O le Taua Sili le Taua e Aloese mai: Taua a le US Civil Civil

Saunia e Ed O'Rourke

Na oʻo mai le Taua Faʻatasi ma na alu. O lona mafuaaga mo le taua, ou te lei mauaina lava.

Mai le pese, "Ma Le Atua I La Tatou Itu."

O le taua… o se tulaga e le manaʻomia i mataupu, ma ono mafai ona 'alofia pe ana fai e faʻataʻitaʻia le muamua ma le poto i itu uma e lua.

Robert E. Lee

E masani ona talanoa tagata patriots e uiga i le oti mo lo latou atunuu, ma e le toe fasiotia mo lo latou atunuu.

Bertrand Russell

Na filifili le Iunaite Setete e tau i le tele o taua. Sa i ai ni lagona lauiloa mo le Revolutionary War (1775-1783). O le US sa tatau ona tau ma le Axis Powers pe vaʻai i latou o faʻatoilaloina Europa ma Asia. O isi taua na faia i filifiliga: i le 1812 ma Great Britain, 1848 ma Mexico, 1898 ma Sepania, 1917 ma Siamani, 1965 ma Vietnam, 1991 ma Iraq ma 2003 ma Iraq foi.

O le US Civil War na sili ona faigata ona aloese mai ai. Sa i ai le tele koluse mataupu: tagata malaga, o le faasologa, faamuamua i alavai, auala ma nofoaafi. O le mea taua lava, o le pologa. Pei o le faʻapapāina o aso nei, e leai se avanoa e fetuʻunaʻi ai. I le tele o isi mataupu, e mafai e le Konekeresi ona vaelua le eseesega ma tapunia le feutanaiga. Leai ii.

O le mea sese sili ona tele i le Fono Faʻavae Faavae (1787) e leʻi mafaufauina o se setete poʻo ni setete i se kulupu o le a tuua le Iuni pe a latou auai. I isi nofoaga i le olaga, o loʻo i ai tulafono faʻatulafonoina tuʻueseese, pei o mo tagata faaipoipo e mafai ona nonofo valavala pe teteʻa. O sea faʻatulagaga semanu e aloese mai le toto masaa ma le faʻafanoga. Sa filemu le Faavae i le taimi o le malaga ese atu. Atonu latou te leʻi mafaufauina e tupu.

Talu mai le amataga o le Iunaite Setete e pei o se malolo mai Peretania Tele, o le au a Southerners sa i ai se talitonuga faaletulafono faaletulafono e tuua le Union.

James M. McPherson's Taua o Taua o le Saolotoga: O le Taua Taua a le Lalolagi faamatala lagona loloto lagona i itu uma e lua. O le tamaoaiga o le cotton ma le faʻapologa na faʻataʻitaʻia le faʻamaʻi Dutch, o loʻo faʻatauaina ai le tamaoaiga o le atunuʻu poʻo le itumalo e faʻataʻamilomilo i se oloa e tasi. Cotton sa i Saute o le suauʻu o loʻo i Saudi Arabia i aso nei, o le malosiʻaga faʻaosofia. Cotton mitiia sili avanoa avanoa tupe teu faʻafaigaluega tupe. Sa faigofie atu ona faaulufale mai ni oloa gaosia nai lo le faia i le lotoifale. Talu ai o le galue e toto ma selesele cotton e faigofie, e le manaʻomia se aoga a le malo.

E pei ona masani ai ma le faʻaleagaina, e faʻamaoni le mafaufau o loʻo latou faia se mea lelei mo tagata sauaina e le malamalama tagata i fafo atu o la latou tu ma aga. Na taua e le senate o South Carolina o James Hammond lana lauiloa “Cotton o le tupu, 'saunoaga ia Mati 4, 1858. Silasila i vaega nei mai le itulau 196 i le tusi a McPherson:

"I totonu o faiga masani lautele, e tatau ona i ai se vasega e faia ni tiute taua, e faia ai le faigata o le olaga ... O se tasi o vasega e tatau ona i ai, pe o le a le maua foi e oe lena vasega lea e taitaia le alualu i luma, tagata, ma faʻamaʻotoga ... O lau vasega atoa o le aufaigaluega faigaluega ma le 'operatives' pei ona e taʻua i latou o pologa. O le eseesega i le va oi matou, o le matou auʻaunaga e totogi mo le ola ma e tauia lelei ... e totogi oe i le aso, e le tausia, ma e tauia lava. "

O loʻu talitonuga e faʻapea o le Taua a le Lalolagi ma le faʻasaʻolotoga sa leʻi fesoasoani i tagata uli e pei foi o se taua na alofia. O le tuai o le tamaoaiga, John Kenneth Galbraith manatu e faapea i le 1880s o pologa tagata e tatau ona amata totogiina a latou pologa e tumau ai i le galuega. O faleoloa i Matu sa olaola ma manaʻomia ni galuega taugofie. O le nofo pologa semanu e faʻavaivaia ona o le manaʻoga mo falefaigaluega falefaigaluega. Mulimuli ane semanu e i ai se aloaia aloaia soloia.

O le faʻamalologa sa avea o se malosiaga faʻapitoa na faʻamalosia ai le mafaufau e naʻo tagata papaʻe sa i totonu o nofoaga o faʻafitauli na malamalama ai. I le tamaoaiga, o tagata uli na sili atu le leaga nai lo le taimi o le Taua a le Lotoifale aua na latou nonofo i se eria faatafunaina, pei o Europa ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Tagata papalagi i saute na tele puapuagatia ile taua na tau le faʻapalepale nai lo latou semanu e leai se taua.

Ana manumalo le itu i Saute i le taua, e ono faasalaina e le faamasinoga le ituaiga o Nuremberg ia Peresitene Lincoln, lana kapeneta, le aoao aoao o le malo ma le au faipule pe faasalaina i le taua ona o soligatulafono. O le taua semanu e taʻua o le The War of Northern Aggression. O le fuafuaga a le Iuni mai le amataga o le faatino lea o le “Anaconda Plan, 'o le polokaina o uafu i Saute e lepetia ai le tamaoaiga i Saute. E oʻo lava i vailaʻau ma vailaʻau na lisiina o oloa faʻatapulaʻaina.

Mo le sili atu ma le seneturi ao lumanai le uluai Geneva Convention, sa i ai le maliliega e tausia olaga o tagata lautele ma meatotino e le afaina. O le tulaga na taofia ai i latou mai le auai i le taua. O le tagata tomai faapitoa i le lalolagi i le taua o le taua i le seneturi lona sefuluvalu o le suetusi Suisselani o Emmerich de Vattel. O se manatu tutotonu i lana tusi o le, "O tagata, o tagata tagatanuu, o tagatanuu, e le auai i ai ma e leai se mea latou te fefefe ai mai le pelu a le fili."

I le 1861, o le taʻutaʻua o tulafono faʻavaomalo a Amerika mo amio tau o le loia a San Francisco, Henry Halleck, o le sa avea ma ofisa o West Point ma faiaoga o West Point. Lana tusi Tulafono Faavaomalo atagia ai tusitusiga a Vattel ma o se tusitusiga i West Point. Ia Iulai, 1862, na avea ai o ia ma General-in-Chief o le Union Army.

O Aperila 24, 1863, na tuuina mai ai e le Peresetene Lincoln le Poloaiga Aoao Nu. O le faʻatonuga sa taʻua o le "Lieber Code," faʻaigoa i le aʻoaʻoina o tulafono i Siamani, Francis Leiber, o se faufautua ia Otto von Bismarck.

O le Faʻatonuga Aoao Nu. Le amanaiaina na latou faia. O le Lieber Code o se atoa moliaga. Talu ai na faatoa ou aʻoaʻoina le Code ia Oketopa, 100, ina ua ou tuputupu aʻe i Houston, faitau le tele o tusi e uiga i le Taua Faʻalotoifale, aʻoaʻoina talaʻaga Amerika i le Aʻoga Columbus ma vaʻaia ai tusitusiga a Ken Burns taʻutaʻua, e na ona ou faʻaiʻuina e leai seisi na maitauina. le Tulafono foi.

Talu ai toeititi uma taua na tau i Saute, o tagata uli ma papaʻe na feagai ma se tamaoaiga matitiva. O le mea sa sili ona leaga o le faʻatamaʻia faʻaleagaina e le Union Army e leʻi tautua faʻatauaina. Sa manaʻomia le savali atu a Sherman i totonu o Georgia ae o lana susunuina o le lalolagi e fai ma tauimasui. E tutusa foi ma faamatalaga a le Admiral Halsey e uiga i tagata Iapani i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faasilasila mai ai e Sherman i le 1864 le "i le toʻafilemu ma le faifai pea o le au lotu, aisea, o le oti o le alofa mutimutivale." O le isi toa taua o General Philip Sheridan o le mea moni o se taua solitulafono. I le tautoulu o le 1864, na susunu ai e lana vaegaau le 35,000 o le vaegaau a Shenandoah i le eleele. I lana tusi ia General Grant, na ia faamatala ai i ana galuega muamua, o ana fitafita na "faatamaia faleoloa e sili atu i le 2200… e sili atu ma le 70 falegaosi ... na tutulu i luma o le fili le silia ma le 4000 povi, ma fasiotia… e le itiiti ifo i le 3000 mamoe… O taeao o le a ou faaauau ai le faafanoga. ”

O se laʻasaga tele i le faʻamutaina o sauaga i totonu o atunuʻu o le amanaʻia lea o tagata solitulafono i taua nai lo o le faʻaaloalo ia i latou i metala ma faʻaigoaina aʻoga, paka ma fale faitele pe a maeʻa. Maasiasi i latou e tusia a tatou talaʻaga tusi aʻoga. Tuʻu i luga i luga o taua taua soli tulafono o ni mea faʻaaoga pe a maeʻa le mea moni.

I feutanaiga maoae uma, 1820, 1833 ma le 1850, e leʻi i ai lava se iloiloga matuia e uiga i tuʻutuʻuga teteʻa semanu e taliaina. Na tutusa le gagana a le malo, faʻavae tulafono, lotu Porotesano ma talafaʻasolopito. I le taimi lava e tasi, o le itu i Matu ma Saute na o ese mai a latou auala, i tu ma aganuʻu, tamaoaiga ma ekalesia. I le amataga o le 1861, na tuueseese ai le Ekalesia Perepereane i ni lotu se lua, tasi i le itu i matu ma le isi i saute. O isi lotu lotu Porotesano tetele e tolu na vavaeʻese ae leʻi faia le taimi lena. O le pologa o le elefane i totonu o le potu na tumu uma isi mea.

O le mea ou te leʻi vaʻai lava i tusi o talaʻaga, o le mafaufau loloto i ai poʻo le taʻua foi o le manatu mo se komisi, Northerners, Southerners, economists, sociologists, ma polokiki e faia ni fautuaga mo tuʻutuʻuga vavaeʻesega. I le vaeluaina, Union setete o le a soloia le sosola pologa tulafono. Sa fia manaʻomia e tagata Saute e faʻaopoopo nisi teritori i sisifo o setete, Mexico, Cuba ma le Caribbean. O le US Navy o le a tipiina isi faʻaulufoga mai fafo mai Aferika. Ou te manatu o le ai ai toto fetauaʻi ae leai se mea e pei o le Taua a le Lalolagi's 600,000 maliu.

Semanu e tatau ona iai fefaʻatauaiga ma femalagaiga. E tatau ona iai se vaevaega malilie ile aitalafu a le Iunaite Setete. Tasi le mataupu na teteʻe toto ai le teteʻa e pei o Amerika o Pakistan ma Initia ina ua o ese Peretania. O Peretania e lelei i le sauaina ae na leai se mea e sauniuni ai mo se suiga filemu. O aso nei e naʻo le tasi le taulaga e ulufale ai i le tuaoi e 1,500 maila. Sa mafai ona faia e Northerners ma Southerners se sili atu galuega.

O le mea moni, talu ai ona o lagona loloto na mu, o le faʻataʻitaʻiga komisi atonu na le manuia. Na matua vaelua le atunuu. I le palota a Abraham Lincoln i le 1860, ua fai si tuai ona feutanaʻi i se mea. O le komisi na tatau ona faʻatuina i ni nai tausaga i luma atu o le 1860.

Ina ua manaʻomia e le atunuʻu le taʻitaʻiga mai le mafaufau loloto i Peresetene atamamai i le 1853-1861 vaitaimi, matou te leʻi mauaina. Fai mai le au tusitala faasolopito ia Franklin Pierce ma James Buchanan o ni pelesetene sili ona leaga. O Franklin Pierce o se tagata inu ava malosi. Na taua e se tasi faitioga e faapea, e leai se manatu o James Buchanan i le tele o tausaga o galue ai i le lautele.

O loʻu lagona o, tusa lava pe o le a vaevaeina le US i ni nai kamupani, o le alualu i luma alualu i luma ma le tamaoaiga o le a faaauau pea. Afai o le Confederates semanu latou te tuua Fort Sumter na o ia, semanu e i ai ni taua ae leai se taua taua. Taua le fia fai taua. O Fort Sumter semanu e avea ma tamaʻi nofoaga pei o Gibraltar na avea mo Sepania ma Peretania Tele. Ole mea na tupu ile Fort Sumter e pei ole osofaʻiga a Pearl Harbor, ole aloiafi ole pauta pauta.

Punavai autu:

DiLorenzo, Thomas J. "Fuafuaina o Tagata Faigaluega" http://www.lewrockwell.com/dilorenzo/dilorenzo8.html

McPherson James M. Taua Alaga o le Saolotoga: Le Taua i le Va o Tagata, Tusi Ballantine, 1989, itulau 905.

Ed O'Rourke o se tausitusi lautele ua faamaonia litaea nofo i Medellin, Colombia. O loo ia tusia nei se tusi, Le Filemu o le Lalolagi, Le Mamanu: E Mafai Ona e Maua i Lenei mai Lenei.

eorourke@pdq.net

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana