Ua Fautuaina e le Democratic Ex-Dove se taua ia Iran

Saunia e Nicolas JS Davies, Consortiumnew.com.

Faʻatasi: O le faanatinati o le Democrats e toe faʻaigoaina i latou o ni super-hawks atonu e sili ona faʻataʻitaʻiina e le sui faipule o Alcee Hastings o loʻo tuʻuina atu le faatagaga tuʻu atu mo le Peresetene e osofaʻia Iran, lipoti a Nicolas JS Davies.

Ua lagolagoina e le sui o Alcee Hastings se pili e faataga ai le Peresetene Trump e osofaia Iran. Na toe fa'aofi e Hastings HJ Res 10, le "Faʻatagaina o le faʻaaogaina o le malosi e faasaga i Iran Resolution" ia Ianuari 3, le aso muamua o le Konekeresi fou ina ua maeʻa le palota a Peresitene Trump.

Sui o Alcee Hastings, D-Florida

O le tulafono taufaaofi a Hastings ua oʻo mai o se mea e faateʻia ai le au faipule ma tagata na mulimuli i lana galuega o se 13-maualalo Democratic Sui Usufono o le Konekeresi mai South Florida. Na taʻua e le tagata nofomau o Miami Beach Michael Gruener le pili a Hastings, "e matua matautia lava," ma fesili, "E manatu Hastings po o ai na te tuuina atu i ai lenei faatagaga?"

Fritzie Gaccione, le faatonu o le South Florida Progressive Bulletin na maitauina o Iran o loʻo tausisia le 2015 JCPOA (Joint Comprehensive Plan of Action) ma faʻaalia le ofo ona ua toe faʻaofi e Hastings lenei pili i le taimi e maualuga ai le faʻatau ma le le manino o faʻamoemoega a Trump.

"E faʻapefea ona tuʻuina atu e Hastings lenei avanoa ia Trump?" o lana fesili lea. "E le tatau ona faatuatuaina le pu i fitafita meataalo, ae le gata i le militeri Amerika."

O taumatematega a tagata i South Florida i le mafuaaga na lagolagoina ai e Alcee Hastings se pili matautia e atagia ai ni autu lautele se lua. O le tasi o lona uaʻi atu ma le lē tatau i vaega lagolago-Isaraelu na tulaʻi mai 10 pasene o ana sao fa'ailoga fa'ailoga mo le palota 2016. O le isi, i le 80 o ona tausaga, e foliga mai o loʻo ia aveina le vai mo le totogi-to-play Clinton apaau o le Democratic Party o se vaega o se ituaiga o fuafuaga litaea.

O Alcee Hastings e sili atu ona iloa e tagata lautele o se faamasino feterale na molia ona o le taufaaleaga ma mo se faasologa o le faʻaleagaina o le amio a le Konekeresi nai lo lana faʻamaumauga o tulafono. Le 2012 Family Affairs tala Na maua e le Komiti o le Responsibility and Ethics i Uosigitone e faapea, na totogi e Hastings lana paaga o Patricia Williams, le $622,000 e avea ai ma ona sui faatonusili o le itumalo mai le 2007 i le 2010, o le tupe sili lea na totogi i se tasi o le aiga e soo se Faipule o le Konekeresi i totonu o le lipoti.

Ae o Hastings e nofo i se tasi o 25 sili ona saogalemu nofoa fa'atemokalasi i totonu o le Maota ma e foliga mai e le'i feagai lava ma se lu'itau tuga mai se fili muamua a le Democratic po'o se Republican.

O faamaumauga palota a Alcee Hastings i mataupu tau taua ma le filemu e tusa ma le averesi mo le Democrat. Na ia palota faasaga i le 2002 Fa'atagaga mo le Fa'aaogaina o Malosi'i (AUMF) i Iraq, ma lona 79 pasene le sikoa o le Peace Action i le olaga atoa o le maualuga lea i sui o le Maota o loʻo iai nei mai Florida, e ui o Alan Grayson's na maualuga.

Na palota Hastings e tetee i le tulafono taufaaofi e faamaonia ai le JCPOA poo le maliega faaniukilia ma Iran ma na muamua faalauiloa lana pili AUMF i le 2015. Faatasi ai ma le faamaoniga a le JCPOA ma le tautinoga mautu a Obama i ai, o le pili a Hastings na foliga mai o se gaioiga faafaatusa e tulai mai ai se lamatiaga itiiti – e oo mai i le taimi nei. .

I totonu o le Konekeresi fou e taʻitaʻia e le Republican, faatasi ai ma le osofaʻiga ma le le mautonu o Donald Trump i le White House, o le pili a Hastings e mafai moni lava ona avea o se siaki avanoa mo le taua i Iran, ma e ma le faaeteete upu ia tonu lava lena. E faʻatagaina le faʻaogaina o le malosi e faasaga ia Iran e aunoa ma se tapulaa i luga o le fua poʻo le umi o le taua. Pau lava le uiga o le tulafono taufaaofi o loʻo ausia ai manaʻoga o le Tulafono o Malosiaga o Taua o loʻo faʻamaonia mai e faia. A leai o le a tu'uina atu atoa le pule fa'avae a le Konekeresi mo so'o se fa'ai'uga i taua ma Iran i le Peresetene, e mana'omia na'o le lipoti atu i le Konekeresi i le taua i aso uma 60.

Talatuu Mata'utia    

O le fa'aupuga o le pili a Hastings o lo'o fa'aauauina ai tala fa'asolopito mata'utia e uiga i le natura o le polokalame faaniukilia a Iran lea ua mae'a su'esu'eina ma fa'aleaogaina ina ua mavae le tele o tausaga o su'esu'ega malosi e tagata popoto, mai le US intelligence community i le International Atomic Energy Association (IAEA).

Ua faamanatu e le Peresetene Iran Hassan Rouhani le maeʻa o se maliega le tumau i le polokalame faaniukilia a Iran i le aso 24 o Novema, 2013, e ala i le sogi i le ulu o le afafine o se inisinia faaniukilia a Iran na fasiotia. (Ata a le malo o Iran)

E pei ona faamatalaina e le sa avea muamua ma faatonu o le IAEA Mohamed ElBaradei i lana tusi, Le Tausaga o le Faʻasesega: Faʻatekonolosi Nuclear i Taimi Faʻasalalau, E leʻi maua lava e le IAEA se faʻamaoniga moni o suʻesuʻega poʻo le atinaʻeina o auupega faaniukilia i Iran, e sili atu nai lo Iraq i le 2003, o le taimi mulimuli na faʻaleagaina ai ia tala faʻasolopito e faʻalauiloa ai lo tatou atunuu i se taua faʻaleagaina ma faʻaleagaina.

In Fa'alavelave Fa'atosina: le Le Talatala Tala o le Mata'u Faaniukilia a Iran, na suʻesuʻeina ma le totoʻa e le tusitala suʻesuʻe Gareth Porter le masalomia o faʻamaoniga o le gaioiga o auupega faaniukilia i Iran. Na ia suʻesuʻeina le mea moni i tua atu o faʻamatalaga uma ma faʻamatalaina pe na faʻafefea ona faʻatupuina le le talitonuina o le US ma Iran i le faʻauiga sese o suʻesuʻega faʻasaienisi a Iran ma taʻitaʻia ai Iran e faʻalilolilo suʻesuʻega faʻale-malo. O lenei tau o le feitaga'i ma manatu mata'utia sili ona leaga na oo lava i le fasioti tagata e toafa saienitisi Iranian e le sala e tu’ua’ia sui o Isaraelu.

O le tala faʻasolopito o se "polokalame o auupega faaniukilia" a Iran na faʻaauau i le tauvaga palota a le 2016 e sui tauva o itu e lua, ae o Hillary Clinton sa matua malosi lava i le fai mai o le aitalafu mo le faʻaleagaina o le polokalame o auupega faaniukilia a Iran.

Na faʻamalosia foi e Peresitene Obama ma le Failautusi o le Setete John Kerry se tala sese e faapea o le auala "lua-ala" o le uluai nofoaiga a Obama, faʻateleina faʻasalaga ma faʻamataʻu o taua i le taimi lava e tasi o le faia o feutagaiga faʻavaomalo, "na aumaia ai Iran i le laulau." Sa matua'i sese lenei mea. Fa'amata'u ma fa'asalaga na na'o le fa'aleagaina o le tipiloma, fa'amalosi malosi i itu uma e lua ma tuleia Iran i le fausiaina o le 20,000 centrifuges e tu'uina atu ai lana polokalame faaniukilia fa'aletagata ma le uranium fa'atamaoaigaina, e pei ona tusia i le tusi a Trita Parsi, Ose Ta'avale Tasi Tasi: O le Tipiloma a Obama ma Iran.

O se tasi sa ave faapagota muamua i le US Embassy i Tehran lea na tulai e avea ma se ofisa sinia i luga o le laulau a Iran i le Matagaluega a le Setete na taʻu atu ia Parsi o le faafitauli autu i le tipiloma ma Iran i le taimi muamua o Obama o le teena lea o le US e "ave 'Ioe' mo se tali.”

a Pasila ma Turkey na tauanauina Iran ina ia talia tuutuuga o se maliliega na fuafuaina e le US i nai masina na muamua atu, na tali atu le US e ala i le teena o lana lava talosaga. I lena taimi, o le sini autu a le US o le faʻatupuina lea o faʻasalaga i le UN, lea o le a faʻaleagaina e lenei manuia faʻalapotopotoga.

Na fa'amatala e Trita Parsi e na'o se tasi lea o le tele o auala na matua'i fete'ena'i ai ala e lua o le faiga o le “auala lua” a Obama. E na o le tasi lava le taimi na suia ai Clinton e John Kerry i le Matagaluega a le Setete na suia ai e le tipiloma mataʻutia le tulaga o le feteʻenaʻiga ma le faʻateleina o feeseeseaiga.

Leisi Mana'oga mo US Aggression?

O faʻamatalaga a le Peresetene Trump ua faʻatupuina ai le faʻamoemoe mo se faʻalavelave fou ma Rusia. Ae leai se faʻamaoniga mautu o se toe mafaufau moni i faiga faʻavae a le US, o se faʻaiʻuga i osofaʻiga a le US poʻo se tautinoga fou a Amerika i le filemu poʻo le tulafono o tulafono faavaomalo.

Donald Trump o loʻo talanoa ma le au lagolago i se faʻasalalauga faʻasalalauga i Fountain Park i Fountain Hills, Arizona. Mati 19, 2016. (Flickr Gage Skidmore)

E mafai e le pu ma ana faufautua ona faʻamoemoe o se ituaiga "fefaʻatauaʻiga" ma Rusia e mafai ona latou maua ai le avanoa e faʻaauau ai le taua a Amerika i isi itu e aunoa ma le faʻalavelave a Rusia. Ae o lenei mea e naʻo le tuʻuina atu ia Rusia se malologa le tumau mai osofaʻiga a Amerika pe a vaʻaia pea e taʻitaʻi o Amerika le "suiga o pulega" poʻo le faʻaumatiaga tele e na o le pau lea o taunuuga e talia mo atunuu e luʻitauina le pule a Amerika.

O tamaiti aʻoga o le talafaasolopito, e le itiiti ifo i le 150 miliona tagata Rusia, o le a manatua o le isi osofaʻiga faʻasalalau na ofoina atu ia Rusia se "fefaʻatauaʻiga" faʻapea i le 1939, ma o le fesoʻotaʻiga a Rusia ma Siamani i luga o Polani na faʻatulagaina ai le tulaga mo le faʻaleagaina atoa o Polani, Rusia ma Siamani.

O se tasi sa avea muamua ma ofisa Amerika sa lapataia pea lava pea e uiga i le matautia o osofaiga a Amerika faasaga ia Iran o le General Wesley Clark ua litaea. I lana fa'amanatuga i le 2007, Se Taimi e Taitai ai, Na faamatala e General Clark o lona fefe na mauaa i manatu na taliaina e hawks i Uosigitone talu mai le faaiuga o le Cold War. Ua toe manatua e Clark le Failautusi o le Puipuiga mo Faiga Faavae O le tali a Paul Wolfowitz ia Me 1991 ina ua ia faamalo atu ia te ia i lana matafaioi i le Taua i le Fagaloa.

"Na matou faʻafefe ma tuua Saddam Hussein i le pule. E talitonu le peresetene o le a faatoilaloina o ia e ona lava tagata, ae ou te masalosalo i ai, ”o le faitio lea a Wolfowitz. “Ae na matou aoaoina se mea e sili ona taua. Faatasi ai ma le faaiuga o le Cold War, ua mafai nei ona tatou faʻaogaina a tatou militeri e aunoa ma se faʻasalaga. E le o mai le Soviets e poloka i matou. Ma e lima, pe tusa ma le 10, tausaga e faʻamama ai nei pulega tuai a Soviet e pei o Iraki ma Suria aʻo leʻi tulaʻi mai le isi malo malosi e luʻitauina i tatou ... E mafai ona tatou maua sina taimi, ae leai se tasi na te iloa.

O le manatu e faapea o le faaiuga o le Cold War na tatalaina ai le faitotoa mo se faasologa o taua a le US i Sasaʻe Tutotonu na faia lautele i le va o ofisa hawkish ma faufautua i le pulega a Bush I ma le militeli-pisinisi mafaufau. I le taimi o le faʻasalalauga faʻasalalauga mo le taua i Iraq i le 1990, Michael Mandelbaum, le faatonu o suʻesuʻega i Sasaʻe-Sisifo i le Fono i Va i Fafo, na vivini atu i le Times Niu Ioka, “mo le taimi muamua i le 40 tausaga, ua mafai ai ona tatou faia ni galuega faafitafita i Sasaʻe Tutotonu e aunoa ma le popole i le faaosoina o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.”

Moe Mata'utia Fa'aletagata

A o tatou amataina le pulega lona lima a le US talu mai le 1990, o loʻo tumau pea le maileia o faiga faʻavae a le US i totonu o le miti leaga na faia e na manatu mataʻutia. I aso nei, e faigofie lava ona faʻatumu e tagata Amerika atamai le faʻatumuina o fesili e leʻi fesiligia na le mafai e Wolfowitz's suʻesuʻega i tua ma faigofie ona fesili, seʻi naʻo le tali, i le 1991.

Sa avea muamua ma Sui Failautusi o le Puipuiga o Paul Wolfowitz. ( Ata o le DoD na saunia e Scott Davis, US Army. Wikipedia)

 

O le a le uiga o lana tala “faamamaina”? Ae faapefea pe afai e le mafai ona tatou “faamamaina uma” i le faamalama puupuu o talafaasolopito na ia faamatalaina? Ae faʻapefea pe a fai o taumafaiga le manuia e "faʻamamāina nei pulega tuai a Soviet" e naʻo le vevesi, le mautonu ma le tele o lamatiaga i lo latou tulaga? Le mea e tau atu i le fesili e leʻi fesiligia ma e leʻi taliina: faʻafefea ona tatou faʻamamaina le vevesi ma le vevesi lea ua tatou faʻaalia nei i luga o le lalolagi?

I le 2012, na faamalosia ai le Norwegian General Robert Mood e faaui i tua se vaega o le puipuiga o le filemu a le UN mai Suria ina ua uma Hillary Clinton, Nicolas Sarkozy, David Cameron ma a latou malo Turki ma Arapi. na fa'aleagaina ai le fuafuaga filemu a le sui o le UN Kofi Annan.

I le 2013, aʻo latou faʻaalia a latou “Fuafuaga B,” mo le fesoasoani a le militeri i Sisifo i Suria, Na taʻu atu e General Mood i le BBC, "E matua faigofie lava le faʻaaogaina o meafaigaluega a le militeri, aua, a e faʻalauiloa le meafaigaluega a le militeri i faʻalavelave masani, o le a tupu se mea ma o le ai ai taunuuga. O le fa'afitauli o fa'ai'uga e toetoe lava o taimi uma e 'ese'ese mai fa'ai'uga fa'apolokiki na e fa'amoemoe i ai ina ua e filifili e fa'alauiloa. O le isi la tulaga, e finau mai ai e le o se matafaioi a le lalolagi faavaomalo, e le o soʻotaga a le malo poʻo le UN Security Council mo lena mataupu, e suia malo i totonu o se atunuu, o se tulaga foi e tatau ona faʻaaloalogia.

O le General Wesley Clark na faia lana lava matafaioi mataʻutia o le taʻitaʻi sili o NATO faaoolima faasolitulafono i le mea na totoe o le "toeaina o le Soviet sui sui" o Yugoslavia i le 1999. Ona, i le sefulu aso talu ona mavae solitulafono mataʻutia o Setema 11, 2001, na alu atu ai General Clark faatoa litaea i le Pentagon e suʻesuʻe ai o le fuafuaga lea na faamatalaina e Wolfowitz ia te ia i totonu. 1991 na avea ma fuafuaga sili a le pulega a Bush e faʻaaoga ai le taua psychosis lea na pa'u ai le atunuu ma le lalolagi.

Sui Failautusi Setefano Faamatalaga a Cambone mai se fonotaga i le lotolotoi o le faaleagaina o le Pentagon ia Setema 11th e aofia ai poloaiga mai le Failautusi Rumsfeld ia, “Alu tele. Salu uma. O mea e fesoʻotaʻi ae leai."

O se tasi sa faigaluega muamua i le Pentagon na faʻaalia Clark se lisi o atunuu e fitu e ese mai i Afghanistan lea na fuafua ai le US e faʻaalia taua "suiga pulega" i le isi lima tausaga: Iraq; Syria; Lebanon; Libya; Somalia; Sudan; ma Iran. O le faamalama e lima i le sefulu tausaga o avanoa na faamatalaina e Wolfowitz ia Clark i le 1991 ua uma ona pasia. Ae nai lo le toe iloiloina o se fuafuaga e le tusa ai ma le tulafono, e leʻi faʻataʻitaʻiina ma faʻamaonia le mataʻutia i le amataga, ma ua teʻa nei le aso na faʻatau atu ai, o le neocons na matua naunau e faʻalauiloa se faʻalavelave faʻafefe. blitzkrieg i Sasaʻe Tutotonu ma itulagi tuaoi, e aunoa ma se suʻesuʻega faʻamoemoega o taunuuga geopolitical ma leai se popolega mo le tau o tagata.

Fa'anoanoa ma le vevesi

I le sefululima tausaga mulimuli ane, e ui lava i le mataʻutia o le toilalo o taua e le tusa ai ma tulafono fasiotia 2 miliona tagata ma tuua ai na o le faanoanoa ma le vevesi i lo latou ala, o taitai o vaega tetele uma faaupufai a Amerika e foliga mai ua naunau e tulituliloa lenei faavalevalea faamiliteli seia oo i le iuga oona - po o le a lava lena iuga ma po o le a lava le umi o taua.

I le amataga o osofaiga a Amerika i Iraki i le 2003, na faatonu ai e Peresitene George W. Bush le militeri Amerika e taitaia se osofaiga matautia i luga o le eletise i Baghdad, ua lauiloa o le "faateia ma le maofa."

E ala i le faʻatulagaina oa latou taua i tulaga o "faʻamataʻu" le mautonu ia Amerika ma le faʻaleagaina o taʻitaʻi mai fafo, o tatou lava taʻitaʻi faʻaletulafono ma le gaumativa faaletulafono ma le au faʻasalalau faʻasalalau a Amerika o loʻo taumafai pea e faanenefu le mea moni e faapea. o i matou o le tagata fa'asagatau lea ua taufaamata’u ma osofa’ia lea atunuu ma lea atunuu i le solia o le UN Charter ma tulafono faava o malo talu mai le 1999.

O lea la o le fuafuaga a le US ua matua faateleina mai se sini le talafeagai ae faatapulaaina o le faatoilaloina o le valu malo e le mafai ona puipuia i totonu ma faataamilo i Sasaʻe Tutotonu e lamatia ai taua faaniukilia ma Rusia ma / poʻo Saina. Manumalo a le US ina ua mae'a le Taua ma o faanaunauga faamiliteli e leai se faamoemoe ua toe faaolaolaina ai le lamatiaga o le Taua Lona tolu a le Lalolagi lea e oo lava ia Paul Wolfowitz na faamanatuina le maliu o ia i le 1991.

Ua mulimulitaia e le US le ala tuai lea na taofia ai le au faatupu vevesi i le talafaasolopito atoa, ona o le manatu faʻapitoa na faʻaaogaina e faʻamaonia ai le osofaʻiga i le mea muamua e manaʻomia ai lo tatou faʻaluaina o taua e faʻaitiitia ai lo tatou faʻamoemoe e manumalo, faʻaumatia a tatou punaoa a le atunuu. e faasalalau atu sauaga ma vevesi i le lalolagi atoa.

Ua fa'aalia e Rusia o lo'o i ai uma le militeri ma le loto fa'apolokiki e "poloka" ai fa'anaunauta'iga a Amerika, e pei ona ta'ua e Wolfowitz i le 1991. O le mea lea o le fa'amoemoe le aoga o Trump i se "fefa'ataua'iga" e fa'atau ai Rusia. O galuega a Amerika i atumotu i le Sami i Saute o Saina o loʻo faʻaalia ai le faasolosolo malie o le faʻamataʻu ma le faʻaalia o le malosi faasaga ia Saina nai lo le osofaʻiga i luga o le atunuʻu Saina i se taimi lata mai, e ui lava e mafai ona vave le pulea.

O lea la, e sili atu pe itiiti ifo ona o le faaletonu, ua toe foʻi Iran i le pito i luga o le lisi o le "suiga o pulega" a le US, e ui lava e manaʻomia ai le faʻavaeina o se mataupu faʻapolokiki mo se taua e le tusa ai ma le tulafono i luga o le lamatiaga faʻafuaseʻi o auupega e le o iai mo le taimi lona lua i le 15 tausaga. O le taua faasaga ia Iran o le a aofia ai, mai le amataga, se osofaʻiga tele o pomu e faasaga i ana puipuiga faamiliteli, atinaʻe lautele ma nofoaga faaniukilia, fasiotia ai le fiasefulu afe o tagata ma e foliga mai e faʻateleina i se taua e sili atu ona mataʻutia nai lo i Iraq, Afghanistan ma Suria.

E talitonu Gareth Porter Trump o le a aloese mai taua i Iran mo mafuaaga lava e tasi e pei o Bush ma Obama, ona o le a le mafai ona manumalo ma ona o Iran o loʻo i ai ni puipuiga malosi e mafai ona faʻaleagaina ai vaʻa ma nofoaga autu a Amerika i le Fagaloa o Peresia.

I le isi itu, o Patrick Cockburn, o se tasi o tusitala sili ona poto masani i Sisifo i Sasaʻe Tutotonu, e talitonu o le a tatou osofaʻia Iran i le tasi i le lua tausaga aua, ina ua le mafai e Trump ona foia so o se faalavelave i isi nofoaga i totonu o le itulagi, o le mamafa o lona toilalo o le a tuufaatasia ma le mafuaaga o le faateleina o temoni ma taufaamatau ua uma ona faia i Uosigitone e faia ai le taua i Iran e le maalofia.

I lenei tulaga, o le piliki a Rep. Hastings o se piliki taua i totonu o se puipui o loʻo fausia e le au lua i Uosigitone e tapunia ai soʻo se alu ese mai le ala i le taua ma Iran. Latou te talitonu na tuʻuina atu e Obama ia Iran e alu ese mai le latou mailei, ma ua latou naunau e aua neʻi toe tupu lena mea.

O le isi piliki i totonu o lenei puipui o le tala faʻasolopito toe faʻaaogaina o Iran o se setete sili e lagolagoina faiga faatupu faalavelave. O se fete'ena'iga mata'utia lea ma le taula'i atu o le US i le ISIS o le fa'amata'u fa'atupu fa'atupu fa'alavelave a le lalolagi. O setete na lagolagoina ma faʻamalosia le tulaʻi mai o le ISIS, e le o Iran, ae o Saudi Arabia, Qatar, o isi malo Arapi ma Turkey, ma a'oa'oga taua, auupega ma fesoasoani fa'apitoa ma fa'alapotopotoga mo le mea ua avea ISIS mai le US, UK ma Farani.

O Iran e mafai ona avea ma se setete sili atu e lagolagoina faiga faatupu faalavelave nai lo le US ma ana uo pe afai o Hezbollah, Hamas ma le Houthis, o le itu i Sasaʻe Tutotonu o loʻo tuʻuina atu i ai tulaga eseese o le lagolago, e sili atu le lamatia o tagata faatupu faalavelave i le lalolagi atoa. nai lo le ISIS. E leai se ofisa US na taumafai e faia lena mataupu, ma e faigata ona mafaufau i le sauaina o mafuaaga o le a aafia ai.

Brinksmanship ma Military Madness

O le UN Charter fa'asa ma le poto le fa'amata'u fa'apea fo'i ma le fa'aogaina o le malosi i so'otaga fa'ava-o-malo, aua o le fa'amata'u o le malosi e matua'i fa'ailoa atu i lona fa'aogaina. Ae ui i lea, o aʻoaʻoga a le US i le maeʻa ai o le Cold War, na vave ona taliaina le manatu mataʻutia o le US "diplomacy" e tatau ona lagolagoina e le taufaamatau o le malosi.

O le sa avea muamua ma Failautusi o le Setete o Hillary Clinton na saunoa i le fonotaga a le AIPAC i Uosigitone DC i le aso 21 o Mati, 2016. (Ata mai: AIPAC)

O Hillary Clinton sa avea ma se malosi e lagolagoina lenei manatu talu mai le 1990s ma e leʻi faʻalavelaveina e le tusa ai ma le tulafono poʻo ona faʻalavelave mataʻutia. E pei ona ou tusia i totonu se tala i Clinton i le taimi o le faiga palota, o le brinksmanship faasolitulafono lea, ae le o le diplomacy faaletulafono.

E manaʻomia le tele o faʻasalalauga faʻapitoa e faʻamaonia ai e oʻo lava i tagata Amerika o se masini taua e faʻaauau pea ona faʻafefe ma osofaʻia isi atunuu o loʻo faʻatusalia ai se "tautinoga i le saogalemu o le lalolagi," e pei ona taʻua e Peresitene Obama. lana tautalaga Nobel. O le faatalitonuina o le lalolagi atoa o se isi lea mataupu, ma o tagata i isi atunuu e le faigofie ona fufulu faiʻai.

O le manumalo fa'ailoga mata'utia a Obama i le faiga-palota ma le fa'amata'aga i le lalolagi atoa na maua ai le puipuiga fa'aauauina osofa'iga a Amerika mo le isi valu tausaga, ae o le Trump e lamatia le tuʻuina atu o le taʻaloga e ala i le tiaʻiina o le totigilima veveti ma faʻaalia le lima uʻamea a le US militarism. O se taua a Amerika i Iran e mafai ona avea ma vaomago mulimuli.

Cassia Laham o le fa'avae fa'atasi o POWIR (Tagata Tetee i Taua, Imperialism and Racism) ma se vaega o se fa'alapotopotoga fa'atulagaina fa'ata'ita'iga i South Florida e faasaga i le tele o faiga faavae a Peresitene Trump. Ua taʻua e Cassia le pili o le AUMF a Alcee Hastings, “o se taumafaiga mataʻutia ma le mataʻutia e luʻitauina le suiga o le malosi i Sasaʻe Tutotonu ma le lalolagi”. Na ia taʻua e faapea, "Ua tulaʻi mai Iran o se tagata malosi malosi e tetee atu i le US ma Saudi aafiaga i le itulagi," ma faaiʻu, "afai o le taimi ua tuanaʻi o se faʻailoga o le lumanaʻi, o le iuga o se taua ma Iran o le a tele. - taua tele, maualuga le oti ma le faʻavaivaia atili o le malosi a Amerika."

Po o le a lava le manatu sese, mea e fiafia i ai po o faanaunauga na mafua ai Alcee Hastings e faamataʻu le 80 miliona tagata i Iran i se siaki avanoa mo taua e le gata, latou te le mafai ona sili atu nai lo le tele o le maumau o le ola ma le le mafaamatalaina o le faanoanoa lea o le a nafa ai pe afai e pasia e le Konekeresi le HJ Res 10. ma e tatau ona faatino e Peresitene Trump. O lea pili e leai lava se lagolago lagolago, ia tatou faʻamoemoe e mafai ona taofia e avea o se mataupu tuʻufua o le faʻavalevalea tele o le militeri, aʻo leʻi avea ma faʻamaʻi ma toe faʻaalia ai se isi taua mataʻutia.

Nicolas JS Davies o le tusitala o le Toto i o Tatou Lima: le osofaʻiga a Amerika ma le faʻaumatia o Iraq. Na ia tusia foi mataupu i luga o le "Obama i le Taua" i le Faavasegaina o le Peresitene lona 44: o se Lipoti Pepa i luga o le Uluai Vaitaimi a Barack Obama o se Taʻitaʻi Alualu i Luma.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana