Faʻamatalaga Faʻamatalaga: Faʻamasinoga a le US Army i Okinawa

saunia e Joseph Essertier, Ianuari 2, 2017

O se 2014 Talokalasi Nei na fesoasoani le tele o le au faalogologo i se malamalama sili atu i popolega o le lalolagi e faatatau i faavae o le militeri a Amerika i Okinawa, Iapani. O nisi nei faʻamatalaga faʻamatalaga e uiga i lenei autu taua.

Faʻailoga i Okinawans

Okinakina e matua faʻasalaina e tagata Iapani ma Amerika. O lenei, mo mafuaʻaga manino, o se mataupu e masani ona faʻalauiloaina i faʻataʻitaʻiga i le auala i Iapani nai lo le faʻalauiloaina o alalafaga faʻa-Peretania e pei o le Times Niu Ioka ma le Iapani Times. le Iapani Times o se pepa agaalofa ma e aofia moni ai le fevaevaeaiga i Okinawa nai lo pepa autu a Iapani na tusia i le gagana Iapani, e pei o le Mainichi ma le Yomiuri, Ae o le Okinawa Times ma Ryukyu Shimpo pepa e aofia ai mataupu faavae e sili atu ona maeʻaeʻa, ma latou suʻesuʻeina mataupu o le faʻailoga. O latou foi e sili atu ona maaleale i le sauā e faasaga i fitafita e le o sinasina ma tamaitai i le militeri US.

O le ita o le toatele o tagata Okinawans e lagona agai i le malo a Iapani e mafua mai i le auala o latou o ni tagatanuu lona lua i Iapani ma le auala e faaauau ai ona vaai i ai le Iapani o se kolone, o se pa puipui, ma se vaega o Iapani lea e mafai ona ositaulaga ina ia puipuia ai avanoa o le vaeluagalemu o le vasega Iapani i Honshu (o Tokyo ma Kyoto), Kyushu, ma Shikoku. E toaitiiti lava tagata i luga o nei motu autu e nonofo latalata i faavae, talu ai o 70% o faavae i Iapani o loo i Okinawa Prefecture. Okinakina e amo le avega o faavae ma ola faatasi ma le le mautonu i aso uma ma le pisa. O le leo o le vaalele o Osprey o le militeri US, lea e oʻo atu i le 100 decibels i nofoaga o loʻo i ai aʻoga ma masani ai ona puipuia fanau mai aʻoga aʻo faʻasalalau ia i latou, o se faʻataʻitaʻiga o lena mafaufau faʻaituau o loʻo vaʻaia le taulaga o le soifuaga o Okinawans o se mea masani ma talafeagai.

O faʻavae o Okinawa e taua tele

O le US na faʻaaoga nei mea e osofaia North Korea ma Vietnam, ma e mafai ona latou toe faʻaaogaina i le lumanaʻi e osofaʻia North Korea poʻo Saina. Mai le vaaiga a tagata o Asia i Sasaʻe, o matāʻupu autu e matuā taufaʻatau. O le tele o tagata matutua i atunuu i Asia i Sasae o loo i ai pea i aso nei ni mea mataʻutia, manatuaina o le osofaiga a Iapani i le taimi o le Taua Lona Lua a Samoa-Iapani (1937-45) ma le Taua a Asia ma Pasefika (1941-45), faapea foi le taua i le va o Iapani ma Amerika. O le mea masani lava, e sili ona manatua lelei e le Okinawans, ae o loʻo i ai se taua tele o le vevesi i totonu o aai tele a Iapani lea o loʻo i ai le au a Amerika i le taimi na maeʻa ai i lalo o le US occupation.

Aemaise lava, o le afaina o aai ma le malulu ma mea na tutupu i feusuaiga i feusuaiga ma e manatua e tagata matutua o Iapani-o nai tagata o loo ola pea i aso nei. Peitai, o Okinawans, e sili atu ona maaleale ma maua le tele o faʻamatalaga o le Taua tausaga. Latou te manatua le militani a le Iapani ma le ultranationalism, ma latou iloa lelei le vave o le militarization a le malo e lamatia ai o latou ola. E pei ona faasino mai e John Pilger i lana ata Le Taua i le Taua i Saina, o loʻo i ai le faitau selau o pusa e faʻataʻamilomiina Saina lea e mafai ona faʻaaogaina e pei o le tuʻuina o pads mo osofaʻiga i Saina. O se numera tele oi latou o loʻo i Okinawa.

Feusuaiga i Feusuaiga

  1. Talu mai le 1972, ina ua maeʻa le puleaina e Tokyo o le Okinawa, ua sili atu ma le selau faʻasea pagota na lipotia i leoleo iina. I 1972 o Ryukyu Islands ma Atumotu o Daito, lea e avea ai ma eria o Iapani ua taʻua o le Okinawa Prefecture, na "toe foi" i Iapani, o lona uiga, i le malo i Tokyo. Ae ao lei faaopoopoina le Okinawa e Iapani i le 1879, o le motu o Ryukyu o se malo tutoatasi, o lea na le fiafia uma ai tagata Okinawana e toe faafoi atu i le pulega a Iapani ma o le toatele na faaauau pea ona moomoo mo le tutoatasi. E i ai ni mea e talitutusa ma le talafaasolopito o Hawaiʻi, o lea la o loʻo galulue faʻatasi ai gaoioiga a le tutoatasi o Okinawa ma Hawaiʻi i luga o faiga faʻavae faaupufai. Pe na ou faalogo foi i ai.
  2. O le faʻaipoipoga 1995 o se teineititi 12-tausaga, lea na mafua ai ona matua faateleina le faʻaogaina o le tetee, na o se tasi o le fiaselau o teine ​​ua lipotia. O le mea moni, o le fuainumera moni o fesuisuiai i Okinawa o le numera o fusi ua lipotia mai, pei o le mataupu i Iapani i le lautele, i taimi masani e masani ai leoleo? masani? e le faia foi se faʻamaumauga poʻo se lipoti o faʻaseaʻiga pe a taumafai tagata ua taumafai e saili le faamasinoga tonu. E oo lava i luma ole 1995, ua i ai se malosi malosi e tetee atu i faavae, ma o se vaega tele o lena gaoioiga sa taitaia e vaega o aia tatau a tamaitai i Okinawa. O le faʻaleagaina o tamaiti ua maua le tau talafeagai i le Iapani i le 10 tausaga talu ai ma o le gaioiga faasaga i le faʻafefe i feusuaiga i Iapani na maua le malosiaga i le 1990s. O nisi o manatu ua totogiina i le PTSD i Iapani foi. Faatasi ai ma na ituaiga o aia tatau a tagata e maua ai le malosi i le taimi lava lea i Iapani ma le tauiviga a Okinawa mo le filemu i le 10 tausaga talu ai, o loo i ai le itiiti ifo o le faapalepale i Iapani mo fitafita Amerika e masani ona faia feusuaiga i Okinawan tamaitai ma tamaiti, ma o nisi foi taimi i fafo atu o Okinawa o le a gauai atu i ni mataupu e sili ona lelei ona tusitusia ma mataʻutia. O nisi foi taimi e faia ai e fitafita faiga sauā i le Iapani i motu autu e fa, toetoe lava o taimi uma lava i lalo o faavae, e pei o le Yokosuka base ma Misawa i Aomori, ae o loʻu manatu o loo i ai le pulea malosi o fitafita i nei motu ma ua tupu tele e masani lava nai lo Okinawa-naʻo le faʻavae i luga o suʻesuʻega masani o nusipepa i le tele o tausaga.
  3. Kenneth Franklin Shinzato's faʻatasi ma le fasioti tagata i le ofisa o le ofisa o le Okinawan 20 tausaga faʻateleina le iloa o US militeri sauaga faʻafeusuaiga i totonu o Iapani ma faʻamalosia le teteʻe atu i nofoaga autu i Okinawa. 
  4. O faavae e tatau ona faaleleia atili ai le saogalemu o Iapani, ae o faʻatauaiga uma ma fasiotiga tagata na tutupu i luga o faavae, ma le US faʻaosoosoina le le mautonu i isi atunuu, e pei o Korea i Matu, o nisi na faʻataunuʻuina i lalo o le Okinawa i le tele o missiles , o le toatele o tagata Okinawans latou te manatu o nei faavae e lamatia ai o latou ola. O le toatele o tagata Okinawans e mananao i faavae uma o lo latou motu. O le finauga tuai e faapea, o faavae e lelei mo le tamaoaiga e le faamalieina ai le toatele o tagata Okinawana i nei aso. O faʻataʻitaʻiga o se pisinisi tetele i Okinawa. E toatele tagata asiasi mai isi vaega o Asia, e pei o Saina, o loʻo faʻaaluina le tele o tupe i Iapani i le lautele ae faapena foi i Okinawa. O le mea lea latou te maua ai isi filifiliga mo le faʻatupulaia o le tamaoaiga, ma latou te le o ni mea faitino e pei o tagata i luga o motu autu e fa. E pei ona e faʻalogo, latou te maua se soifua maloloina maloloina, ma maua se tasi o olaga sili ona umi i le lalolagi.

Faʻafalepuipuiina e le tusa ai ma le tulafono o Protestant Innocent

Ua i ai fiafia sili lautele i le tulaga o le tagata galue Yamashiro Hiroji.  O nisi nei o sootaga e faamatala ai le le talafeagai ma atonu e le tusa ai ma le tulafono o ia ao taofia, faapea foi lona tatalaina mai le falepuipui.

Aisea ua totogi ai e Iapani mo Malo o Amerika?

O le avega mo le totogiina o tau o faʻamaumauga a Amerika o loʻo tuʻuina i luga o tauʻau o tagata fai lafoga a Iapani. 15 tausaga ua mavae na ou faalogo ai mai se tasi tagata tomai faapitoa ma se tagata tetee tetee o Japan totogi taimi 10 tele mo le US bases nai lo Korea i Saute poʻo Siamani. O Iapani o loʻo i le pogisa e uiga i le tele o latou taleni e ala ia latou lafoga, o le a le mamafa o avega o nei faavae. O Iapani lava ia "Puipui o le tagata lava ia" (Taʻiala) e aofia ai foi le tele o tupe faaalu, ma o Iapani e tele lona sao i lana militeli e pei o isi atunuu e tele tutusa ma faitau aofaʻi.

Taunuuga o le Siosiomaga

  1. O auupega o le tele o faʻatafunaga ua teuina i Okinawa mo vaitaimi uumi i luga o le gasologa o le fia sefulu tausaga ua mavae, e aofia ai vailaau faʻasaina, meaola, ma faʻaupulosi. O aʻafiaga o vailaʻau faʻasaina ma meaola faʻapitoa na faaleagaina ai le siosiomaga. Ua lipotia lenei mea i le tele o taimi. E i ai foʻi faʻalavelave faʻafuaseʻi e aofia ai auupega faaniukilia, mafua ai le maliu poʻo le manua i fitafita Amerika iina. O le tala e uiga i auupega faaniukilia ua faatoa amata ona sau. Na pepelo le malo Iapani i ona tagatanuu e uiga i lenei mea.
  2. Okinawa ei ai ni aau maualuluga ma o le fou o le fale o Henoko ua uma ona mafua ai le faʻaumatiaga o le aʻau amu iina. O le aano o le amu o le a ono mateina atoa i lalo ma faataamilo i le faavae. (O nisi o le faavae o le a faʻalautele i totonu o le vai).
  3. O le fausiaina o le Henoko base e lamatia ai le faaleagaina o le "sulufaiga mulimuli" o le oloina o Okinawa. O le dugong e tele, matagofie, manaia sami mamai e fafaga i luga o le mutia. Okinawan e fiafia i le natura e mafua ai ona latou maua le ola maloloina o isi meaola ma ituaiga o manu i le pito i luma oa latou tauiviga. O le tele o ata tifaga i Okinaua e amata i le talanoa e uiga i laau totino ma meaola o loo nonofo i le sami e siomia ai motu o Ryukyuan, o le natura natura ua leva ona avea ma se vaega tele o le olaga Ryukyuan ua lamatia i le fausiaina o isi faavae. O galuega faufale a Henoko ma Takae e faamanatu mai ai ia te aʻu le malaia Exxon Valdez i lena lagona, ma pe faapefea ona faaleagaina e le malaia le ola ma le olaga atoa o le afe o tagata Amerika Amerika i Alaska.

Faiga Faʻavae Faʻasolosolo

85% o Okinawans e tetee i faavae ma o se tasi o mafuaʻaga autū e malosi ai le tetee o le Okinawans o ni tagata agaalofa. Ou te manatu e talafeagai le fai atu, o le maualuga o le tetee i le militani e sili atu nai lo le alofia o le militani i totonu o Iapani lautele. (Iapani e masani ona faasagatau i taua. E mautinoa lava e sili atu le Iapani e faasaga i le taua i le lautele nai lo Amerika mai taua i le lautele). O Okinawans e sili atu ona teteʻe i soʻo se ituaiga sauā i isi tagata i Asia. E le gata ina latou taumafai e puipuia o latou lava ola ae e matua faʻapitoa lava e uiga i taua ma mataupu tau le filemu ma fegalegaleaiga faʻavaomalo, ma le ola le mama o taua o se vaega tele oa latou tauʻave tetee. Latou te mataala lelei pe faʻapefea ona faʻaogaina o latou fanua ma punaoa e Iapani e faʻasauā ai tagata o nuʻu anamua o le Iapani Iapani ma atunuu na osofaʻia e Iapani ma faʻapefea ona faʻaogaina e tagata Amerika e faʻasauā ai tagata i le tele o isi atunuu.

Mataupu 9 o le Faʻavae a Iapani

O Iapani o loo i ai se "faavae filemu," tulaga ese i le lalolagi ma e masani ona talia lelei ma lauiloa i Iapani. O nisi tagata ua i ai le manatu na tuuina atu ia i latou le tulafono e le US occupation, ae o le mea moni, o le faavae ua malilie faatasi ma malosiaga saoloto lea ua uma ona faia e 1920s ma 1930s. O le mataupu 9 o lena faavae na faʻasaina ai Iapani mai le osofaia o soʻo se atunuu sei vagana ai seʻia osofaia muamua. "O le sailia ma le faamaoni o se filemu faavaomalo e faavae i le amiotonu ma le nofo lelei, o tagata Iapani latou te lafoaia le taua o se pule sili a le malo ma le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi e avea ma auala e foia ai feeseeseaiga faavaomalo ... Ina ia ausia le sini o le palakalafa muamua , eleele, sami, ma le ea, faapea foi ma isi malosiaga taua, o le a le mafai lava ona faatumauina. Le aia a matagofie o le setete o le a le amanaiaina. "I se isi faaupuga, e le faatagaina Iapani e maua se 'autau faʻaupu ma ona" malosiaga e puipuia ai le tagata lava ia "e le tusa ai ma le tulafono. Vaitaimi.

O nisi Talafaasolopito Faasolopito

I le 1879 na faʻapipiʻiina e le malo Iapani Okinawa. O se malo tutoatasi, e le itiiti ifo i le igoa, ae o le sauaga e faasaga i Okinawans ma le faʻaaogaina o le tamaoaiga e Iapani mai atumotu autu (lea e aofia ai Honshu, Shikoku, ma Kyushu) ua amata ona ogaoga i le amataga 17th century. Na faaauau pea lena faʻaauau seia oʻo i le 1879 faʻaopoopoga, ina ua faʻatautaia ma pulea atoatoa e le malo i Tokyo ia Okinawans ma ituaiga fou o le faʻaleagaina, na faʻatautaia e le malo fou i Tokyo, lea na taʻitaʻia e le Emeperoa Meiji (1852-1912). (I le faatusatusa atu i Okinawa, o Hokkaido o se mea fou na mauaina mai le malo i Tokyo, ma o iina na fasiotia ai tagata o le atunuu, ua igoa ia Ainu, e le pei o le fasiotia o tagata Amerika Amerika i Amerika ma Kanata. Ae o Okinawa ma Hokkaido sa o uluai suesuega i le nofoia e le malo o Meiji. O vaitaimi o talafaasolopito e faaigoaina i le maeʻa o le emeperoa. Na pule le Emperor Meiji mai le 1868-1912). Iapani mai le Satsuma Domain (o le taulaga o Kagoshima ma le tele o le motu o Kyushu) na pulea ma faʻaaogaina Okinawa mo le 250 tausaga seia oʻo i le malo i Tokyo faʻatasi ma Okinawa. O le toatele o le aufailotu matutua o le na taufetuli i le malo fou i Tokyo, mai le malosi malosi o aiga ma aiga i Satsuma, ma o le tele o fanau mai latou na sauaina Okinawans na faaauau pea ona faamanuiaina mai le sauaina ma le faasaua o Okinawans i "Iapani nei." ( O le vaeluaina, vavaeeseina o le "premodern Japan" mai "Iapani nei" e masani lava o le 1868, o le taimi lea na pulea ai e le Emperor Meiji le pule a le malo mai le Shogunate po o le "bakufu", o le Tokugawa "shogunate" -o se tupuga, e ui lava e le masani ona taʻua o se "pule tupu.")

Na fasiotia 200,000 Okinawans i le Taua o Okinawa. O le motu o Okinawa e tusa ma le telē o Long Island i Niu Ioka, o le mea lea o se pasene tele o tagata. O se tasi lea o mea pito sili ona leaga na tutupu i le talaaga o Okinawan / Ryukyuan. Na mafua ai ona paʻu ma le leaga tele le olaga mo le toatele o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o le faitau aofai o tagata, talu ai na faoa faamalosi e le militeri a Amerika, ma e oo mai lava i le aso, ua toe faafoi mai le tele o le fanua. O le Taua o Okinawa na amata mai i le 1 Aperila seia oo i le 22 Iuni 1945, ma o le toatele o tagata talavou Amerika, na latou leiloloa ai foi iina. Iuni 23rd, o lona uiga, o le aso talu mai le aso mulimuli o le Taua o Okinawa, e taʻua o le "Okinawa Memorial Day" ma o se aso malolo mo tagata lautele i Okinawa. O lenei aso e taua tele mo Okinawans, ma o se aso taua mo tagata tetee i le Iapani atoa, ae le amanaiaina o se aso malolo i fafo atu o le Okinawa Prefecture. E le o faʻaaloalogia, faʻamanatuina, pe manatuaina foi i soo se auala e le tele o Iapani i luga o motu autu, e ui lava o le mea moni o loo ola Okinawan ma o meatotino na ofoina mo le manuia o tagata i motu autu, ma i lena tulaga, tagata i luga o motu autu o loʻo nofo aitalafu i Okinawans ona o le auala na ofoina atu ai le Okinawans i auala eseese mai le 1945 e oo mai i le taimi nei.

Na ave e le US le Okinawa Island mai le Okinawans i le 1945, gaoia le fanua mai Okinawans, fausiaina o taʻavale a le motu atoa, ma pulea e 1972. Ae tusa lava pe a uma le toe faafoi atu o Okinawa i Iapani, o loo tumau pea faavae ma le sauaina e tagata o Okinawa e le au fitafita Amerika na faaauau-o lona uiga, o faiga sauā i ituaiga o fasiotiga tagata, fusi, ma isi.

Okinakina e masani ona taʻua o "Ryukyuan people" e tagata atamamai. E i ai / numera o gagana e tautalagia i le laina atoa o le motu o Ryukyuan, o lea e iai le eseesega faaleaganuu e oo lava i totonu o Ryukyuans (e pei lava o le tele o aganuu eseese i Iapani atoa. e faʻasalalau ai le tele o le atunuu, ae o le eseesega o le gagana e faʻamalosi pea). O le igoa mo le motu o Okinawa-o le motu autu o le "Okinawa Prefecture" i le gagana a le atunuu o le "Uchinaa". O le faʻaaogaina o le gagana Ryukyuan e masani lava ona faʻaalia i faʻataʻitaʻiga ma anti-base e faʻaaliga a le Okinawan, o se auala e faamamafaina ai le taua o la latou lava aganuʻu, iloa le auala na faʻatuina ai i latou e le motu o Iapani, ma faʻaalia le teteʻe i lena nofoʻaga-o le faʻasao moni ma le nofoia o le mafaufau / loto lea e tau atu i le internalization o vaaiga faa-Iapani e uiga i Ryukyuans.

E le o talanoaina lautele e le au tusitala faasolopito po o isi tagata atamamai i suesuega i Asia i Sasae ae taua tele le malamalama i le talafaasolopito o Okinawan ma le talafaasolopito o Korea o se pepa e taua o le "NSC 48 / 2." O le sii mai iinei mai laʻu tusiga i CounterPunch ia Oketopa, ma o le US e le i amata amata ona taumafai malosi e taofi le fevaevaeaʻiga i Asia i Sasae, e tusa ai ma le [Bruce] Cumings, seia oʻo i le 1950 National Security Council lipoti 48 / 2, lea e lua tausaga na faia ai . O le igoa o le "Tulaga o le Iunaite Setete ma le faaaloalo i Asia" ma na ia faatuina ai se fuafuaga fou e "matua le mafaamatalaina i le faaiuga o le Taua Lona Lua o le Lalolagi: o le a saunia e taofia le militeri e tetee atu i le tetee atu i le tetee i Asia i Sasae-muamua Korea, "O lenei NSC 48 / 2 na faʻaalia le teteʻe i le" faʻalauteleina o alamanuia. "I se isi faaupuga, o le a le afaina mo atunuu i Asia i Sasae ona maua ni maketi maketi, ae matou te le mananao latou te atinaʻeina le tele o alamanuia e pei ona faia e le US, aua o le a mafai ona latou tauva ma tatou i vaega o loʻo i ai le tatou "tulaga tutusa." O le mea lea na taʻua e le NSC 48 / 2 o le "mitamita o le atunuu ma faanaunauga," lea o le a " puipuia le tulaga talafeagai o le galulue faatasi faavaomalo. "(https://www.counterpunch.org/2017/10/31/americas-open-door-policy-may-have-led-us-to-the-brink-of-nuclear-annihilation/)

O le tusiga a NSC 48 / 2 na amata ile 1948. E fetaui lenei ma le amataga o le mea ua taʻua o le "Course Revers," o se suiga tele i le faigamalo a Amerika i Iapani, ae o le itu i South Korea. O le NSC 48 / 2 ma le Faʻasalaga Faʻasalaga na matua aʻafia ai Okinawa, talu ai o Okinawa o le autu autu lea o le a faʻaalia ai osofaʻiga i Korea, Vietnam ma isi atunuu. O le "Suʻe Course" o se paʻu i tua o tagata uma na tau ina ia faʻaumatia le militeri a le Iapani ma le colonialism, e aofia ai tua o tagata Korea, oe na tau mo le tutoatasi faapea foi ma fitafita Amerika, oe na tau i le Taua faasaga ia Iapani. Na avea foi ma paʻu i le pito i tua o le saolotoga ma le tuʻuina atu o le Iapani oe na galulue faʻatasi ma aiaiga a le MacArthur i le amataga o le vaitaimi o galuega, ao faagasolo le 1945 ma le 1946. I1947 na filifilia ai le pisinisi a Iapani o le a toe avea ma "mafutaga faaleaoaoga i Sasae ma Sasaʻe i Asia," ma o le a maua e Iapani ma Korea i Saute le lagolagosua mai Washington mo le toe faaleleia o le tamaoaiga i laina o le Fuafuaga a Marshall i Europa. (O se tasi o mea autu iinei i le faaiuga a Uosigitone e toe fesuiai le vasega o le Palemene Saina lea na foliga mai na manumalo i le taimi o le Taua a le Lalolagi i Saina, e pei ona iʻu i le 1949). O le tasi fuaiupu i se tusi mai le Failautusi a le Setete o Siaosi Marshall ia Dean Acheson i Ianuari 1947 o loʻo faʻapipiʻiina ai le faigamalo a Amerika i Korea o le a aoga mai lena tausaga seia oʻo i le 1965, "faatulaga se malo manino o Korea i Saute ma faʻafesoʻotaʻi ai tamaoaiga faʻatasi ai ma Iapani. "Akson na suitulaga ia Marshall e avea ma Failautusi o le Setete mai le 1949 i le 1953. Na avea o ia ma "fautua sili i le lotoifale o le tausia o Korea i saute i le eria a Amerika ma Iapani, ma na o le tasi lava le mea na tusia e Amerika i le taua a Korea." (Toeititi lava o faamatalaga uma ma upusii iinei e sau mai tusitusiga a Bruce Cumings , aemaise lava lana tusi O le Taua Korea). O le Suiga o le vasega na tutusa ma le Fuafuaga a Marshall i Europa ma e manaʻomia ai le tele o tupe faʻafaigaluega a Amerika ma le faʻasoa atu o tekonolosi ma tamaoaiga i Iapani ma Korea i Saute.

O le "Taua a Korea" na amata ia Iuni 1950, ina ua "osofaʻia" (lo latou atunuu) e le North Korean army "e tusa ai ma le tala a le malo a le US, ae o le vevela vevela i Korea na amataina lava i le amataga o le 1949, ma e tele le vevesi i le 1948, foi. Ae sili atu, o aʻa o lenei taua e toe foi atu i vaega na amata i le 1932 ina ua amataina e le au Korea se tauiviga malosi faasaga i le au colonia i Manchuria. O la latou tauiviga ma le puleaina o le gagana Iapani na avea ma tauiviga faasaga i Amerika Neo-colonialism ma le taʻitaʻiʻau o Syngman Rhee i le faaiʻuga o le 1940s. O le osofaʻiga malosi a Korea na fasiotia ai le faitau miliona o tagata Korea i se "taulaga vevela," ma e le mafai ona tuua se fale o loʻo tu i Korea i Matu ma faʻaumatia ai le tele o Korea i Saute, semanu e le mafai ona faia e aunoa ma faavae i Okinawa. O faʻavae i Okinawa sa faʻaaoga foi aua o le pomu e alu i Vietnam.

I le 1952 Iapani na maua lona pule silisili ese e ala i le alu faatasi ai ma le manaoga o Washington e aua nei vavao Korea ma China mai le filemu. O lenei mea na faigata ai ia Iapani ona faatoese ma faia se faaleleiga ma ona tuaoi. E le gata i lea, o se upusii mai laʻu CounterPunch article: O le Pulitzer Prize-historian John Dower o loo matauina se tasi o taunuuga matautia na mulimuli mai i feagaiga filemu e lua mo Iapani lea na amata faamamaluina i le aso na toe maua ai e Iapani lana pule silisili ese 28 Aperila 1952: " Sa taofia Iapani mai le agai i luma i le faaleleia ma le toe faafouina ma ona tuaoi latalata Asia. O le faia o le filemu na tolopoina. "Na taofia e Washington le faatupuina o le filemu i le va o Iapani ma le au tuaoi autu e toalua sa latou nofoia, Korea ma Saina, e ala i le faatuina o se" filemu ese "e le gata i Koreas faapea foi ma le Republic of China (PRC) mai le faagasologa atoa. O Uosigitone, o le malo o Iapani, na amataina e le malo o Iapani le galulue faatasi e ala i le faamataʻuina o le faaauau pea o galuega na amataina e le Susuga Douglas MacArthur (Douglas MacArthur (1880-1964). o le PRC e le i sainia seia oo i le 1965, e umi se faatuai, lea e tusa ai ma le Dower, "O manua ma le talatala tiga o le le pule, osofaiga, ma le faaaogaina sa tuua e le fiafia ma le tele le taliaina i Iapani. O le mea lea, na faia e Washington se tina i le va o Iapani i le isi itu ma le Koreans ma le Saina i le isi itu, ma faafitia le avanoa Iapani e faʻafofoga i a latou mea tau taua, faatoese, ma toe fausia sootaga vavalalata. Faʻasalaga Iapani i tagata Korea ma Saina e lauiloa, ae toaitiiti tagata malamalama o Uosigitone foi e tuuaia.

I le 1953 na maeʻa ai le Taua a Korea i le tele o le toilalo. Uosigitone e lei manumalo, e pei lava ona le manumalo i le tele o taua tetele talu mai le 1945. O le sii mai o upu mai le "Sei o Tatou Faʻasalaga Nei Talafatu e uiga i le US-North Korea Relations," o le taua faʻale-malo na le iʻu i se maliega filemu ma se faagasologa o le faaleleiga ae na o se armistice i le 1953. O le armistice na tatalaina le avanoa o le Taua e toe amataina i soo se taimi. O le mea moni lenei, o le taua e le iʻu i se iuga filemu o le feeseeseaiga tau le va o tagata, ua na o se tasi o ona faalavelave ma e tatau ona avea o se tasi o taua sili ona matautia i ona po nei. Faatasi ai ma le armistice, sa mafai e Korea i matu ma saute ona olioli i le filemu, ae o lo latou filemu ua le tumau ma e le mautonu. E i ai le feeseeseaiga e tusa lava pe o le Korea War (1950-53, o aso masani mo le Taua lea e fiafia i se tala e le fiafia i Washington) o se taua tau i le va o tagata poo se sui o le taua. O loʻo i ai nisi o elemene o se faʻataʻitaʻiga talu mai le US ma le Soviet Union, ae afai e manatu se tasi i aʻa o le taua, o le a toe foʻi i le 1932 pe a amata le taua a guerrilla e tagata Korea i tagata Konesun i Manchuria. Bruce Cumings o lona uiga moni, o le / o se taua faʻale-malo. E tasi le elemene i lenei taua lea e le o toe talanoaina ae o se tasi o mafuaaga sili ona taua o le taua o le faʻamoemoe o le tele o tagata Korea mo se tufatufa lelei o le tamaoaiga. I se isi faaupuga, e le gata o se tauiviga i le va o se malo i matu ma le Washington-backed government i saute, ae o le le tonu o le vasega (atonu o le "toso") le tutusa e toe foi mai i taimi muamua i Korea. Sa leʻi faʻaumatia le faʻauʻuina seia oʻo i le faaiuga o le 19th seneturi, i ni nai tausaga talu ona faʻaumatia i le Iunaite Setete.

punaoa

O nisi o tagata tomai faapitoa o Okinawa:

  1. Yamashiro Hiroji, o se tasi o tagata sili ona taua o antiwar ma anti-base activists i Okinawa, o le na le i ai i se taimi talu ai nei ma le le talafeagai ma e ono le mafai ona faasaina ma faasaina, pe a le faatiga, i le falepuipui
  2. Douglas Lummis (http://apjjf.org/-C__Douglas-Lummis)
  3. Jon Mitchell na tusia mo le Iapani Times
  4. John Junkerman, faatonu o le ata sili ona lelei "O le Faavae o le Filemu a Iapani" (http://cine.co.jp/kenpo/english.html) ma isi ata tifaga e faʻafeagai ma Okinawa o faʻavae Amerika (http://apjjf.org/2016/22/Junkerman.html)
  5. Tamaitai League International mo le Filemu ma le Saolotoga
  6. Takazato Suzuyo, tagata failele filemu filemu (http://apjjf.org/2016/11/Takazato.html)
  7. Ioane Dower, tusitala talafaasolopito Amerika
  8. Gavan McCormack, o se tusitala talafaasolopito i Ausetalia
  9. Steve Rabson, o le fitafita muamua ma le US historian: http://apjjf.org/2017/19/Rabson.html
  10. Satoko Oka Norimatsu, o le faatonu o le Peace Philosophy Center, o se faalapotopotoga o le filemu-i Vancouver, Kanata, ma se faasalalauga Iapani-Igilisi e lautele-faitau-lautele. filemuphilosophy.com
  11. Katharine HS Moon, polofesa o le saienisi faaupufai na ia tusia e uiga i le militeli osofaʻiga tau feusuaiga i Asia i Sasae (http://apjjf.org/-Katharine-H.S.-Moon/3019/article.html)
  12. O Caroline Norma, o se tasi o au atamamai sili ona taua i fefaatauaiga o feusuaiga oe na tusia i luga o le pisinisi o fefaatauaiga i feusuaiga i Iapani mai le 1920s ma totonu o le 1940s, ma le auala na fetuunai ai e le malo Iapani ia faiga ua faatuina e le alamanuia ina ia faatuina ai "tamaitai lelei" (malo -o le faʻatagaina o tamaʻitaʻi) o ia, o le tusitala o se tusi fou O le Faʻamanuiaga Iapani a Samoa ma Feusuaiga i Feusuaiga i le taimi o Saina ma le Taua a le Pasefika (2016). (http://www.abc.net.au/news/caroline-norma/45286)

 

Punaoa o tala fou ma auiliiliga:

  1. I le mamao, o le tusi sili ona aoga Igilisi mo tagata e tautatala i le Igilisi e tetee atu i le Igilisi o le Tusitala a Asia ma le Pasefika: Iapani Iuga (http://apjjf.org).
  2. Ae e pei ona taʻua i luga, o le gagana Okinawan Igilisi, e pei o Okinawa Times ma Ryukyu Shimpo, ia aofia ai le faʻaaogaina o le taofiofi i se auala e sili atu ona maeʻaeʻa, i se auala loloto nai lo le Japan Times poʻo nisi lava gagana Igilisi i fafo atu o Okinawa.
  3. SNA Shingetsu News Agency o loʻo i ai se nusipepa i luga o le initaneti o loʻo tuʻuina atu talafou mai se vaaiga alualu i luma ma o nisi taimi latou te aofia ai taua, e pei o le vave vave o le malo a Iapani ia latou faiga faʻavae o le faʻamautuina (e pei o le atinaʻeina o ituaiga o militeli lea e mafai ona toe faʻafouina le vasega A tagata solitulafono), http://shingetsunewsagency.com
  4. le Asahi Shinbun o le nusipepa lauiloa i le Iapani, ae ua lafoaia la latou tautinoga tuai i le taimi o le taimi nei * o le faailoaina sese o le malo o Iapani i le taimi nei ma ua le toe tusitusi e uiga i mataupu maaleale o le talafaasolopito, e pei o "tamaitai faamafanafana" ma le fasiotiga o Nanking. "O le" nusipepa o loʻo totoe, o le mea telē lava lea, o le Tokyo Shinbun, ae o le mea e leaga ai, e le pei o le au matutua na faaaloalo Asahi, latou te le lolomiina i le Igilisi, i loʻu malamalama. Ua matou lolomiina lomiga o le tele o tala lelei i le Iapani i le Tusitala a Asia-Pasefika: Iapani (http://apjjf.org).

Musika mo musumusuga:

Kawaguchi Mayumi, fai pese pese ma tagata tetee mai Kyoto. E mafai ona e vaʻai tele vitio o lana pese i faʻaaliga i YouTube afai e te suʻeina lona igoa Iapani: 川口 真 由 美. O ia o se tasi o le aufaipese lauiloa e tau faasaga i faavae, ae e tele isi au musika fatufatuga ua latou galulue faatasi ma le gaioiga, fatuina o musika i le tele o ituaiga eseese e aofia ai musika tautaua, papa, taalili, ma musika faataitai.

 

Tali 3

  1. O le tilotilo i le fesoʻotaʻiga i le toso teine ​​ma le fasiotia o le Okinawan i le 2017 e se tamaloa e igoa ia Kenneth Franklin Shinzato, o loʻo faʻamatalaina i le tala a le Japan Times o se "tagata lautele na faigaluega mo se kamupani initaneti i nofoaga o le Kadena Air Base i lena taimi, ina ua maeʻa ona galue o le US Marine mai le 2007 i le 2014, e tusa ai ma ana loia ma le US Defense Department. ” E taua le taʻua e ui lava e foliga mai o ia o Aferika-Amerika, o lona aiga igoa, Shinzato, o se masani aiga igoa i Okinawa. O faigata faigata o lenei mataupu e leʻo taʻua i le tusitusiga.

    1. Saʻo lava! Sa ou nofo i Itoman City i saute o Okinawa mo le lua ma le afa tausaga. Lenei tusitusiga atoa e TASI tasi-itu ma tetee i Amerika. E faʻateleina faʻateleina ma maua ai se ata le faʻamatalaina o le mea moni o loʻo iinei.

      1. Sa ou mafaufau o le auala e tasi e mautinoa ai e le toe i ai se taua i luga o le motu o le mo Iapani ma le US siitia atu a latou aia i Saina (lea o lo o fai mai foi nei motu)

        O le a ou fesili pe latou te faia mo lena mea, ae ina ua ou vaaia na latou tetee i le uiga o le North Korea osofaia South Korea sa ou iloa ai tali o le a leo tele, matou te fia auai i le komisi Saina.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana