Henoko: O le taulaga aupito lata mai o le US-Japan military Alliance

O loʻo molimauina e le au faʻamaonia i luga o paopao le laulau ao faʻaaogaina e le au faufale se loli i luga o le eleele ma faapipii i totonu o le sami i Henoko i le itu i sasae o Okinawa e fausia ai se auala mo le Marine Corps, Aso Faraile, Tesema 14, 2018. O le malo tutotonu a Iapani na amataina le galuega autu o le tanu i le Aso Faraile i se nofoaga o le militeli o le militeli a le militeli a Amerika na finau i luga o le itu i saute o Okinawa e ui lava i teteega tetee faalotoifale (Koji Harada / Kyodo News via AP)
O tagata tetee i luga o paopao na faaalia le laupapa a o lafo e le aufaigaluega fale se loli i lalo o le eleele ma faapipiiina i le sami i Henoko i le talafatai i sasae o Okinawa e fausia ai se auala vaalele mo le nofoaga o le Malini, Aso Faraile, Tes. 14, 2018. Ua amata le malo tutotonu o Iapani. galuega toe faaleleia autu Aso Faraile i le finauga finau nofoaga militeri US nofoaga i le itu i saute o le motu o Okinawa e ui lava ogaoga tetee tetee. (Koji Harada / Kyodo News ala i le AP)

Saunia e Joseph Essertier, Ianuari 6, 2019

mai ZNet

"O le agavaʻa e aveʻese eseʻese vaega tetele o tagata soifua pei o Isi, pe a lafoai, e laʻititi ifo i le tagata ma o lea e tatau ai ona fai ma osigataulaga, na matua fesoʻotaʻi lava ma le mea moni o le faʻatupeina o tatou tamaoaiga ma fualaʻau, ma sa masani lava ona i ai. Malosiaga faʻaosofia e le mafai ona i ai, e leʻi mafai ona i ai, e aunoa ma taulaga ma tagata osi ai taulaga. - Naomi Klein, "Naomi Klein: Mafaufau i se Lumanai e aunoa ma ni Taulaga Taulaga", Konafesi Faʻatasi ma le Auai, 2015

Tausaga talu ai pisinisi Insider "E aunoa ma ni galala, e mafai ona paʻu i le sami se gataifale i le sami, faatasi ai ma aafiaga faataumaoi i luga o le paneta." Ma i le 2012 Roger Bradbury, na taʻu mai e se fomai suʻesuʻe i le Iunivesite Aoao a Ausetalia, o loʻo mate le aano o le amu; e faapea o le International Coral Reef Symposium ua taua "i luga o malo uma ina ia mautinoa le lumanaʻi o le sami;" o le "fia selau miliona o tagata i nuu matitiva, e pei o Indonesia ma le Atu Filipaina e faalagolago i luga o le sami mo meaai" o le a mafatia; e faapea o le tagata tafafao maimoa o "atunuu mauoa ma aau, e pei o le Iunaite Setete, Ausetalia ma Iapani" ua lamatia; o Mekisiko ma Taialani "falemaʻi meaai ma tagata tafafao maimoa" o le a "leaga le faaleagaina;" ma o le ai ai le tele o mea leaga o meaola eseese (Times Niu Ioka). E oʻo mai i le taimi nei o loʻo i ai se maliega e uiga i le fasiotiga o le kalama:  faʻamafanafanaina le vevela o le sami, faʻaleleia o le sami, faʻafefeteina, faʻafefe, ma atonu foi o meaola faʻafefe ma atinaʻe o gataifale. 

Ae o loʻo i ai le isi mea e fasioti tagata. O se tasi lea o killer fou o le lalolagi, ma e lamatia ai le ola o a tatou lava ituaiga. Ou te tusi e uiga i le militeli US ma, i lenei faataitaiga, o lana osofaiga i luga o le ola o Oura Bay i Okinawa, Iapani. O le malosi o le masini a le US i luga o le koala e matua matautia lava aua o loo iai i le isi itu le isi tagata fasioti tagata, o le malo o Iapani, o le ua lauiloa i le taimi nei mo le fasiotia o le sami-mo le osofaia o faga, manu, ma iʻa, ia nofo i tafatafa o le vasa ma tumau pea i luga o iʻa poʻo o latou mea ola na faʻalagolago i le fagota. (Na fesoasoani le malo i le fausiaina o malosiaga tau eletise i tafatafa ane o le gataifale, ma na lagolagoina ai foi le Tokyo Electric Power Company poo le TEPCO i le maeʻa ai o le malaia a Fukushima Daiichi lea na tafe ai le tele o le ea i le Pasefika).

I le fou o le fale o Henoko, lea o loo latou faalauteleina ai le Camp Schwab i Oura Bay, o Tokyo o loo i ai Washington i se isi vaega tele o le US Marine Corps-gaoi mai le matitiva ma foai atu i le mauoa. (Camp Schwab o loʻo i le itumalo o Henoko o le Nago City). I le tasi itu o loʻo iai ni malosiaga malolosi-Tokyo, Uosigitone, ma kamupani eseese o loʻo faʻaolaina mai le faavae-ae o loʻo i le isi itu o loʻo tu ai tagata o UchināUchinā o le igoa mo le "Okinawa" i totonu Uchināguchi, o le gagana e moni i le motu o Okinawa. O le Taua a Okinawa na fasiotia le tasi vaetolu o le Uchinā tagata, tuua le toʻatele oi latou e aunoa ma se fale, ma faʻamafunaina lo latou nuʻu, e leai se aoga e fai atu, latou te le manaʻo e tupu lena mea. Uchinā o tagata ua tauivi mo le tolu-kuata o le seneturi e faaleagaina ai lo latou fanua ma puipuia ai nei setete malolosi e lua, le US ma Iapani, mai le toe liliu o latou fanua i se malae. Ua latou tauivi, faatasi ai ma nisi manuia, toetoe o latou lava, mo le tele o tausaga. O le faitau aofaʻi o Iapani atoa o le 100 taimi o le faitau aofai o le Okinawa Prefecture. I le faʻatusatusaga, o Korea e tusa ma le 50 taimi o le faitau aofai o Okinawa. Ina ua faigata tele mo tagata Korea ona tumau lo latou tutoatasi mai Tokyo ma Uosigitone, mafaufau i le mea Uchinā tagata ua tetee.

Uchināguchi o le gagana moni a le motu o Okinawa ma e le o gatasi ma le gagana a Tokyo. Le Uchinā sa fiafia tagata i le tutoatasi o se malo ese seia oo i le 17th seneturi ma tusa lava pe na mafai ona latou faatumauina le tutoatasi mai Iapani seia oo i le 1874. E lua sefulu pasene o le aofaiga atoa o le itumalo o Okinawa Island o loʻo nofoia nei e le US bases. O le isi vaega o loʻo pulea e Tokyo. Okinawa Island o se tasi o motu e tele i le Okinawa Prefecture o loʻo i ai fausaga a le militeli, e le o US militeri poʻo le "Puipuiga mo le Puipuiga" a le Iapani (SDF). Motu o Miyako ma Ishigaki Island e lua o isi motu tetele o loʻo aofia ai le Okinawa Prefecture. O le tolu-kuata o le au militeli 50,000 US o loʻo tuʻu i Iapani e nonofo i Okinawa Prefecture.

Uosigitone ma Tokyo e toe faʻaaogaina Uchinā e pei o le mea ou te taʻua o se "taulaga o le taulaga," o le nonoina o le taimi o Naomi Klein. Mo le tausaga mulimuli mo le 20 tausaga, o tagata Uchinā na latou umia ma le manuia a latou taumafaiga faasaga i taumafaiga a Tokyo e fau se faavae iina. Ua latou poloka, taofia mo se taimi le tumau, pe faatelegese ai pea lava pea. Ae i le 14th o Tesema, i le masina ua teʻa, na amata ai ona afaina ai le kolani i Henoko, i Oura Bay. (E mafai ona e matamata i le fasioti tagata mataga o le coral i le "Stand with Okinawa" website:  Standwithokinawa.net/2018/12/14/dec14news/). Sa latou lafoina palapala ma papa papa i luga o le palapala. O le mea e lelei ai mo tagata uma, o tagata tetee e le lagolagoina le faavae e leʻi faʻafoʻi. Mo lena, e tatau ona tatou faafetai. O loʻo ola pea le kola. E pei ona taʻua e le saienitisi ma le tagata faʻapolofesa C. Douglas Lummis le isi aso, "E le o le tele 'seia maeʻa." (O lana tusiga lata mai, "E leʻo le tele 'seia maeʻa: Manatunatuga i luga o le faʻafitauli o le faʻavae o le Okinawan", Le Tusitala a Asia-Pasefika: Iapani, 1 Ianuari 2019). Na te silafia tagata Uchinā ma a latou talafaasolo mai talafaasolopito e loloto pei o soo se tasi, ma na te silafia lo latou malosi. 

O le toʻatele o tagata Uchinā e teteʻe i le fale o Henoko; 55% o Iapani ua teteʻe. O le fesoʻotaʻi ma tagata Uchinā o le afe ma afe o tagatanuu Iapani e iloa lelei, agavaʻa, ma le fia selau o tagatanuu tagata lelei mai fafo atu o Iapani. O le vaega itiiti lea o tagata e malamalama i mea o loʻo i ai. O le tagata soifua ua i ai nei i le totonugalemu o se "faʻavavega o mea e tutupu i le lalolagi," lea o le a le toe i ai le gaʻo i sami i le salafa o le lalolagi. O coral o se ituaiga o invertebrate o le gataifale. O le invertebrates o le gataifale o ituaiga sili ia o anamua i luga o la tatou paneta. O le faʻaumatiaga o lenei faʻaolaola uma i totonu o kata. O Henoko e tatau ona teuina se natura. 

O le "laʻau o le amu," o le "vaomatua o le sami," ae e mafai ona i ai le aau o le Henoko i luga o ona vae mulimuli. Tatou te filifili pe o loʻo ola pe oti. Le ola o le dugong (o se ituaiga o "povi poʻa") ma le 200 isi ituaiga meaola e mafai ona faalagolago i le ola o le aau i Henoko. Ae o le puleaina o le Palemia Shinzo Abe o le taimi nei, o le puleaina o tagata e fasioti ia-o lenei meaʻai ola maloloina lea e amata ona pagatia mai le galalaina o meaola e afaina ai cola i isi itu o le lalolagi. O le pulega na maluluina lona natura-fasioti tagata masini ma amata le galuega o le eleele i luga o le 14th o Tesema-atonu o se gaioiga e solia ai le tulafono a Iapani-ma le faamoemoe e motusia le manaʻo o le tetee. O loʻo latou taumafai e fausia i luga o le sami e iai le "faʻafetuia o le mayonnaise," o lea o le a sili atu le tau o lenei poloketi nai lo mea na fuafuaina muamua if e mafai e inisinia ona fausia moni ma if e mafai ona foia ia faʻailoga faaletulafono.  E pei ona tusia e Gavan McCormack ma Satoko Norimatsu i la latou tusi Malosiaga Tumau (2012), o le fausiaina o se nofoaga faamiliteli i Henoko, o le fausia lea o se tasi i le Grand Canyon. Aisea e fausia ai iina iina?

Faʻalotu o aso nei, i se upu. A o agai atu Iapani i fafo atu o ona seneturi-umi ma totonu o le dog dog eating-dog world of Western colonialism i le faaiuga o le seneturi sefuluiva, o le malo o Iapani foi, na auai i le imperialism i Western-e faasaga i tagata o Uchinā i saute , le Ainu i matu, ma isi tuaoi, e pei o tagata Korea ma Saina. O le tetee atu i le nofoia o le malo e Sisifo ma le avea o se malo i Sisifo lava ia (faamaeʻaina se tasi o galuega o le faaupuga "faʻafouina") o lona uiga e tatau ona i ai se seoli-faʻapitoa i le faʻalauteleina o falemaʻi i soʻo se tau-mai lona vave fanau i le 1868 seia lona faʻaleagaina le faʻaleagaina i le 1945. 

I le taimi na mavae ai, na suia ai Iapani i totonu o "Japan Inc." O lenei nofoaga fou o malosiaga o loo avea ma sui o le malo i Tokyo i le tasi itu ma le pisinisi tele a Iapani i le isi. O le lua fusia faatasi e fausia ai se tasi o faiga faavae e faʻaauauina ai lea lava galuega faʻasolosolo faʻasalaga a le Iapani na amataina i le faaiuga o le seneturi sefuluiva, faʻaitiitia le vaega tele o militarist. E pei lava o le US, atonu e sili atu, o tupe maua e oo mai i luma o tagata i Iapani, Inc. Ma o se tasi o punavai autu o tupe mama o le Matagaluega o le Fasioti, le Pentagon. O le amioga leaga tatou te vaaia i Heno i aso nei o le faʻalavelave mai se vaaiga i le soifuaga o le tagata, ae ogatasi ma sini autu a le Atinaʻeina ma le Goalo a Tokyo ma Uosigitone.

iʻuga

O le faʻaumatiaina i le tatou paneta e ala i masini o taua a le US, Iapani, ma isi atunuu o loʻo tuleia ai le avanoa e ola ai le tagata i tua atu o le taimi e leai se toe foi mai, e pei lava o le mu o suauu faʻamalosi na faʻamatala lelei e Klein. O Henoko o se faʻataʻitaʻiga masani o la tatou Au Faʻamasino o loʻo liua se natura e avea ma se vaega o taulaga. O lenei solitulafono e le mafaamatalaina o le fasia o se tasi o toeʻai ola maloloina mulimuli mai, e mafai ona auina atu ni galulolo i le lalolagi atoa. O tagata o Uchinā ma i latou o loʻo tutu faʻatasi ma i latou o loʻo tuʻuina mai ia i tatou ni faʻamoemoe, e ui lava, e ala mai i leo laiti ae malolosi o loʻo valaau atu i le lalolagi, "Taofi le fausiaina o le fale fou i Henoko!"

Fai mai Klein, "O le a ou finau, e ui lava e le o tautalagia, o tagata foi e 'afaina' pe a latou maua le tupe i luga o na teritori." ("Overburden" o mea ia o loo taoto i luga o se nofoaga e faamoemoe mo le faaaogaina, e pei o papa, palapala, ma meaola faʻanatura e oʻo i le auala e faʻaaogaina ai moa-tasi ituaiga punaoa faʻasao). Fai mai Klein e faapea afai o tagata ua "mafatia" i lenei tulaga ua i ai aia tatau, o le afaina moni e avea moni lava ma faafitauli mo mea e maua mai. O le mafaufau i nei faaupuga e uiga i le olaga ma le oti o loo amataina nei i Henoko, Okinawa, Iapani, o se tasi e matauina i se faamoemoega faamoemoeina, ioe, o tagata Uchinā e galulue o se ituaiga o "mea mamafa" ma e iai a latou aia tatau e pei o isi tagatanuu i Iapani faia, o lea o le a faaauau pea ona latou agai i luma i le auala, faatusa ma e moni lava, ao latou tuu o latou tino i luga o le auala e poloka ai loli o loo faia le galuega o le fanua. E faʻafefea tatou uma faʻatasi ma i latou, faʻafaatusa, faʻalogo, moni lava, i soo se auala tatou te mafaia, mo i tatou lava ma le lalolagi i le lumanaʻi? Seʻi o tatou faʻatupuina le tele o poloka e poloka mai ai le vevela a le US-Japan. Ia tatou avea ma "olaga e maua ai tupe" lea na talanoa i ai Klein, muamua e ala i le faaitiitia o le "faasalalauina o le taulaga taulaga" o le "faamamaina o nuu" ma le "lamatiaina o le lagolago o le ola o le paneta" e mafai ona tatou ola ma le paneta.

 

~~~~~~~~~

E tele faafetai ia Stephen Brivati ​​mo faʻamatalaga, fautuaga, ma le faʻataʻitaʻia.

O Joseph Essertier o se polofesa paaga i le Nagoya Institute of Technology i Iapani ma le Coordinator of Japan mo le World BEYOND War. 

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana