Tausaga Auro o le Pearl Harbor

 Saunia e David SwansonA matou faitau Ulysses i Bloomsday iuni uma Iuni 16th (pe tatau ona tatou faia pe a tatou le faia) Ou te manatu o Tesema 7 uma e le gata le faʻamanatuina o le Sili Tulafono o le 1682 na faʻasaina taua i Pennsylvania ae faʻailogaina foi Pearl Harbor, ae le o le faʻamanatuina o le setete o permawar na na i ai mo le 73 tausaga, ae i le faitau Le Tausaga Auro e Gore Vidal ma le faailogaina o se tasi o le Joycean irony o le tausaga auro o le anti-isolationist imperial mass-fasiotia lea na aofia ai olaga o tagata Amerika uma i lalo o le 73 tausaga.

O le Golden Age Day e tatau ona aofia ai ma faitauga lautele a le Vidal's novel ma ana faʻamatalaga susulu e le Washington Post, New York Times Book Review, ma isi pepa faʻapisinisi uma i le tausaga 2000, ua lauiloa foʻi ole tausaga 1 BWT (ae leʻi oʻo le taua ile terra). E leai se tasi o na nusipepa na iai, i loʻu iloa, na lolomiina se faʻamatalaga tuʻusaʻo tuʻusaʻo o le auala na faʻagaioia ai e Peresitene Franklin D. Roosevelt le Iunaite Setete i le Taua Lona II a le Lalolagi. Ae o le tusi a Vidal - faʻaalia o ni talafatu, ae faʻalagolago atoa i mea moni ua faʻamaumau - toe faamatala le tala ma le faamaoni aʻiaʻi, ma le ala na faʻaaoga ai le ituaiga poʻo le tupuʻaga a le tusitala poʻo lona poto tusitusi poʻo le umi o le tusi (tele naua itulau mo matua matutua faatonu e avea faʻalavelave ia) faʻatagaina ia te ia se laisene e taʻu ai le mea moni.

E mautinoa, o nisi tagata ua faitau Le Tausaga Auro ma tetee i lona le talafeagai, ae tumau pea le maualuga o le maualuga o le maualuga. Atonu o le a ou faatiga i le mafuaʻaga e ala i le tusia faʻamaonia e uiga i ona anotusi. O le togafiti, lea ou te fautuaina tele i tagata uma, o le tuuina atu pe fautuaina atu le tusi i isi e aunoa ma taʻuina ia latou mea o loʻo i ai.

E ui i le avea o se tagata fai ata tifaga ma tagata autu i totonu o le tusi, e leʻi faia i totonu o se ata tifaga, e tusa ai ma loʻu iloa - ae o le salalau o le tulaga o faitauga a le lautele e ono mafaufauina e tupu ai lena mea.

In O le Tausaga Auro, matou te mulimuli i totonu o faitotoa uma ua tapunia, ona o le faamalosia e Peretania o le auai o le US i le Taua Lona II a le Lalolagi, ao faia e Peresitene Roosevelt se tautinoga i le Palemia Winston Churchill, ona o le mafanafana e pulea ai le fono a le Republican ina ia mautinoa ai uma e lua e le gata i lea, e le gata i lea, ae o le a tatau ona faamalieina le tagata lava ia i le amataina o se ata faataitai ma le osofaʻia o se peresitene o le taimi muamua i se taimi e manatu ai ua lamatia le atunuu, ma aʻo galue le FDR e faʻaosofia Iapani e osofaʻia i lana taimi manaʻomia.

O siuleo e faʻanoanoa. Roosevelt tauvaga i luga o le filemu ("seʻi vagana ai le tulaga o le osofaʻiga"), pei o Wilson, pei o Johnson, pei o Nixon, pei o Obama, ma pei o na sui o le Konekeresi na toe solotetee ao feololo ma le le faʻatulafonoina mumusu e taofi pe faʻatagaina le taua o loʻo i ai nei. Roosevelt, i le muaʻi palota, na tuʻuina ia Henry Stimson o se taua o le taua o le Failautusi o Taua e le pei o Ash Carter o se sui filifilia mo le Failautusi o le "Puipuiga."

Talosaga o Aso Auro o le Aso Lua e mafai ona aofia ai nisi o faʻamatalaga masani o le mataupu:

O Tesema 7, 1941, na tusia ai e le Peresetene Franklin Delano Roosevelt se taua o taua i luga o Iapani ma Siamani, ae na filifili e le aoga ma na o Iapani na o. Siamani, pei ona fuafuaina, vave ona folafola taua i le Iunaite Setete.

Na taumafai le FDR e taoto i tagata Amerika e uiga i vaa a Amerika e aofia ai le Greer ma le Kerny, lea na fesoasoani i pasese a Peretania e siakiina ia siamupini Siamani, ae na faʻamaonia e Roosevelt na osofaʻia i se tulaga le mama.

O Roosevelt na ia pepelo foi na i ai ia te ia se fuafuaga faalilolilo a Nazi e fuafua ai le faatoilaloina o Amerika i Saute, faapea foi ma se fuafuaga faalilolilo a Nazi mo le suia o lotu uma i le faa-Nazis.

E oʻo mai ia Tesema 6, 1941, valu sefulu pasene o le lautele o le US e teteʻe i le ulufale atu i se taua. Ae na amataina e Roosevelt le ata faataitai, na faʻaalia ai le Puipui a le Malo, na ia fausia se Neivi tele i ni vasa se lua, faʻatau faʻatau mea tuai i Egelani mo le faʻatauina o ona faʻavae i Caribbean ma Bermuda, ma faalilolilo le faʻatulagaina o se lisi o Iapani ma Iapani-Amerika i le Iunaite Setete.

I le aso 28 o Aperila, 1941, na tusia ai e Churchill se faʻatonuga lilo i lana kapeneta o taua: "Atonu e mautinoa lava o le ulufale atu o Iapani i le taua o le a mulimuli mai ai loa le ulufale atu o le Iunaite Setete i la tatou itu."

I le aso Aukuso 18, 1941, na feiloai ai Churchill ma lana kapeneta i le 10 Downing Street. O le fono na iai le tutusa ma le Iulai 23, 2002, fonotaga i le tuatusi lava lea, o minute na taua ai Downing Street Minutes. O nei sauniga e lua na faʻaalia ai finagalo faalilolilo o US e alu i taua. I le fonotaga a le 1941, na fai atu ai Churchill i lana kapeneta, e tusa ai ma minute: "Na saunoa le Peresetene o le a ia tau le taua ae le faailoaina." E le gata i lea, "E tatau ona faia mea uma e faamalosia ai se faalavelave."

Mai le ogatotonu o 1930s US Peace activists - o na tagata na matua le fiafia lava e uiga i taua talu ai nei a US - na savavali faasaga i le US tetee o Iapani ma le US Navy fuafuaga mo taua i Iapani - le Mati 8, 1939, lomiga na faamatalaina "o se taua taua o umi le umi ”o le a faʻaleagaina ai le militeri ma faʻalavelave ai le tamaoaiga o Iapani.

I Ianuari 1941, le Iapani Faasalalau Na faaalia lona ita tele ia Pearl Harbor i se tusitusiga, ma na tusia e le amapasa a Amerika i Iapani i lana api o talaaga: “E tele talanoaga i le taulaga e uiga i le faapea o Iapani, i le tulaga o le malologa ma le Iunaite Setete, o loʻo fuafuaina e alu uma i fafo i se osofaʻiga tele osofaiga i Pearl Harbor. Ioe na ou taʻuina i loʻu malo. ”

I le aso Fepuari 5, 1941, na tusi ai le Susuga a le Admiral Richmond Kelly Turner i le Failautusi o le War Henry Stimson e lapatai mai e ono tulai mai se osofaʻiga i Pearl Harbor.

E pei o le 1932 o le Iunaite Setete na talanoa ma Saina e uiga i le saunia o vaalele, pailate, ma aoaoga mo lana taua ma Iapani. I le masina o Novema 1940, na nonoina ai e Roosevelt ia China se selau miliona tala mo le taua ma Iapani, ma ina ua uma ona feutagai ma le Peresetene Peretania, le US Treasury Henry Henry Morgenthau, na ia faia ni fuafuaga e auina atu le au Siamani ma tagata US e faaaoga i pomu Tokyo ma isi aai Iapani.

O Tesema 21, 1940, na feiloaʻi ai le Minisita o Tupe a Saina TV Soong ma Colonel Claire Chennault, o se fitafita litaea a le US Army lea sa faigaluega mo tagata Saina ma na unaʻiina i latou e faaaoga pailate Amerika e pomuina Tokyo talu mai le 1937, sa feiloai ai i le taumafataga a Henry Morgenthau. potu e fuafua ai le afi o Iapani. Na taʻua e Morgenthau, e mafai ona ia faasaolotoina tamaloloa mai le tiute i le US Army Air Corps, pe a fai e mafai e le au Saina ona totogi atu le $ 1,000 i le masina. Sa malie i ai Soong.

I le aso Me 24, 1941, le Times Niu Ioka lipotia le aʻoaʻoina e le US o le 'ea malulu a Saina, ma le tuuina atu o le "tele o taua ma pomu vaalele" i Saina e le Iunaite Setete. "O le pomuina o Aai Iapani ua Faamoemoeina," faitau i le ulutala.

E oʻo ia Iulai, ua pasia e le Komiti Soʻofaʻatasi a le Navy se fuafuaga e taʻua o le JB 355 e faʻapena ai le afi i Iapani. O le kamupani i luma o le a faʻatau vaʻalele Amerika e lele e Amerika volenitia aʻoaʻoina e Chennault ma totogiina e le isi pito i luma vaega. Na faamaonia e Roosevelt, ma lana saienitisi i Saina o Lauchlin Currie, i upu a Nicholson Baker, "na fai telefoni ia Madame Chaing Kai-Shek ma Claire Chennault o se tusi na matua aioi lava ina ia taofi e sipai Iapani." Pe o le manatu atoa lena pe leai, o le tusi lenei: "Ua ou fiafia lava i le mafai ai ona lipoti i le aso, na faatonuina ai e le Peresetene, e onosefulu ono ono pomu, e faaavanoa atu i Saina i lenei tausaga ma le luasefulu-fa e avatu loa. Na ia faʻamaonia foʻi le polokalame aʻoaʻoga pailate a Saina ii. Faʻamatalaga e ala i auala masani. Alofaaga mafanafana. ”

O le 1st American Volunteer Group (AVG) o le Ea Air Force, lea e lauiloa foi o le Flying Tigers, na agai i luma ma le faafaigaluegaina ma le aʻoga i le taimi lava lea ma na tuuina atu i Saina ao lei faia Pearl Harbor.

I le Me 31, 1941, i le Keep America Out of War Congress, na tuuina mai ai e William Henry Chamberlin se lapataiga mataʻutia: "O le aofaʻi atoa o le tamaoaiga o Iapani, o le taofi o uta suauʻu mo se faataitaiga, o le a tuleia Iapani i lima o le Axis. O le taua o le tamaoaiga o le a amata i taua taua ma taua a le militeri. ”

Ia Iulai 24, 1941, na saunoa ai Peresitene Roosevelt, "Afai tatou te tipi ese le suauʻu, [tagata Iapani] semanu e alu i lalo i Netherlands East Indies i le tausaga talu ai, ma semanu e i ai sau taua. Sa taua tele mai la matou lava manatu manatu faapito o le puipuiga ina ia taofia se taua mai le amataina i le Pasefika i Saute. Ma o la matou tulafono mai fafo na taumafai e taofi se taua mai le aliaʻe iina. " Na maitauina e le au fai lipoti, fai mai Roosevelt "ua" nai lo le "is." O le aso na sosoʻo ai, na faʻasalalau ai e Roosevelt se faʻatonuga faʻatonu e faʻatamaisa ai aseta a Iapani. O le Iunaite Setete ma Peretania na tipi ese le suauʻu ma fasi uʻamea i Iapani. O Radhabinod Pal, o se lōia tau tulafono a Initia na galue i le faamasinoga o soligatulafono i taua ina ua maeʻa le taua, na ia taʻua le embargoes o se “faamataʻuga manino ma le malosi i le i ai o Iapani,” ma ia faaiuina ai o le Iunaite Setete na faaosooso Iapani.

I le aso Aukuso 7, 1941, le Japan Times Advertiser na tusia e faapea: "Muamua na i ai le fausiaina o se faatoilaloina i Sigapoa, na matua faamalosia e fitafita Peretania ma le Emepaea. Mai lenei pulou na fausia ai se uili tele ma fesootaʻi ai ma nofoaga autu a Amerika e fausia ai se sulu tele i se nofoaga tele i saute ma sisifo mai le atu Filipaina e ala atu i Malaya ma Burma, ma na o le laina na gau i le penisula i Thailand. O le taimi nei ua fautuaina e aofia ai faʻamaumauga i totonu o le liʻo, lea e alu atu i Rangoon. "

E oo atu ia Setema, sa ita tele le aufaasālalau a Iapani e faapea, ua amata ona auina atu e le Iunaite Setete le suauu i tua atu o Iapani e taunuu ai i Russia O Iapani, o ana nusipepa na faapea mai, o le a maliu telegese le oti mai le "taua tau tamaoaiga."

I le taufaʻaiuga o Oketopa, o le US spy Edgar Mower na faia galuega mo Colonel William Donovan o loʻo asiasi i Roosevelt. Na talanoa le faifaatoʻaga ma se alii i Manila e igoa ia Ernest Johnson, o se tasi o le Komisi o le Gataifale, o le na fai mai na ia faamoemoe "O le a alu Moli i Manila ae ou te lei alu ese." Ina ua maofa le moa, na tali atu Johnson "E te le iloa le Jap vaʻalele i le itu i sasae, masalo e osofaia a matou vaʻa i Pearl Harbor? "

I le Novema 3, 1941, na auina atu ai e le amepasa o Amerika se telegram umi i le Matagaluega a le Setete, ma lapataia ai faapea o le tamaoaiga o tulafono e ono faamalosia ai Iapani e faia le "National hara-kiri." Na ia tusia: "O se feteʻenaiga faaauupegaina ma le Iunaite Setete ono oo mai ma se matautia ma matautia faafuaseʻi."

I le masina o Novema 15th, o le US Army Chief of Staff George Marshall na faʻamatalaina le aufaʻasalalau luga o se mea tatou te le manatuaina o "le Marshall Plan." O le mea moni tatou te le manatuaina uma. "O loʻo matou sauniuni se taua mataʻutia e faasaga ia Iapani," o le tala lea a Marshall, ma fai atu i le au tusitala ia fai faalilolilo, lea e tusa ai ma loʻu iloa na latou faia ma le usiusitaʻi.

I le sefulu aso mulimuli ane, na tusia ai e le Failautusi o le Taua Stimson i lana api talaaga lona feiloai i le Ofisa Oval ma Marshall, Peresitene Roosevelt, Failautusi o le Neivi Frank Knox, Admiral Harold Stark, ma le failautusi o le malo o Cordell Hull. Na taʻu atu e Roosevelt ia i latou o Iapani e ono osofaia vave, atonu i le Aso Gafua a sau.

Ua lelei ona faʻamaonia o le malo o Amerika na solia tulafono a Iapani ma na maua e Roosevelt. Na ala atu i le taofiofia o le mea ua taʻua o le Purple code message na maua ai e Roosevelt le fuafuaga a Siamani e osofai Rusia. O Hull lea na ia faʻatosinaina le taofi e Iapani o le nusipepa, ma mafua ai ia Novema 30, 1941, o le ulutala "Iapani Faigaluega I le faaiuga o le vaiaso."

O le Aso Gafua na sosoʻo o Tesema 1st, ono aso ae leʻi oʻo mai le osofaʻiga. "O le fesili," na tusia e Stimson, "pe faʻafefea ona tatau ona matou faʻaosoina i latou i le tulaga o le fanaina o le muamua fana e aunoa ma le faʻatagaina tele o lamatiaga ia matou. O se talosaga faigata. "

O le aso na sosoo ma le osofaiga, na palota ai le Konekeresi mo taua. O le Tamaitaifaipule ia Jeannette Rankin (R., Mont.) Na tu na o ia i le palota Nu. E tasi le tausaga talu ona maeʻa le palota, ia Tesema 8, 1942, na tuuina ai e Rankin ni faamatalaga faaopoopo i le Faamaumauga a le Konekeresi e faamatala ai lona tetee. Na ia taʻua le galuega a le faasalalau Peretania na finau i le 1938 mo le faaaogaina o Iapani e aumai le Iunaite Setete i le taua. Na ia taʻua le tusi a Henry Luce i totonu ola o le lomiga i Iulai 20, 1942, i le "Saina lea na tuuina atu e le US le pito sili ona maualuga lea na aumaia i Pearl Harbor." Na ia faailoa mai le molimau i le Atelani Ata i le aso Aokuso 12, 1941, Roosevelt na faamautinoa ia Churchill o le a aumaia e le Iunaite Setete o le malosi o le tamaoaiga e tauaveina i Iapani. "Na ou taʻua," na tusia mulimuli ane e Rankin, "le Bulletin Department of Tesema 20, 1941, lea na faaalia ai i Setema 3 se fesootaiga na auina atu i Iapani e talosagaina ai ia taliaina le mataupu o le 'nondisturbance of status quo in the Pacific, 'lea e mafua mai i le faamalosia o faamaoniga o le le amanaiaina o malo sinasina i Asia. "

Rankin na maua e le Komiti Faatino o le Puipuiga o le Tamaoaiga ni faʻasalaga tau tamaoaiga i lalo ifo o le vaiaso talu ona maeʻa le Fonotaga Atelanika. Ia Tesema 2, 1941, le Times Niu Ioka na lipotia mai ai, i le mea moni, o Iapani na "vavaeeseina mai le 75 pasene o lana pisinisi masani e le Allied blockade." Rankin foi na taua ai le faamatalaga a Lieutenant Clarence E. Dickinson, USN, i le Aso Afiafi o le Aso Toonai o Oketopa 10, 1942, i le aso Novema 28, 1941, iva aso ao le i osofaia, Vice Admiral William F. Halsey, Jr., (o ia o le faaupuga "Kill Japs! Kill Japs!") na tuuina atu faatonuga ia te ia ma o isi e "tafana i lalo soo se mea lava na tatou vaaia i le lagi ma ia pamu i soo se mea na tatou vaaia i luga o le sami."

O le alii sili o Siaosi Marshall na ia taliaina le tele i le Fono Aoao i le 1945: ua uma ona motusia tulafono, ua amataina e le Iunaite Setete maliega Anglo-Dutch-Amerika mo le tuufaatasia o gaoioiga e faasaga ia Iapani ma tuuina atu i luma o le Pearl Harbor, ma o le Iunaite Setete pe a tuʻuina atu ofisa o lana militeli i Saina mo le faʻatautaia o tiute i luma o Pearl Harbor.

O le Oketopa 1940 talafaʻamaumau a Lieutenant Commander Arthur H. McCollum na galue ai e Peresitene Roosevelt ma ana aliʻi sili lagolago. Na manaʻomia ni gaioiga se valu na valoʻia mai e McCollum o le a taʻitaʻia ai Iapani e osofaʻi, e aofia ai le faʻatulagaina mo le faʻaaogaina o nofoaga faʻavae a Peretania i Sigapoa ma le faʻaogaina o nofoaga faʻavae Dutch i le mea ua taʻua nei o Indonesia, ma fesoasoani i le malo o Saina, ma lafoina se vavaega o mamao mamafa vaʻa folau i Filipaina po o Sigapoa, lafoina vaeluaga o vaʻa folau i "le itu i Sasaʻe," tausia le malosiaga autu o le fuāvaʻa i Hawaii, finau e faapea o le Dutch faʻafitia le Iapani suauʻu, ma faʻalumaina fefaatauaiga uma ma Iapani i le galulue faatasi ma le Malo o Peretania. .

O le aso ina ua maeʻa le memo a le McCollum, na taʻu atu ai e le Matagaluega a le Setete ia Amerika e o ese mai atunuu mamao i sasaʻe, ma faatonuina e Roosevelt le fuʻa e taofia i Hawaii ona o le tetee malosi a le Admiral James O. Richardson na ia taʻua le saunoaga a le Peresetene, "E le o toe umi ae faia loa e Iapani se o le soʻona faia o ni gaoioiga faasaga i le Iunaite Setete ma le atunuu o le a naunau e ulu atu i le taua. ”

O le feʻau na lafo e le Admiral Harold Stark ia Admiral Husband Kimmel i le aso 28 o Novema, 1941, faapea, "Afai E LE MAFAI ONA TOE FAʻAFIA E TOTONU O MALOLOSI, E FINAGALO AI IAPANI I LE GALUEGA FAʻAFAIGALUEGA E TUA."

O Joseph Rochefort, o le faufautua o le vaega o fesoʻotaʻiga a le Navy, o le na taua tele i le le mafai ona fesoʻotaʻi atu ia Pearl Harbor mea o le a sau, o le a ia taʻua mulimuli ane: "O se tau taugofie lava e totogi mo le tuʻufaʻatasia o le atunuʻu."

O le po ina ua maeʻa le osofaʻiga, na faia ai e le Peresetene Roosevelt le CBS News ia Edward R. Murrow ma le Roosevelt Coordinator o Faamatalaga William Donovan mo le taumafataga o le afiafi i le White House, ma na pau lava le mea na fia iloa e le Peresetene pe o le a talia nei e tagata Amerika le taua. Na faʻamautinoa atu e Donovan ma Murrow ia te ia o le a talia moni e tagata taua. Na taʻu mulimuli ane e Donovan i lana fesoasoani, o le mea e ofo ai Roosevelt, e le o isi na siomia o ia, ma o ia foi, Roosevelt, na talia le osofaiga. Na le mafai e Murrow ona moe i lena po ma na afaina ai i lona olaga atoa i le mea na ia taʻua "o le sili ona tele tala o loʻu olaga" na te leʻi taʻuina lava.

Ia i ai se Aso Taimi Ato Manaia!

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana