COP 26: Pe mafai ea e le Pese, Siva Fouvalega ona Faasaoina le Lalolagi?

Saunia e Medea Benjamin ma Nicolas JS Davies, World BEYOND War, Novema 8, 2021

COP Luasefuluono! O le tele lena o taimi na faʻapotopotoina ai e le UN taʻitaʻi o le lalolagi e taumafai e foia le faʻafitauli o le tau. Ae o le Iunaite Setete o loʻo gaosia sili atu suauʻu ma kesi masani nai lo se isi lava taimi; o le aofa'i o kasa oona (GHG) i le ea ma le vevela o le lalolagi e lua o loo tulai mai pea; ma o lea ua tatou oo i le ogaoga o le tau ma le vevesi o le tau lea na lapataia ai i tatou e saienitisi. fasefulu tausaga, ma o le a sili atu ona leaga ma sili atu ona leaga e aunoa ma se gaioiga ogaoga o le tau.

Ae ui i lea, o le paneta ua na o le 1.2° Celsius (2.2° F) na o le mafanafana talu mai taimi a o lei faia pisinisi. Ua uma ona tatou maua le tekinolosi tatou te manaʻomia e faʻaliliu ai a tatou malosiaga i le mama, malosi faʻafouina, ma o le faia o lea mea e maua ai le faitau miliona o galuega lelei mo tagata i le lalolagi atoa. O lea la, i le faʻatinoga, o laasaga e tatau ona tatou faia e manino, mafai ona ausia ma faʻanatinati.

O le faʻalavelave sili i gaioiga tatou te feagai o lo tatou faʻaletonu, neoliberal faiga fa'apolokiki ma fa'aletamaoaiga ma lona fa'atonutonuina e fa'atupu fa'apolokiki ma fa'alapotopotoga, o lo'o naunau e fa'atumauina pea a latou polofiti mai suau'u fa'ato'aga e o'o lava i tau o le fa'aleagaina o le tau tulaga ese o le lalolagi. O le fa'afitauli o le tau ua fa'aalia ai le le mafaia e lenei faiga fa'avae ona galue i le manuia moni o tagata soifua, e tusa lava pe fa'amautu lo tatou lumana'i.

O le ā la le tali? E mafai ona ese le COP26 i Glasgow? O le a se mea e mafai ona faia ai le eseesega i le va o PR faʻapolokiki sili atu ma le faʻaogaina o gaioiga? Fa'atatau i le mea lava e tasi faipule ma mea e fiafia i ai suau'u ga'o (ioe, o lo'o i ai fo'i) e fai se mea ese i lenei taimi e foliga mai e pule i le ola, ae o le a le mea e fai?

Talu ai ona o le taʻitaʻiga a Obama's Pied Piper i Copenhagen ma Pale na gaosia se faiga e faʻatulaga ai e atunuu taʻitasi a latou lava sini ma filifili pe faʻafefea ona faʻafeiloaʻi i latou, o le tele o atunuʻu e laʻititi le alualu i luma i sini na latou faʻatulagaina i Pale i le 2015.

O lea la ua latou o mai i Glasgow ma ni tautinoga e lei atoatoa, e tusa lava pe faataunuuina, ae o le a taitai atu ai lava i se lalolagi e sili atu le vevela i le 2100. A faasologa o lipoti a le UN ma sosaiete lautele i le agai atu i le COP26 ua faʻailoaina le faʻalavelave i le mea na taʻua e le Failautusi Aoao a le UN Antonio Guterres o se "faititili fafagu fafagu" ma se "code mumu mo tagata.” I le tautalaga amata a Guterres i le COP26 i le aso 1 o Novema, na ia taʻua ai "o loʻo matou eli o matou lava tuugamau" i le le mafai ona foia lenei faʻafitauli.

Ae o loʻo taulaʻi pea malo i sini umi e pei o le ausia o le "Net Zero" i le 2050, 2060 poʻo le 2070, i le lumanaʻi e mafai ona latou tolopoina laasaga faʻapitoa e manaʻomia e faʻagata ai le mafanafana i le 1.5 ° Celsius. E tusa lava pe latou taofi le pamuina o kasa oona i luga o le ea, o le aofaʻi o GHG i le siosiomaga e oʻo atu i le 2050 o le a faʻamafanafanaina le paneta mo augatupulaga. O le tele o lo tatou utaina o le ea i le GHGs, o le umi foi lea o lo latou aafiaga ma o le vevela o le lalolagi o le a faʻaauau pea ona tupu.

Ua faatulaga e le Iunaite Setete a taimi pupuu fa'atatau i le fa'aitiitia o ana fa'apogai i le 50% mai le maualuga o le 2005 i le 2030. Ae o ana faiga fa'avae o lo'o i ai nei e na'o le 17%-25% e fa'aitiitia ai.

Le Polokalama Fa'atinoga o Malosiaga Mama (CEPP), lea sa avea ma vaega o le Build Back Better Act, e mafai ona faia ai le tele o lena avanoa e ala i le totogiina o mea tau eletise e faʻateleina ai le faʻalagolago i mea faʻafouina i le 4% tausaga i le tausaga ma faʻasalaina mea aoga e leai. Ae i le afiafi o le COP 26, Biden soloia le CEPP mai le tulafono taufaaofi i lalo o uunaiga mai le Senators Manchin ma Sinema ma a latou suau'u papeti-matai.

I le taimi nei, o le militeri a Amerika, o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga o GHGs i luga o le lalolagi, na tuusaunoa mai soʻo se faʻalavelave i lalo o le Maliega a Paris. O loʻo manaʻomia e le au faʻatupu filemu i Glasgow le COP26 e tatau ona faʻaleleia lenei mea tele uliuli i faiga fa'avae o le tau o le lalolagi e ala i le fa'aofiina o le GHG a le masini tau a Amerika, ma isi vaega a le militeri, i lipoti ma fa'aitiitiga a le atunu'u.

I le taimi lava e tasi, o pene uma na faʻaalu e malo i le lalolagi atoa e foia ai le faʻafitauli o le tau o se vaega itiiti o mea na faʻaalu e le Iunaite Setete lava ia i lana masini taua e faʻaumatia ai malo i le vaitaimi lava e tasi.

Ua fa'ailoa aloa'ia e Saina le sili atu CO2 nai lo le Iunaite Setete. Ae o le tele o vaega o Saina e mafua mai i le tele o le taumafaina o oloa Saina a le lalolagi, ma o le tele o tagata faatau o le Amerika Tele. O se su'esu'ega a le MIT i le 2014 na fa'atatauina o oloa auina atu i fafo e maua ai le 22% o le kaponi a Saina. I luga o le faʻaaogaina o tagata taʻitasi, o loʻo faʻatumauina pea e tagata Amerika faatolu o le GHG fa'aoso a tatou tuaoi Saina ma fa'aluaina le fa'aoso a papalagi.

Ua iai foi atunuu mauoloa pa'ū puʻupuʻu i luga o le tautinoga na latou faia i Copenhagen i le 2009 e fesoasoani i atunuu matitiva e foia suiga o le tau e ala i le tuuina atu o fesoasoani tau tupe e oo atu i le $100 piliona i le tausaga i le 2020. Ua latou tuuina atu le faateleina o aofaiga, e oo atu i le $79 piliona i le 2019, ae o le le mafai ona tuuina atu atoatoa. o le aofaʻi na folafola mai ua faʻaumatia ai le faʻalagolago i le va o atunuu mauoa ma atunuʻu matitiva. O se komiti o loʻo taʻitaʻia e Kanata ma Siamani i le COP26 o loʻo molia i le foia o le faaletonu ma le toe faʻaleleia o le faʻalagolago.

Pe a matua le manuia taʻitaʻi faʻapolokiki o le lalolagi ma ua latou faʻaumatia le lalolagi faʻalenatura ma le tau e ola ai o loʻo faʻatumauina ai tagata soifua, e faanatinati mo tagata i soʻo se mea ina ia sili atu le toaaga, leo ma le fatufatuaʻi.

Ole tali talafeagai a tagata lautele i malo ua sauni e faʻaumatia olaga o le faitau miliona o tagata, pe o le taua poʻo le pule i le ola, o le fouvale ma le feteʻenaʻi - ma o faiga e le faʻatupu vevesi e masani ona faʻamaonia sili atu le aoga ma aoga nai lo le sauā.

O tagata e tula'i i luga faasaga i lenei faiga pi’opi’o faapolokiki ma le tamaoaiga i atunuu uma o le lalolagi, ona o ona aafiaga leaga e aafia ai o latou olaga i auala eseese. Ae o le faʻafitauli o le tau o se tulaga lamatia lautele i tagata uma e manaʻomia ai se tali lautele, faʻavaomalo.

O se tasi fa'alapotopotoga fa'alotoifale fa'aagafesootai i luga o auala i Glasgow i le taimi o le COP 26 o Faiga Faʻavae, lea e folafola mai, “Matou te tuuaia taitai o le lalolagi i le toilalo, ma faatasi ai ma se vaaiga mataʻutia o le faamoemoe, matou te talosagaina mea e le mafai… O le a matou pepese ma sisiva ma loka lima e tetee atu i le faanoanoa ma faamanatu atu i le lalolagi e matua taua tele le fouvale i ai."

O le Faʻaumatiaga o le Fouvalega ma isi vaega o le tau i le COP26 o loʻo valaʻau mo Net Zero i le 2025, ae le o le 2050, ona na o le pau lea o le auala e ausia ai le 1.5 ° sini na malilie i ai i Pale.

Greenpeace o lo'o mana'omia le fa'amuta vave i le lalolagi atoa i galuega fou o suau'u fa'ato'aga ma le fa'ato'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'amama koale. E oo lava i le malo fou o le coalition i Siamani, lea e aofia ai le Green Party ma e sili atu le maualuga o ana sini nai lo isi atunuu mauoa tetele, ua na o le siitia i luga o le taimi mulimuli i le faʻaumatiaina o koale a Siamani mai le 2038 i le 2030.

Ole Indigenous Environment Network ole aumai tagata o le atunuu mai le Global South i Glasgow e faamatala ai a latou tala i le konafesi. O loʻo latou valaʻau atu i atunuʻu faʻapisinisi i Matu e faʻaalia se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau, ia faʻatumauina suauʻu faʻasolosolo i le eleele ma faʻamutaina fesoasoani o suauʻu faʻaola i le lalolagi atoa.

Ua lomia e Uo o le Lalolagi (FOE) a lipoti fou faaulutalaina Fofo Fa'alenatura: Ose Luko i La'ei Mamoe e fai ma taulaiga mo lana galuega ile COP26. O lo'o fa'aalia ai se faiga fou i le fufuluina o meamata e aofia ai fa'ato'aga fa'ato'aga i totonu o atunu'u matitiva, lea o lo'o fuafua e fa'alāpotopotoga e fa'apea o ni "fa'ato'a" mo le fa'aauauina o le gaosiga o suau'u.

O le malo o Peretania o loʻo talimalo i le fonotaga i Glasgow ua faʻamaonia nei polokalame o se vaega o le polokalame i le COP26. O loʻo faʻamamafaina e le FOE le aʻafiaga o nei fanua faʻateleina i nuʻu ma nuʻu faʻapitonuʻu ma taʻua i latou "o se taufaasese mataʻutia ma faʻalavelave mai fofo moni i faʻafitauli o le tau." Afai o le uiga lea o malo i le "Net Zero," o le a naʻo le tasi le isi laasaga i le faʻatupeina o le lalolagi ma ana punaoa uma, ae le o se fofo moni.

Talu ai e faigata mo tagata faʻamalosi mai le salafa o le lalolagi ona oʻo atu i Glasgow mo COP26 i le taimi o se faʻamaʻi, o loʻo faʻatulagaina vaega faʻamalosi i le lalolagi atoa e faʻamalosia malo i o latou lava atunuu. E faitau selau tagata fa'aoso i le tau ma tagata o le atunu'u ua saisaitia i le tetee i le White House i Uosigitone, ma le toalima talavou Sunrise Movement amata a fiaai i le fiaai iina ia Oketopa 19th.

E lagolagoina foi e vaega ole tau a Amerika le pili "Green New Deal", H.Res. 332, o le Sui Alexandria Ocasio-Cortez na faʻalauiloaina i le Konekeresi, lea e manaʻomia faapitoa mo faiga faʻavae e faʻatumauina le vevela o le lalolagi i lalo ole 1.5 ° Celsius, ma o loʻo i ai nei le 103 lagolago. O loʻo faʻatulagaina e le pili faʻatatau mo le 2030, ae naʻo le valaau mo Net Zero i le 2050.

O vaega o le siosiomaga ma le tau o loʻo faʻafeiloaʻi i Glasgow ua malilie tatou te manaʻomia se polokalame moni o le lalolagi atoa o le liua o le malosi i le taimi nei, o se mea aoga, ae le o se sini faʻamoemoe o se faiga faʻapolokiki e le gata e le gata, e leai se faamoemoe.

I le COP25 i Madrid i le 2019, na lafo ai e le Extinction Rebellion se faaputuga otaota solofanua i fafo atu o le fale fono ma le feʻau, "O le solofanua-ua tu iinei." O le mea moni e le'i taofia ai, ae na fa'ailoa mai ai e tatau ona vave fa'ato'ilaloina le tautala gaogao e se gaioiga moni. Greta Thunberg ua lavea le fao i luga o le ulu, ma faitioina taʻitaʻi o le lalolagi mo le ufiufi o latou toilalo i le "blah, blah, blah," nai lo le faia o se gaioiga moni.

E pei o le Greta's School Strike for the Climate, o le tau i auala o Glasgow ua logoina e ala i le fa'ailoaina o lo'o manino le fa'asaienisi ma ua maua fo'i fofo i fa'afitauli o le tau. Ua na'o le finagalo fa'apolokiki e le o iai. O lenei mea e tatau ona tuʻuina atu e tagata masani, mai soʻo se ituaiga o olaga, e ala i le fatufatuaʻi, gaioiga mataʻutia ma le faʻaputuga tele, e manaʻomia ai suiga faʻapolokiki ma tamaoaiga tatou te matua manaʻomia.

Na faamanino mai e le Failautusi Aoao a UN Guterres e masani ona agamalu o le "vevela o le auala" o le a avea ma ki i le faasaoina o tagata. "O le autau gaioiga o le tau - taʻitaʻia e tupulaga talavou - e le mafai ona taofia," o lana tala lea i taʻitaʻi o le lalolagi i Glasgow. “E tetele atu. E leotele atu. Ma, ou te taʻutino atu ia te oe, latou te le o ese."

Medai Benjamin o le faavae o CODEPINK mo le Filemu, ma le tusitala o ni tusi, e aofia ai I Totonu o Iran: O le Talafaasolopito Faʻasolopito ma le Faʻapolokiki o le Islamic Republic of Iran

Nicolas JS Davies o se tusitala tutoʻatasi, o se tagata suʻesuʻe ma CODEPINK ma le tusitala o le Toto i o Tatou Lima: o le osofaʻiga a Amerika ma le Faʻafanoga o Iraq.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana