Gagana Faa-Eleni: O nisi mea e le galo, o le a le maua e taitai fou o Eleni.

By William Blum

O le tusitala Amerika o DF Fleming, o le tusiaina o le vaitaimi o le Taua Lona II o le Lalolagi i lona talafaasolopito maoae o le Cold War, na ia taʻua ai faapea "O Eleni o le uluai setete o malo na faasaolotoina ina ia faalauiloa faalauaitele ma faamalosia malosi e talia le faiga faaupufai o le Mana Sili Malosi . O Churchill na muamua galue ma Stalin na mulimuli i lana faataitaiga, i Bulgaria ona sosoo ai lea ma Rumania, e ui ina le maua se toto. "

Na faasalalauina le Peretania i Eleni ao osofaia pea le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le Taua a le Alii na tau ma ELAS, o le au tauagavale tauagavale oe na faia se sao tele i le faamalosia o le au a Nazi e sosola. E leʻi umi talu ona maeʻa le taua, ae auai le Iunaite Setete i le Brits i lenei osofaiga tetee tetee a le au faipule, ma faalavelave i le mea ua avea nei ma taua faalemalo, ma ave le itu o le neo-fascists faasaga i le Eleni na tuua. Na manumalo le neo-fascists ma faia se faiga sili ona leaga, lea na fausia ai e le CIA se ofisa sui malu puipuia malu (KYP i le gagana Eleni).

I le 1964, o George Papandreou, o le saolotoga lea na oʻo mai i le malosiaga, ae ia Aperila 1967, na faia ai se osofaʻiga a le militeri, aʻo leʻi oʻo i le palota na foliga mai na aumaia Papandreou e avea ma palemia. O le osofaiga o se taumafaiga soofaatasi a le Faamasinoga a le Malo, o le militeri Eleni, o le KYP, o le CIA, ma le militeri Amerika na faatuina i Eleni, ma na sosoo ai loa ma le tulafono martial faaleaganuu, faasalaina, pueina, sasaina, ma fasioti tagata. tagata faʻasalaga faʻatasi ma 8,000 i le masina muamua. Na tuʻuina atu lenei faʻatasi ma le taʻutinoga tutusa o le aganuʻu e faʻapea, o lenei mea uma na faia e laveaʻiina ai le malo mai se 'auʻaunaga a le au faipule. O le faʻasalaga, faʻaleagaina i le sili ona mataʻutia o auala, e tele lava i masini na tuʻuina atu e le Iunaite Setete, na avea ma masani.

O George Papandreou e le o se ituaiga o mea matautia. O ia o se tagata e tetee i tagata e tetee i tagata. Ae o lona atalii o Andreas, o le suli, e na o sina mea itiiti i le itu tauagavale o lona tama, e lei suia lona manao e ave Eleni mai le Cold War, ma na fesiligia le tumau i le NATO, pe o se satelite foi o le Amerika Tele.

Na molia Andreas Papandreou i le taimi o le pagota ma taofia i le falepuipui mo le valu masina. E lei leva ona tatala o ia, ae asiasi atu o ia ma lona faletua o Margaret i le amepasa Amerika, o Phillips Talbot, i Atenai. O Papandreou mulimuli ane na faamatalaina mea nei:

Na ou fesili ia Talbot pe mafai e Amerika ona faalavelave i le po o le osofaʻiga, ina ia taofia le oti o le faatemokalasi i Eleni. Na ia faafitia e mafai ona latou faia se mea e uiga i ai. Ona fesili lea o Margaret i se fesili ogaoga: Ae faapefea pe a fai o le osofaʻiga o se Faʻasinosiano poʻo se Leftist coup? Sa tali tali Talbot e aunoa ma le faatuai. Ma, ioe, semanu latou te faalavelaveina, ma semanu latou te talepeina le osofaʻiga.

O se tasi mataupu taua i sootaga a Amerika-Eleni na tupu i le 2001, ina ua fesoasoani faalilolilo Goldman Sachs, le Wall Street Goliath Lowlife, ia Eleni e taofia le faitau piliona o tala o le aitalafu mai a latou paleni e ala i le faaaogaina o mea tautupe faigata e pei o le swaps aitalafu. O lenei mea na mafai ai e Eleni ona ausia tuʻutuʻuga manaʻomia e ulufale ai i le Eurozone i le taimi muamua. Ae na fesoasoani foi i le fatufatuina o se aitalafu o le a faʻaleagaina mulimuli ane ma aumaia ai le faʻalavelave o le tamaoaiga o loʻo i ai i le taimi nei o loʻo malemo ai le konetineta atoa. Ae peitai, o Goldman Sachs, na faʻaaogaina lona malamalama i le inisitituti e uiga i le tagata Gagana Eleni, na puipuia o ia lava mai le aitalafu lea e ala i le faʻaaogaina o noataga a Eleni, ma le faʻamoemoe o le a latou le manuia.

O le a le United States, Siamani, le isi vaega o le Europa Europa, le Faletupe Tutotonu Europa, ma le Faaputugatupe Faavaomalo Faavaomalo - o lo o tuufaatasia ai le Mafia Faavaomalo - e faatagaina ai taitai fou o Eleni o le vaega o Syriza e faatonu le tulaga o le laveaiina ma le faaolataga a Eleni? O le tali i le taimi nei o le filifiliga "Leai". O le mea moni e faapea o taitai o Syriza, mo sina taimi, latou te lei faia se mea lilo o lo latou vavalalata mo Rusia o se mafuaaga tonu lea e faamau ai lo latou afaina. E tatau ona latou iloa pe faapefea ona galue le Cold War.

Ou te talitonu e faamaoni ia Syriza, ma o loʻo oʻu aʻafia mo i latou, ae masalo latou te sili atu i lo latou lava malosi, ae galo le auala na sau ai le Mafia e nofo i lona tulaga; e leʻi maua mai i le tele o le maliega faʻatasi ma le faʻagavale pito i luga. Gagana Eleni e le mafai ona filifili, mulimuli ane, ae le mafai ona totogi ana aitalafu ma tuua le Eurozone. O le matelaina ma le leai o se galuega a tagata Eleni atonu latou te le toe suia.

O le Twilight Zone o le US State Department

"O loʻo e faimalaga i se isi itu, o se itu e le gata o le vaai ma le leo ae o le mafaufau. O se faigamalaga i se laufanua ofoofogia o ona tuaoi o mafaufauga. O lau isi tafaoga ... o le Twilight Zone. " (American Television faasologa, 1959-1965)

Lipoti a le Setete o le Daily Press Briefing, Fepuari 13, 2015. Lipoti a le Matagaluega Jen Psaki, na fesiligia e Matthew Lee o Le Associated Press.

Lee: O le Susuga a Maduro [o Venesuela] i le po mulimuli na alu i le ea ma fai mai ua latou puʻeina le toatele o tagata na tuuaia i tua o se osofaʻiga na lagolagoina e le Iunaite Setete. O le a lau tali?

Psaki: O nei tuuaʻiga fou, e pei o faʻasalaga uma na muamua atu, o loʻo i luga o le gagana. I le avea ai o se mataupu o le umi o faiga faavae, e le lagolagoina e le Iunaite Setete suiga o faiga faaupufai e ala i le leai o se faavae. O suiga faaupufai e tatau ona faatemokalasi, faavae, filemu, ma faaletulafono. E tele taimi tatou te vaʻaia ai e taumafai le Malo Venezuelan e faʻasaʻo ese mai ana lava mea e ala i le faitioina o le Iunaite Setete poʻo isi tagata o le lalolagi lautele mo mea na tutupu i Venezuela. O nei taumafaiga e atagia mai ai le leai o se tulaga ogaoga i le vaega a le Venetelan e feagai ma le tuugamau o loʻo feagai ma ia.

Lee: Malie. O le US e iai - whoa, whoa, whoa - o le US o loʻo i ai se galuega umi e le faʻalauiloaina - o le a lau tala? O le a le umi o lena mea? Ou te manaʻo - aemaise lava i Amerika i Saute ma Latina, e le o se faiga masani.

Psaki: Ia, loʻu manatu iinei, Mati, e aunoa ma le oʻo mai i le talafaasolopito -

Lee: Leai i lenei tulaga.

Psaki: - pe tatou te le lagolagoina, e leai so tatou sao i ai, ma o ni faʻamatalaga tuusaʻo nei.

Lee: I lenei tulaga faapitoa.

Psaki: Tonu.

Lee: Ae afai e te le toe foi i tua i le taimi ua leva, i lou olaga, e oo lava i ((ataata)

Psaki: O 21 mulimuli tausaga. (Lau ata.)

Lee: Malo lava. Touche. Ae o loʻu uiga, pe "umi" o lona uiga 10 tausaga i lenei mataupu? Ou te fai atu, o le a -

Psaki: Mati, o loʻu faamoemoe o le tautala i lipoti patino.

Lee: Ou te malamalama, ae na e fai mai o se faiga masani umi a Amerika, ma ou te le o mautinoa - e faalagolago i le uiga o lau faauigaga o le "umi".

Psaki: Matou te - lelei.

Lee: Talu ai nei i Kyiv, pe o le a lava le matou tala e uiga i Ukraine, peitaʻi, o le suiga o le malo i le amataga o le tausaga talu ai e le faʻasalalau, ma sa e lagolagoina. O le faavae o -

Psaki: E le gata i lea, o le a ou fai atu.

Lee: - e le o matauina.

Psaki: E le saʻo lena mea, e le o le tala faasolopito o mea moni na tutupu i lena taimi.

Lee: Le talafaasolopito o mea moni. Na faʻapefea ona faʻatulafonoina?

Psaki: Ia, ou te le manatu e tatau ona ou alu i le talafaasolopito iinei, ae talu ai na e tuuina mai ia te au le avanoa - e pei ona e iloa, o le taitai muamua o Iukureini na tuua lana lava maliega.

.................. ..

Lafoaʻi o le Lua Telefoni ... O le taitai muamua o Ukrainian sa taufetuli atu lona ola mai ia i latou oe na tuufaatasia le osofaiga, e aofia ai le motu o tagata leaga na lagolagoina e Neo-Nazis.

Afai e te iloa pe faʻafefea ona faʻafesoʻotaʻi Mrs Psaki, fai i ai e te tilotilo i laʻu lisi o sili atu nai lo le 50 malo na taumafai le United States e faatoilaloina talu mai le faaiuga o le Taua lona Lua a le Lalolagi. E leai se taumafaiga o le faatemokalasi, faale-tulafono, filemu, pe faaletulafono; e le gata i lea, o nisi e le o ni tagata faatupu vevesi.

O le talitonuga o le aufaasālalau Amerika o lona talitonu e leai se talitonuga

O le mea lea na maua ai le taula o le afiafi o le NBC, Brian Williams, i le faʻamaoni e uiga i mea eseese na tutupu i tausaga talu ai nei. O le a se mea sili atu ona leaga mo se fai lipoti? E faapefea le le iloa o mea o loʻo tutupu i le lalolagi? I lou lava atunuʻu? I lou oe lava fale faigaluega? I le avea ai o se mataupu i le itu ou te avatu ia te oe le tauvaga o Williams, Scott Pelley, o le tala o le afiafi i le CBS.

I le masina o Aokuso 2002, na fai atu ai le Sui Palemia o Iraqi, Tariq Aziz i le tala Amerika Amerika o Dan Rather i le CBS: "Matou te le maua ni auupega faaniukilia po o meaola po o vailaau matautia."

Ia Tesema, na taʻu atu e Aziz ia Ted Koppel i le ABC: "O le mea moni o le leai o ni auupega o le faʻaumatiaga tele. E leai ni a matou vailaʻau, meaola, po o se mea faʻanatinati. "

O le taitai o Iraqi o Saddam Hussein na ia taʻu atu i le CBS nai lo le Fepuari 2003: "Ua faaleagaina nei missiles. E leai ni faʻailoga e feteʻenaʻi ma le faʻauigaga a Malo Aufaatasi [e pei o le laina] i Iraq. Latou te le toe i ai iina. "

E le gata i lea, na faamatalaina e Gen. Hussein Kamel, o le sa avea muamua ma le auupega faalilolilo a Iraki, ma se atalii faaletulafono o Saddam Hussein, i le UN i 1995, na faaleagaina e Iraki ana auupega faasaina ma vailaau matautia ma vailaau matautia i le taimi lava na mavae ai le Persian Gulf War of 1991.

O loʻo i ai isi faʻataʻitaʻiga a taʻitaʻi o Iraqi i le lalolagi, aʻo leʻi osofaʻia e le 2003 American osofaiga, e le o iai le WMD.

Ulufale Scott Pelley. I Ianuari 2008, o se failautusi a le CBS, na faatalanoaina e Pelley le sui FBI George Piro, o le na faatalanoaina Saddam Hussein ao lei fasiotia o ia:

PELLE: Ma o le a le mea na ia taʻuina atu ia te oe e uiga i le auala na faʻaumatia ai auupega o le tele o faʻaumatiaga?

PIRO: Na ia taʻu mai ia te aʻu o le toatele o le WMD ua faaleagaina e le au UN inspectors i 90s, ma oi latou na lei faaleagaina e le au asiasi na faaumatiaina e Iraq.

PELLE: Na ia poloaiina i latou e faaumatia?

PIRO: Ioe.

PELLE: O le a le mea e tatau ai ona taofia le mea lilo? Aisea e lamatia ai lou malo? Aiseā e lamatia ai lou ola i le faʻamauauina o lenei faʻataʻoto?

Mo se tusitala atonu o le ai ai se mea e leaga e pei o le le iloa po o le a le mea o loʻo tupu i lana eria o talafou, e oo lava i lona lava fale. Ina ua mavae le pa'ū o Brian Williams mai le alofa tunoa, na puipuia e le faipule o le NBC, Bob Wright, ia Viliamu e ala i le faasino atu i lona lagolagoina lelei o le militeli, ma faapea mai: "O ia o le lagolago sili ona malosi o le militeli a soo se tasi o le au taaalo. E le toe foi mai o ia i ni tala le lelei, o le a ia le fesiligia pe o tatou faaalu tele. "

Ou te manatu e saogalemu le fai atu o tagata o le aufaasālalau autu a Amerika e le faʻamaasiasi i se "faʻafetai".

I lana taliaina o le tautalaga mo le 2005 Nobel Prize for Literature, na faia ai e Harold Pinter le mea o loʻo taua i lalo:

E iloa e tagata uma le mea na tupu i le Soviet Union ma Europa i Sasaʻe i le taimi o le taua: o le faʻavalevalea o le tino, o le salalau o mea mataʻutia, o le faʻamalosia o le manatu tutoʻatasi. O nei mea uma ua uma ona tusia ma faamaonia.

Ae o laʻu finauga iinei o solitulafono US i le vaitaimi lava e tasi ua na o le faamaumauina, na o le na o le tusia, na o le na o le amanaiaina, sei vagana ai ua aloaia o solitulafono.

E leʻi tupu lava. E leai se mea na tupu. E tusa lava pe na tupu, e leʻi tupu. E le afaina. E leai sona fiafia. O solitulafono a le Iunaite Setete ua faasolosolo lelei, faifaipea, le fiafia, e leai se mea, ae toaitiiti lava tagata na talanoa moni e uiga ia i latou. E tatau ona e tuʻuina atu i Amerika. Ua faʻaaogaina se faʻaaogaina malosi o le malosiaga i le lalolagi atoa aʻo faʻatalosolo o se malosi mo le lelei lautele. O se mea atamai, ma mautinoa, sili ona faamanuiaina o le hypnosis.

Sa faigofie faigofie Cuba

"O le faʻafefe o fefaʻatauaiga e mafai ona faʻatumu atoa i tulafono - seivagana ua faia e Cuba se faigamokalasi, i le tulaga lea e mafai ai e le peresetene ona siitiaina."

Oi! Ma o le faafitauli lena, e tusa ai ma le a Washington Post tusitala - Cuba e le o se faigamokalasi! O le a faʻamatalaina ai le mafuaaga e le taofia ai e le Iunaite Setete se vaʻavaʻa faasaga i Saudi Arabia, Honduras, Kuatemala, Aikupito ma isi faʻailoga iloga o le saolotoga. O le aufaasālalau autu e masani lava ona faasino atu i Cuba o se pulega malosi. Aisea e le masani ai mo tagata i le itu agavale le faia o lea mea? Ou te manatu o le toatele o tagata mulimuli e faia i le talitonu e faapea o le faia i se isi faiga e ese ai le lamatiaga o le le amanaiaina, aemaise lava o se ofutau o le Cold War ina ua tauemuina tagata Communists i le lalolagi atoa mo le mulimuli le mulimuli i le pati a Moscow. Ae o le a le mea e fai e Cuba pe leai foi na mafua ai ona avea ma se pule malosi?

Leai se "taʻavale saoloto"? E ese mai i le fesili pe faapefea ona saoloto le aufaasālalau i Sisifo, afai o lena mea e tatau ona i ai, o le a le mea e ono tupu pe afai e faasilasila mai e Cuba mai le taimi nei e mafai e soo se tasi i le atunuu ona maua soʻo se ituaiga o faasalalauga? O le a le umi o le ai ai i luma o le CIA tupe - faalilolilo ma le faʻamapulaʻaina tupe a le CIA tupe i ituaiga uma o luma i Cuba - o le a pulea pe pulea toetoe lava o le aufaasālalau e tatau ona i ai pe pulea?

O "filifiliga saoloto" lea e le maua e Cuba? E masani ona i ai a latou palota i tulaga o le aai, faʻaitulagi ma le atunuʻu. (Latou te le oi ai le filifiliga saʻo a le peresitene, ae le o Siamani po o le Malo Tele ma le tele o isi atunuu). Tupe e toetoe lava leai se sao i nei palota; e le o ni faiga faʻapolokiki, e aofia ai le Palemene, talu ai ona o sui tauva e taʻitoʻatasi. Ma le isi, o le a le tulaga e tatau ona faʻamasinoina ai palota a Cuba? Pe latou te le maua le Koch Brothers e sasaa i le piliona piliona? O le toʻatele o tagata Amelika, pe a latou tuʻuina atu se manatu, atonu e faigata ona mafaufau pe o le a le saolotoga ma le faatemokalasi, e aunoa ma le tele o faʻasiliga o tupe faʻapisinisi, o le a foliga, pe faʻafefea foi. O le a mafai loa e Ralph Nader ona maua uma palota a le setete o le 50, auai i faʻatalanoaga a le televise a le atunuu, ma ia mafai ona fetaui ma vaega e lua taʻutaʻua i faasalalauga i faasalalauga? Afai o le tulaga lena, ou te manatu atonu o le a manumalo; o le mafuaaga lea e le o le mataupu lea.

Pe atonu foi o le mea e le o Cuba o le tatou "kolisi o faiga palota" matagofie, lea e le o le manumalo le sui auai o le peresetene ma le tele o palota. Afai tatou te manatu moni o lenei faiga o se faʻataʻitaʻiga lelei o le faatemokalasi aisea tatou te le faʻaogaina ai mo palota a le lotoifale ma le setete?

Pe o Cuba e le o se faatemokalasi ona o le puʻeina o mea e le mautonu? E tele afe o tagata tetee ma isi tagata tetee sa puʻea faapagota i le Iunaite Setete i tausaga talu ai, e pei o taimi uma i le talafaasolopito o Amerika. I le taimi o le Nofoaga Faʻatinoga i le lua tausaga talu ai na sili atu i le 7,000 tagata na molia, o le toʻatele na sasaina e leoleo ma faʻasalaina ao taofia. Ma ia manatua: O le Iunaite Setete o loʻo i le malo Cuban e pei o al Qaeda i Uosigitone, na o le sili atu ona malosi ma vavalalata; toetoe lava a aunoa ma se faʻasesega, na faʻatupeina e le aufaasese o Cuba ma fesoasoani i isi auala e le Iunaite Setete.

Mata e le amanaʻia ea e Washington se vaega o Tagata Amerika o loʻo maua tupe mai al Qaeda ma auai i fonotaga faʻapitoa ma sui auai o lena faalapotopotoga? I tausaga talu ai, na puʻeina ai e le Iunaite Setete le toʻatele o tagata i le Iunaite Setete ma fafo atu i luga o le faavae o sootaga tuusaʻo i al Qaeda, ma le tele o faʻamaoniga e alu ai nai lo Cuba na i ai ma ona tagata teteʻe i le Iunaite Setete. Tatalo o "pagota faapolokiki" uma o Cuba o ni tagata e le o auai. E ui e mafai e isi ona taʻua le faigamalo a le Cuba mo le saogalemu, ae ou te taʻua o le puipuiga o le tagata lava ia.

O loʻo i ai i le Matagaluega o Papapa fou se Komesina Fou

O le masina talu ai, na avea ai Andrew Lack ma pule sili o le Komiti o Faasalalauga o Kovana, lea e vaavaaia le aufaasālalau o le aufaasālalau a le malo o Amerika e pei o Voice of America, Radio Free Europe / Radio Liberty, Network Broadcasting Broadcasting and Radio Free Asia. I le a Times Niu Ioka faatalanoaga, na faagaeetia Mr. Lack e faatagaina le mea lea e sola ese ai mai lona fofoga: "O loo tatou feagai ma le tele o luitau mai i faalapotopotoga e pei Rusia i le asō lea o loo i fafo o loo tuleia ai se vaaiga, o le Islamic State i Sasae Tutotonu ma vaega e pei o Boko Haram. "

O lea ... lenei peresitene muamua o News NBC faʻanoanoa Rusia i le asō (RT) faatasi ai ma vaega e sili ona leaga o le "tagata soifua" i luga o le paneta. E i ai nisi taimi e manatu ai le au pulega o ala o faasalalauga pe aisea ua toatele atu ai a latou aufaasalalauga ua sosolo atu i isi ala o faasalalauga, pei o se faataitaiga, RT?

O outou e leʻi mauaina muamua le RT, ou te fautua atu e te alu i ai RT.com ia iloa pe o maua i lau 'aʻai. Ma e leai ni pisinisi.

E tatau ona maitauina o le Times o le tagata fai faatalanoaga, o Ron Nixon, e le o se mea e ofo ai i le tala a Lack.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana