By Tavita Swanson, Pule Faʻatonu o World BEYOND War, ma Heinrich Buecker, der World BEYOND War Landeskoordinator i Berlin
O laupapa laupapa faasalalau o loʻo alu i luga i Perelini o loʻo folafolaina ai, "O Nuclear Weapon, Ua Le Faʻatulafonoina. Aveese i Latou ma Siamani! ”
O le a le uiga o lenei mea? O auupega o le Nuclear atonu e le lelei, ae o le a tonu le mea e le faʻatulafonoina, ma o le a le latou mea e fai i Siamani?
Talu mai le 1970, i lalo o le Nuclear Nonproliferation Feagaiga, o le tele o malo ua faʻasa ona mauaina ni auupega faaniukilia, ma i latou ua uma ona latou mauaina - pe o le mea sili na pati i le feagaiga, e pei o le Iunaite Setete - ua faʻamalosia e "tuliloa feutanaiga i le agaga lelei i le lelei auala e fesoʻotaʻi ma le faamutaina o le O tuʻuga faaniukilia i le amataga o le aso ma i le faanatinatiina o auupega, ma i luga o le feagaiga i luga o le lautele ma le atoatoa disarmament i lalo o le malosi ma lelei pulega faavaomalo. "
E le tau taʻuina atu, o le US ma isi malo faʻa-faʻaauupegaina na faʻaaluina le 50 tausaga e le faia ai lenei mea, ma i tausaga talu ai nei o le malo o Amerika saeia feagaiga e faʻatapulaʻa ai meatau faaniukilia, ma teu faʻafaigaluega tele i le fausiaina tele o latou.
I lalo o le feagaiga lava lea e tasi, mo le 50 tausaga, sa faamalosia ai le malo o le US "aua neʻi faaliliu atu i soo se tasi na te mauaina ni auupega faaniukilia poʻo ni isi mea faaniukilia poʻo se pulea saʻo o ia meatau poʻo ni mea pāpā pāpā, pe leai." Ae, le militeri a Amerika tausia O meatau faaniukilia i Peleseuma, Netherlands, Siamani, Italia, ma Turkey. E mafai ona tatou finauina pe o lena setete o mataupu e solia le feagaiga, ae leai pe leai ita miliona o tagata.
I le tolu tausaga talu ai, 122 malo na palota e fausia se feagaiga fou e faʻasa ai le umiaina poʻo le faʻatau atu o meatau faʻaniukilia, ma le Faavaomalo Faavaomalo e Faasaʻo Aupega Nuclear manumalo i le Nobel Peace Prize. O Ianuari 22, 2021, lenei feagaiga fou avea ma tulafono i le sili atu i le 50 malo na aloaia aloaʻia, o se numera o loʻo alualu pea i luma ma e lautele faʻamoemoe e oʻo atu i le tele o malo o le lalolagi i se taimi lata mai.
O le a le eseesega ua faia mo malo e leai ni auupega faaniukilia e faasaina i latou? O le a le faiā a lea ma Siamani? Ia, o le malo o Amerika o loʻo teuina ni meatau faaniukilia i Siamani faatasi ai ma le faʻatanaga a le malo Siamani, o nisi o ona sui ua fai mai latou te teteʻe i ai, ae fai mai isi latou te le mafaia ona suia. Ae fai mai isi o le aveʻese o meatau mai i Siamani o le a solia ai le Nonproliferation Treaty, lea e faʻauigaina ai le taofia i latou i Siamani e soli ai foi lena feagaiga.
Mafai e le malo o Amerika ona aumaia i tulaga faavaomalo? Ia, o le tele o malo faasaina landmines ma faaputuga pomu. E leʻi faia e le malo o Amerika. Ae o aupega na faʻailoaina. Ua aveese e le aufaʻatupe i le lalolagi a latou tupe. US kamupani taofi le faia o latou, ma le US militeri faʻaititia ma ono iʻu lava taofi lona faʻaaogaina o ia. Faʻaletonu mai auupega faaniukilia e faʻalapotopotoga tetele tautupe ua alu i tausaga ua tuanaʻi, ma mafai saogalemu ona faʻamoemoe e faʻatelevave.
Suiga, aofia ai i ia faiga e pei o le faʻapologaina ma tamaiti faigaluega, sa masani ona sili mamao lalolagi sili atu nai lo le tasi ono manatu mama mai le masani a lava-manatu faʻapitoa Amerika talafaʻasolopito tusitusiga. I le lalolagi atoa, o le umiaina o meatau faaniukilia ua amata ona avea o se amio a se malo le gaoia - ia, o se tagata gaoi ma ana aufaatasi.
Mafai e le malo Siamani ona aumaia i tulaga faavaomalo? Peleseuma ua uma ona latalata latalata mai le tutulieseina o ana meatau faaniukilia. E le o toe mamao, o le malo ma US nukes o le a avea ma muamua e lafoa i latou i fafo ma faʻamaonia le feagaiga fou i le faʻasaina o meatau faʻanatinati. E oʻo i se taimi lata mai, o nisi sui o le NATO o le a ono saini i luga o le feagaiga fou, tuʻuina i le feteʻenaʻi ma le aʻafia o NATO i le talimalo o niukilia aupega i Europa. Mulimuli ane Europa atoa o le a maua lona auala i le anti-apocalypse tulaga. E manaʻo Siamani e taʻimua le alualu i luma pe aumai le pito i tua?
O aupega fou aukilia e mafai ona tuʻuina atu i Siamani, pe a faʻatagaina e Siamani, o mataʻutia uiga e US planners militeri o "sili faʻaaoga," e ui lava ona sili atu le mamana nai lo le mea na faʻaumatia Hiroshima po o Nagasaki.
E lagolagoina e tagata o Siamani lenei mea? E mautinoa tatou te leʻi talanoa lava. O le teuina o meatau faaniukilia i Siamani e le faatemokalasi. E le gafataulimaina foi. E manaʻomia le faʻatupeina manaʻomia tele mo tagata ma le siosiomaga puipuiga ma tuʻuina atu i totonu o le siʻosiʻomaga 'auupega faʻatupuina e faʻateleina ai le aʻafiaga o le faʻatupuina o le afi. Saienitisi ' Mamanu Doomsday ua latalata i le vaeluaga o le po nai lo se isi lava taimi muamua. Afai e te manaʻo e fesoasoani e toe vili i tua, pe faʻamuta foʻi, e mafai ona e aʻafia World BEYOND War.
##
Tali 4
Tatou valaʻau uma ia Siamani e faia le mea e le o mananaʻo taʻitaʻi o le US e fai - fai mai LEAI i le faʻatamaʻia o le malosiʻaga faaniukilia.
o meatau e tatau ona le faʻatulafonoina i le lalolagi atoa!
O matou Quakers i Siamani, na matou tusi faʻapitoa i le tele o sui o le malo Siamani o loʻo faʻapea mai o latou Kerisiano faʻailoa mai, ma faʻamanatu atu ia i latou o meatau faaniukilia e le gata e le faʻatulafonoina ae e le talafeagai foi ma le talitonuga faʻaKerisiano. O lea na matou talosagaina ai i latou e faamamalu se palota e aveese ai i latou mai Siamani. Lenei tausaga o le palota tausaga, ma o lea o le a tali atu ai faipule.
Na matou mauaina lava ni tali lelei mai isi ekalesia i le matou talosaga. Pe o le a latou tusia foi mataʻitusi tutusa, totoe e vaʻaia.