O le Siisii ​​a le NATO a Finelani ua tuua ai isi e tauave le “Agaga Helsinki”

Ua maua e le Peresetene Finnish le Nobel Peace Prize i le 2008. Photo Credit: Nobel Prize

Saunia e Medea Benjamin ma Nicolas JS Davies, World BEYOND War, Aperila 11, 2023

I le aso 4 o Aperila, 2023, na avea aloaia ai Finelani ma sui lona 31 o le vaegaau a le NATO. O le tuaoi 830-maila i le va o Finelani ma Rusia ua avea nei ma tuaoi sili ona umi i le va o soʻo se atunuu NATO ma Rusia, lea e ese mai ai. tuaoi na o Nouei, Latvia, Estonia, ma vaega pupuu o tuaoi Polani ma Lithuanian lea latou te siomia ai Kaliningrad.

I le tulaga o le taua le malulu i le va o le Iunaite Setete, NATO ma Rusia, soʻo se tasi o nei tuaoi o se faʻalavelave mataʻutia e ono tupu ai se faʻalavelave fou, poʻo se taua a le lalolagi. Ae o se eseesega taua ma le tuaoi Finnish e sau i totonu o le 100 maila mai Severomorsk, lea o Rusia. Fua i Matu ma le 13 o ana va'a faaniukilia e 23 o lo'o fa'avae. Atonu o le mea tonu lea e amata ai le Taua Lona tolu a le Lalolagi, pe afai e leʻi amataina i Ukraine.

I Europa i aso nei, na o Suitiselani, Austria, Aialani ma se vaega toaitiiti o isi atunuu laiti o loʻo tumau pea i fafo atu o le NATO. Mo le 75 tausaga, sa avea Finelani o se faʻataʻitaʻiga manuia o le solitu, ae e mamao ese mai le faʻaleagaina. E pei o Suiselani, e tele lava militeli, ma talavou Finns e manaʻomia le faia o le itiiti ifo ma le ono masina o aʻoaʻoga faamiliteli pe a uma ona atoa le 18. O ana fitafita malosi ma faʻaagaaga e sili atu i le 4% o le faitau aofaʻi - faʻatusatusa i le na o le 0.6% i le US - ma 83% o Finns fai mai o le a latou auai i le tetee faaauupegaina pe afai e osofaia Finelani.

Na'o le 20 i le 30% o Finns na lagolagoina fa'asolopito le auai i le NATO, ae o le to'atele o lo'o lagolagoina pea ma le mitamita lana faiga fa'avae o le solitū. I le faaiuga o le 2021, o se Finnish palota manatu fuaina le lagolago taʻutaʻua mo le auai o le NATO i le 26%. Ae ina ua uma le osofaʻiga a Rusia i Iukureini ia Fepuari 2022, na osooso i le 60% i totonu o vaiaso ma, ia Novema 2022, 78% o Finns fai mai latou lagolagoina auai i le NATO.

E pei o le Iunaite Setete ma isi atunuu NATO, o taʻitaʻi faʻapolokiki a Finelani ua sili atu ona lagolago-NATO nai lo tagata lautele. E ui lava i le umi o le lagolago lautele mo le solitu, na auai Finelani i le NATO's Partnership for Peace polokalama i le 1997. Na auina atu e lona malo le 200 fitafita i Afghanistan e avea o se vaega o le UN-faatagaina International Security Assistance Force ina ua uma le osofaiga a le US i le 2001, ma na latou nonofo ai iina ina ua uma ona pulea e le NATO lenei malosiaga i le 2003. E leʻi tuua e fitafita Finnish Afghanistan seia oo i Sisifo uma. 'au na fa'amuta i le 2021, ina ua mae'a le aofa'i o le 2,500 Finelani fitafita ma le 140 tagata ofisa sivili na fa'apipi'iina iina, ma e to'alua Finns na fasiotia.

Se Tesema 2022 toe iloilo o le matafaioi a Finelani i Afghanistan e le Finnish Institute of International Affairs na maua ai e faapea o fitafita Finnish "sa masani ona auai i le taua o se vaega o le militeri lea ua taitaia nei e le NATO ma ua avea ma se pati i le feteenaiga," ma o le faamoemoega folafolaina a Finelani, lea o le "faamautuina ma lagolagoina Afghanistan e faaleleia ai le filemu ma le saogalemu faavaomalo" na sili atu i lo "lona manao e faatumauina ma faamalosia ana faiga faavae i fafo ma le puipuiga o sootaga ma le US ma isi paaga faava o malo, faapea foi ma lana taumafaiga e faaloloto lana galulue faatasi ma NATO. .”

I se isi faaupuga, e pei o isi atunuu laiti NATO, na le mafai e Finelani, i le lotolotoi o se taua faʻateleina, e lagolagoina ana lava mea e ave i ai le faamuamua ma tulaga faatauaina, ae na ia faatagaina lona manao "e faaloloto lana galulue faatasi" ma le Iunaite Setete ma NATO e. ave le faʻamuamua nai lo lona faʻamoemoe muamua o le taumafai e fesoasoani i tagata o Afghanistan e toe maua le filemu ma le mautu. O se taunuuga o nei fenumiai ma feteʻenaʻi mea e ave i ai le faamuamua, na tosina atu ai le au Finnish i le mamanu o le faʻaleleia atili ma le faʻaaogaina o le malosi faʻaleagaina lea na faʻaalia ai galuega a le militeri a Amerika i ana taua talu ai nei.

I le avea ai ma se sui fou o le NATO, o Finelani o le a pei lava o le le atoatoa e pei ona i ai i Afghanistan e aafia ai le malosi o le osofaʻiga a le NATO masini taua ma Rusia. Finelani o le a iloa o lana filifiliga matautia e lafoaia se faiga faavae o le le faaituau lea na aumaia ai le 75 tausaga o le filemu ma vaavaai atu i le NATO mo le puipuiga o le a tuua ai, e pei o Iukureini, e lamatia ai i luga o laina pito i luma o se taua na taitaia mai Moscow, Uosigitone ma Brussels lea. e le mafai ona manumalo, pe foia tutoatasi, pe taofia mai le faatupulaia i le Taua Lona tolu a le Lalolagi.

O le manuia o Finelani i le avea ai o se atunuu faa-temokarasi le faaituau ma le saoloto i le taimi ma talu mai le Cold War ua fausia ai se aganuu lauiloa lea e sili atu ona faatuatuaina e tagata lautele o latou taitai ma sui nai lo tagata i le tele o atunuu i Sisifo, ma e tau le fesiligia le poto o a latou faaiuga. O lea la, o le latalata i le autasi o le vaega faaupufai e auai i le NATO i le taimi o osofaiga a Rusia i Iukureini na feagai ma ni tetee lautele. Ia Me 2022, le palemene a Finelani faamaonia auai i le NATO e ala i le 188 tele palota i le valu.

Ae aiseā ua matuā naunau ai taʻitaʻi faapolotiki o Finelani e “faamalosia ana faiga faavae i fafo ma le puipuiga malu ma le Iunaite Setete ma isi paaga faava o malo,” e pei ona fai mai ai le lipoti a Finelani i Afghanistan? I le avea ai o se malo tutoʻatasi, le faaituau, ae malosi faʻaauupegaina, ua ausia e Finelani le sini a NATO o le faʻaaluina o le 2% o lona GDP i luga o le militeli. O lo'o iai fo'i le tele o mea tau a'upega, lea e fausia ai ana va'a fa'aonaponei, fana, fana ma isi a'upega.

O sui auai o le NATO o le a tuʻufaʻatasia le pisinisi o auupega a Finelani i totonu o le maketi o auupega a NATO, faʻateleina le faʻatau atu o auupega Finnish, aʻo tuʻuina atu foʻi se faʻamatalaga e faʻatau ai le tele o auupega lata mai a Amerika ma fesoʻotaʻiga mo lana lava militeri ma galulue faʻatasi i auupega faʻatasi ma kamupani i le tele o NATO. atunuu. Faatasi ai ma le faʻatupulaia o paketi a le militeri a NATO, ma e foliga mai o loʻo faʻateleina pea, o loʻo feagai le malo o Finelani ma faʻalavelave mai le alamanuia o auupega ma isi mea e fiafia i ai. O lona uiga, e le mana'o le tu'ulafoa'i o lana lava vaega fa'amiliteli-pisinisi.

Talu mai le amataga o lona auai i le NATO, Finelani ua uma tuuto $10 piliona e faatau ai fusu a Amerika F-35 e sui ai ana au e tolu o F-18. O lo'o faia fo'i tauofoga mo faiga fou e puipuia ai fana, ma o lo'o fa'ailoa mai o lo'o taumafai e filifili i le va o Initia-Isaraelu Barak 8 i luga o le ea ma le US-Israeli David's Sling system, na fausia e Isaraelu Raphael ma le US Raytheon.

O le tulafono a Finnish e faʻasa ai le atunuu mai le umiaina o auupega faaniukilia pe faʻatagaina i totonu o le atunuʻu, e le pei o le lima NATO atunuu o loʻo teuina. teu oloa o auupega faaniukilia a Amerika i luga o latou eleele - Siamani, Italia, Peleseuma, Holani ma Turkey. Ae na tuʻuina atu e Finelani ana pepa faʻapipiʻi NATO e aunoa ma ni tuusaunoaga na faʻamalosia e Tenimaka ma Nouei e faʻatagaina i latou e faʻasaina auupega faaniukilia. E tulaga ese ai le tulaga faaniukilia a Finelani le mautonu, e ui lava ia Peresitene Sauli Niinistö folafolaga e faapea "E leai se faamoemoe o Finelani e aumai ni auupega faaniukilia i luga o lo tatou eleele."

O le leai o se talanoaga e uiga i aʻafiaga o Finelani o loʻo auai i se faʻaupuga faaniukilia faʻa-militeli e faʻalavelave, ma ua faʻamatalaina i se faiga fa'atopetope fa'atopetope i totonu o le tulaga o le taua i Iukureini, fa'apea fo'i ma tu ma aga a Finelani o le le fesiligia o le fa'atuatuaga ta'uta'ua i lona malo.

Masalo o le mea e sili ona faanoanoa ai ona o le auai o Finelani i le NATO ua faailogaina ai le iʻuga o tu ma aga mataʻina a le atunuu o se faatupu filemu i le lalolagi atoa. Sa avea muamua ma Peresitene Finnish Urho Kekkonen, o tusiata o le faiga faavae o le galulue faatasi ma le tuaoi Soviet Union ma se siamupini o le filemu i le lalolagi, na fesoasoani i le fausiaina o le Helsinki Accords, o se maliega iloga na sainia i le 1975 e le Iunaite Setete, le Soviet Union, Kanata ma atunuu uma o Europa (sei vagana ai Albania) e faaleleia atili ai le puipuiga. i le va o le Soviet Union ma Sisifo.

Sa faaauau pea e Peresitene Finnish Martti Ahtisaari le tu ma aga faatupu filemu ma sa i ai tuuina le Nobel Peace Prize i le 2008 mo ana taumafaiga ogaoga e foia feeseeseaiga faavaomalo mai Namibia i Aceh i Initonesia i Kosovo (lea na pomu e NATO).

I lana saunoaga i le UN ia Setema 2021, na foliga naunau ai le Peresetene Finnish Sauli Niinistö e mulimuli i lenei talatuu. “O se naunautaiga o fili ma tagata tauva e auai i talanoaga, ia fausia le faatuatuaina, ma ia sailia ni vaega tutusa – o le ute lena o le Agaga Helsinki. O le ituaiga agaga tonu lava lena e manaomia vave e le lalolagi atoa, ma Malo Aufaatasi,” o lana tala lea. fai. “Ou te talitonu o le tele o lo tatou talanoa e uiga i le Agaga Helsinki, o le latalata atili atu lea o le toe faaolaolaina-ma ia faataunuuina.”

O le mea moni, o le faaiuga a Rusia e osofaʻia Iukureini na mafua ai ona lafoai e Finelani le "Agaga Helsinki" ae fiafia e auai i le NATO. Ae afai na teena e Finelani le malosi o ia e faanatinati atu i le avea ma sui auai o le NATO, e mafai ona auai nei i le "Kalapu Filemu” na faia e le Peresetene Pasila Lula e toe faaolaola feutanaiga e faamuta ai le taua i Iukureini. O le mea e faanoanoa ai mo Finelani ma le lalolagi, e foliga mai e tatau ona agai i luma le Agaga Helsinki–e aunoa ma Helsinki.

Medea Benjamin ma Nicolas JS Davies o tusitala o Taua i Iukureini: Faia o se Feteʻenaʻiga Leai, lomia e OR Books ia Novema 2022.

Medea Peniamina o le lagolago o CODEPINK mo le Filemu, ma le tusitala o nisi o tusi, e aofia ai I Totonu o Iran: O le Talafaasolopito Faʻasolopito ma le Faʻapolokiki o le Islamic Republic of Iran.

Nicolas JS Davies o se tusitala tutoʻatasi, o se tagata suʻesuʻe ma CODEPINK ma le tusitala o le Toto i o Tatou Lima: O le osofaʻiga a Amerika ma le Faʻafanoga o Iraq.

Tali 2

  1. Fa'afetai mo lenei manatu ile filifiliga a Finelani e auai i le NATO. O le a ou faasoa atu le tala i se tausoga Finnish ma saili lana tali.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana