Ua manatu Elisapeta Samet ua Ia Maua le Taua Lelei

Saunia e David Swanson, World BEYOND War, Tesema 13, 2021

Afai e te faitau i iloiloga o le tusi a Elizabeth Samet, Su'e le Taua Lelei - pei o le le tasi i le Times Niu Ioka or le isi i le Times Niu Ioka - i sina vave tele, atonu e te mauaina oe lava e faitau lana tusi ma faʻamoemoe mo se finauga faʻatatau e faasaga i le faʻamaoniaina o le matafaioi a le US i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

Afai na e tusia se tusi e oe lava, pei ona ou faia, i le faia o le mataupu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi o loʻo i ai se sao mataʻutia i tupe faʻaalu a le militeri a Amerika i le taimi nei, e leʻi tau e laveaʻiina se tasi mai tolauapiga o le oti, e le tatau ona tupu ma e mafai ona aloese mai le tele o auala, e aofia ai le faʻaaogaina e Siamani o le suʻesuʻega o le eugenics. lea na fa'atupuina ma fa'alauiloa i le Iunaite Setete, e aofia ai le fa'aogaina e Siamani o faiga fa'ailoga fa'ailoga lanu na su'esu'eina i le Iunaite Setete, e aofia ai le fasioti tagata ma le fa'amama fa'aleaganu'u ma tu'uga togalauapi na atina'e i le Iunaite Setete ma isi atunu'u i Sisifo, va'aia se masini tau Nazi. faʻatautaia e tupe a le US ma auupega, vaʻaia le malo o Amerika i luma atu ma e oʻo lava i le taimi o le taua o le USSR o le fili pito i luga, na oʻo mai i le maeʻa ai o le lagolago umi ma le faapalepale o Nazi Siamani ae faʻapea foʻi ma se tuuga umi o auupega ma faʻavae i taua. ma Iapani, e leai se faʻamaoniga o le tatau ai o sauaga, o le mea sili ona leaga na faia e tagata ia te ia lava i soʻo se taimi puupuu, o loʻo i ai i le aganuʻu a Amerika o se seti mataʻutia o tala faʻasolopito, sa res na faia e le toatele i le Iunaite Setete i lena taimi (ae le na o le au Nasi), na faia le lafoga a tagata masani, ma na tupu i se lalolagi e matua ese lava mai aso nei, ona e faitau ai lea i le tusi a Samet ma le faamoemoe mo se mea e paʻi i luga o soʻo se mataupu. . E te mauaina sina mea taua.

O tusi o loʻo faʻatulagaina e faʻamaonia ai le seti o tala faʻasolopito:

“1. Na alu le Iunaite Setete i taua e faasaʻoloto le lalolagi mai faiga fascism ma pulega sauā.

“2. O tagata Amerika uma na matua lotogatasi i la latou tautinoga i le taua.

“3. Sa faia e tagata uma i luma o le aiga ni osigataulaga maoae.”

“4. O tagata Amerika o ni tagata faʻasaʻoloto e tau ma le faʻaaloalo, ma le musua, naʻo le taimi e tatau ai.

“5. O le Taua Lona Lua a le Lalolagi o se faalavelave mai fafo ma se faaiuga fiafia Amerika.

“6. E malilie tagata uma i vaega 1-5.”

E tele naua i le lelei. E faia nisi o nei mea. Ae e faʻamalosia ai foʻi nisi o na tala faʻasolopito, aloese mai nisi mea e sili atu ona taua, ma faʻaalu le tele o ona itulau i luga o otootoga o ata tifaga ma tala faʻatasi ma se mea sili ona taua i soʻo se mea. O Samet, o le na faiaoga i le Igilisi i West Point, ma o lea e faigaluega ai le militeri o lana tala faʻavae o loʻo ia faʻaumatia, e manaʻo e fautua mai ia i tatou le tele o auala na le matagofie pe mamalu ai le Taua Lona Lua poʻo se mea e pei o mea valea e masani ona vaʻaia i ata tifaga Hollywood — ma ua ia saunia le tele o faamaoniga. Ae e manaʻo foi o ia ia tatou talitonu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e tatau ma puipuia e faasaga i se taufaamatau i le Iunaite Setete (faʻatasi ai ma faʻamatalaga e uiga i le faʻaleleia lelei mo le manuia o tagata Europa e faʻaseseina le tala moni ma le saʻo o le faʻaosofia o le puipuiga) - ma na te leʻi saunia se tasi fasi molimau. Sa ou faia se lua finauga faatasi ai ma se polofesa "etika" i West Point, ma na ia faia le tautinoga lava lea e tasi (o le ulufale atu a le US i le Taua Lona Lua e tatau) ma le aofaiga tutusa o molimau i tua atu.

O o'u faamoemoega sese mo se tusi o se popolega faatauvaa. O le pito sili atu iinei atonu e oʻo lava i se tasi na totogiina e le militeri a Amerika e aʻoaʻoina tagata fasioti tagata i le lumanaʻi mo le militeri US, o loʻo talitonu moni (i ana upu) "o le auai o le Iunaite Setete i le taua e tatau" e le mafai ona faʻafefe le faʻavalevalea. tala e uiga i ai, ma lagona le tatau ona faasino atu molimau e "faailoa mai ai le maualuga o le lelei, manatu, ma le autasi tatou te fegalegaleai ai i aso nei ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi e le o faigofie ona iloa e tagata Amerika i lena taimi." Na ia fesili foʻi, i se faaupuga: “Pe ua sili atu le leaga o le manatuaga masani o le 'Taua Lelei,' e pei ona foliga mai i le le mautonu, lagona, ma le faufau, e sili atu le leaga nai lo le lelei i lagona o Amerika ia i latou lava ma lo latou atunuu i le lalolagi? ”

Afai e mafai e tagata ona malamalama i le tali manino i lena fesili, afai e mafai ona latou vaʻai i le afaina na mafua mai i le alofa o le WWII BS e oʻo lava i taua sili ona lata mai e tau leai se tasi e taumafai e puipuia, o le a avea ma se laʻasaga tele i luma. Pau lava le mafuaaga ou te popole ai i soo se tasi e talitonu i soo se mea sese e uiga i le Taua Lona Lua o le aafiaga lea i le taimi nei ma le lumanaʻi. Masalo Su'e le Taua Lelei o le a tuleia nisi tagata i se itu lelei, ma o le a latou le muta ai iina. E lelei le galuega a Samet i le fa'ailoaina o nisi o tagata faufale sili ona leaga e pei o le faufau o tala fagogo. Na ia sii maia le tusitala o talafaasolopito o Stephen Ambrose e faamatala atu ma le lē mā e faapea o ia o se “tagata tapuaʻi.” Na ia faʻamauina le tele o le tele o sui o le militeri a Amerika i le taimi o le Taua Lona Lua e leʻi mafai ma e le mafai ona faʻaalia soʻo se faʻamoemoega faʻapolokiki na tuʻuina atu ia i latou e le au faʻasalalau mulimuli ane. Na ia faʻaalia foʻi le leai o se "lotogatasi" i le va o tagata Amerika i lena taimi - o le i ai o le 20% o le atunuu na tetee i le taua i le 1942 (e ui lava e leai se upu e tasi e uiga i le manaʻomia o le ata poʻo le tele o le tetee i ai. ). Ma i se fuaitau puupuu lava, na ia matauina ai le faateleina o sauaga faʻailoga lanu i totonu o le US i le taimi o le taua (faʻatasi ai ma fuaitau umi atu e uiga i le faʻailoga tagata o le sosaiete a le US ma le militeli vavae ese).

Na taʻua foi e Samet i latou i le taimi o le Taua Lona Lua o le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faanoanoa i le le naunau o le toatele o tagata lautele o Amerika e faia ni osigataulaga pe faia foi e peiseai latou te iloa o loʻo i ai se taua o loʻo faia, pe na faateʻia i le mea moni e manaʻomia ni faʻasalalauga lautele. aioi atu i tagata e foai atu le toto mo le taua. E moni uma. Talatuu uma. Ae ui i lea, e na o le pau lava le mea e mafai i se lalolagi o loʻo i ai le tele o faʻamoemoega maualuga o le iloa ma le ositaulaga nai lo le mea e mafai ona malamalama i ai i aso nei. E lelei foi Samet i le fa'aseseina o fa'asalalauga fa'atauva'a o 'au i tausaga talu ai nei ma taua.

Ae o mea uma i totonu o lenei tusi - e aofia ai le fiaselau o itulau o iloiloga le mautonu o ata tifaga ma tala ma tusi malie - e oʻo mai uma i totonu o le faʻamaonia ma le le finauina e leai se filifiliga. Leai se filifiliga pe fa'atutūina 'a'ai, ma leai se filifiliga pe fai se taua. “O le mea moni,” na ia tusi mai ai, “sa i ai ni leo faafeagai mai le amataga, ae sa matou mumusu e mafaufau i tulaga o a latou faitioga. Ou te le o talanoa iinei e uiga i le au faufau ma taupulepulega leaga, pe e uiga ia i latou e manatu e sili atu i tatou i le tumau i le le faaituau, ae e uiga i na tagata mafaufau, tusitala, ma tusiata e foliga mai e mafai ona tetee atu i le faaseseina masaga o lagona ma le mautinoa, latou te mauaina i le malulu ma le le mautonu se auala e malamalama ai i lo latou atunuu e faʻaalia ai lona taua moni e sili atu ona aoga nai lo le 'lotonuu lotonuu' Tocqueville i aso ua mavae na mafua mai i Amerika.

Hmm. O le a, e ese mai i le mautinoa, e mafai ona faʻamatalaina le manatu e na o le pau lava le filifiliga o le taua ma le solitu ma o le mea mulimuli e manaʻomia ai se faʻataʻitaʻiga o mafaufauga na faʻapipiʻiina ai se tasi ma ni faʻalavelave ma taupulepulega leaga? O le a, e ese mai i le fa'amata'u e mafai ona fa'amatalaina le fa'ailogaina o ni tagata fa'atauva'a ma taupulepule i latou o lo'o umia se manatu e matua le taliaina ma o lo'o taoto i fafo atu o le malo o leo fa'afeagai? Ma o le a, e ese mai i le le fiafia ma le taupulepulega leaga, e mafai ona faʻamatalaina le faʻamatalaga e faapea o mea uma e faia e tagata faʻafeagai, tusitala, ma tusiata o le galuega e faʻaalia ai le taua moni o se malo? Mai le tusa ma le 200 atunuu i luga o le lalolagi, e mafaufau se tasi pe toafia i latou Samet e talitonu o tagata faʻafeagai ma tagata tusiata o le lalolagi e tuuto atu i latou lava e faʻaalia le taua moni.

Samet faʻavaa i se tala faʻatauvaʻa o loʻo faʻaalia ai na galue le FDR e faʻafeiloaʻi le Iunaite Setete i le taua, ae leai lava - ioe - fai mai tuusaʻo na te faʻamaonia se mea e faigofie ona faʻaalia e lauga a le peresitene lava ia.

Na faamatalaina e Samet se Bernard Knox e faapea “o se tagata faitau poto tele e faafenumiaʻi le tāua o le sauā ma le mamalu.” E foliga mai o le "mamalu" o loʻo faʻaaogaina iinei e uiga i se isi mea nai lo le faʻafetai lautele, talu ai o sauaga talafeagai - poʻo, soʻo se mea, sauaga e manatu lautele e manaʻomia - e mafai i nisi taimi ona manumalo i le tasi vaʻa faʻafetai lautele. O fuaitau o loʻo mulimuli mai o loʻo fautua mai atonu o le "mamalu" o lona uiga o le faʻaleagaina e aunoa ma se mea leaga pe leaga e uiga i ai (faʻamamaina, faʻasauā Hollywood). "O le vavalalata o Knox mo Virgil ma Homer sa tele lava ina faia i lo latou mumusu e faʻafefe i luga o mea moni faigata o le galuega o le fasioti tagata."

O le mea lea e ta'ita'iina sa'o atu ai Samet i se riff umi i luga o le uiga o fitafita Amerika e aoina meaalofa. Na tusia e le tusitala o taua Edgar L. Jones ia Fepuari 1946 Atelani masina, “O le a le ituaiga taua e manatu tagata lautele tatou te tau ai? Na matou tafanaina pagota i le toto malulu, soloi ese falemai, sasaina vaa faaola, fasiotia pe sauaina tagata o le fili, faai'u le fili na manu'a, togi i latou ua oti i totonu o se pu faatasi ma e ua maliliu, ma i le Pasefika na vela ai aano mai ulu o le fili e fai ai teuteu laulau mo manamea, pe vaneina o latou ivi i ni mataitusi e tatala ai.” O fa'amanatuga o taua ua aofia uma ai vaega eseese o le tino o le fili, e masani ona taliga, tamatamailima, ponaivi, ma ulupo'o. O Samet e tele lava ina faʻamalamalamaina lenei mea moni, e tusa lava pe le maua e Virgil ma Homer.

Na ia faamatalaina foi le soona fai faamalosi o fitafita a Amerika i tamaitai papalagi, ma na ia matauina na ia faitau i se tusi ae na te le taʻuina atu lava i ana au faitau e faapea o loo lipotia e le tusi le salalau o faiga faamalosi a na fitafita. Na ia fa'ailoa mai le au fascist a Amerika o lo'o taumafai e fa'aalia se manatu fa'a-Nasi mai fafo e fa'a-Amerika, e aunoa ma se fa'amatalaga po'o fea le atunu'u na afua mai ai le fa'ailoga fa'atauva'a a Nordic. Na tusia e Samet o le faasaolotoina o tagata mai nofoaga o faasalaga e le o se faamuamua. E leai lava se mea. Na ia taʻua le tele o aʻoaʻoga i luga o le mafuaʻaga ma pe faʻafefea ona manumalo temokalasi i taua, e aunoa ma le taʻua o le tele o le manumalo o le Taua Lona Lua na faia e le Soviet Union (pe o le Soviet Union e iai se mea e fai i ai). O le a le tala faʻavalevalea e uiga i le WWII semanu e sili atu le taimi ma aoga e faʻamaonia nai lo le tala e uiga i le US manumalo i ai na o sina fesoasoani mai le Ruskies?

Afai o se tasi e faigaluega i le militeri lava e tasi a le US na te lafoaia tagata matutua - e masani ona manuʻa tigaina ma afaina ai alii ma tamaitai talavou - e pei e le sili atu i latou na o taga lapisi o le tasi lea e tuʻuina atu ni pusi tetele o se tusi e manatu e faitioina ai talatuu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e tetee atu ai i le faʻaituau e faasaga i tagata matutua. , e tusa lava pe o tusitusi e pei o taua e tuua ai o latou tagata auai i se tulaga lelei? O lipoti a Samet i suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le toʻaitiiti o fitafita US i le Taua Lona Lua a le Lalolagi na fanaina le fili. Ae e leai sana tala e uiga i aʻoaʻoga ma faʻatonuga talu mai lena taimi na faatoilaloina ai le uiga e le fasioti tagata. Na ia taʻu mai ia i matou o le au matutua e le sili atu ona latou faia ni solitulafono, pe o le mea sili e leai se matafaioi a le militeri mo na solitulafono, ae le faaopoopo se upu e tasi e uiga ia US. tagata fanafana tele o le matua le tutusa o tagata matutua. Na tusia e Samet se suʻesuʻega i le 1947 o loʻo faʻaalia ai o le toʻatele o fitafita tuai a Amerika na fai mai o le taua "ua sili atu le leaga nai lo le taimi muamua." O le isi upu ua toe suia ai e Samet le mataupu i le afaina o fitafita tuai a faalapotopotoga a fitafita tuai, e pei o lea faatoa ia tusia, e le o le taua, ae e uiga i le maea ai o le taua.

I le taimi e te taunuu ai i le Mataupu e 4, ua faaulutalaina “Taua, O le ā le Mea e Lelei Mo?” e te iloa e te le faʻamoemoe tele mai le ulutala. O le mea moni, e vave ona ave e le mataupu le autu o ata tifaga e uiga i tamaiti solitulafono, sosoo ai ma tusi malie, ma isi, ae o le oʻo atu i na autu e tatalaina e ala i le tuleia o se tasi o tala faʻasolopito e tatau ona faʻamaonia e le tusi:

"O le faamaualuga o talavou, o le fou ma le le taofiofia, ua faaosofia ai mafaufauga Amerika talu mai le faavaeina. Ae ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na atili ai ona faigata ona faatumauina le faaseseina, o le pepelo o le mafaufau pe tautala e uiga i le atunuu o se talavou ina ua tuufaasolo mai i tiute le mafaufauina o le matua.”

Ae e leʻi sili atu i le 1940, e pei ona tusia i le Stephen Wertheim's Taeao le Lalolagi, e faapea na maumauaʻi le malo o le Iunaite Setete e sii taua mo le faamoemoe tonu e pulea ai le lalolagi. Ma o le a le mea na tupu i le faʻamaoniaina o lenei: "4. O tagata Amerika o ni tagata faasaoloto latou te tau ma le tausaafia, ma le musuā, pe a tatau ai.”?

E valaau Saili Mo le Taua Lelei O se faitioga o le manatu o le taua lelei e manaʻomia ai le faʻamalamalamaina o le "lelei," e le o se mea e tatau ai pe faʻamaonia (lea e tatau ona faʻamoemoe uma se tasi - e ui lava o le a sese se tasi - mo le fasioti tagata tele), ae e matagofie ma matagofie ma ofoofogia ma sili atu tagata. . O sea ituaiga faitioga e lelei ma fesoasoani, sei vagana ai le tulaga e faʻamalosia ai le mea sili ona leaga, o le faʻamatalaga e mafai ona faʻamaonia se taua.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana