Feagaiga, Fa'avae, ma Tulafono e Fa'asaga i Taua

Saunia e David Swanson, World BEYOND War, Ianuari 10, 2022

E te le taumateina mai le taliaina le leoa o taua o se pisinisi faaletulafono ma talatalanoaga uma e uiga i auala e manatu ai e faʻamaonia taua e ala i le toe fuataʻiina o faʻalavelave faʻapitoa, ae o loʻo i ai feagaiga faavaomalo e faia ai taua ma e oʻo lava i le taufaamatau o taua e le tusa ai ma tulafono. , tulafono a le atunuu e faia ai taua ma gaoioiga eseese e faafaigofie ai taua e le tusa ai ma tulafono, ma tulafono e faia ai le fasioti tagata e aunoa ma se tuusaunoaga mo le faaaogaina o fana po o le fua o le fasiga.

O le mea moni, o le mea e fa'atatau i le tulafono e le na'o mea na tusia i lalo, ae fa'apea fo'i mea e fa'atulafonoina, o le mea e le'i molia lava o se solitulafono. Ae o le mea tonu lava lena o le iloa ma le faʻalauiloaina lautele o le tulaga faasolitulafono o taua: ia faʻalauteleina le mafuaʻaga o le togafitia o taua e pei o le solitulafono lea, e tusa ai ma tulafono tusitusia, e saʻo. O le faia o se mea o se solitulafono o lona uiga e sili atu nai lo le na o le moliaina. Atonu e iai ni faʻalapotopotoga sili atu i nisi o mataupu nai lo faamasinoga o le tulafono mo le ausiaina o le toe faʻaleleia poʻo le toe faʻaleleia, ae o ia taʻiala e le fesoasoani e ala i le faatumauina o le faʻamaonia o le taua o le taua, le taliaina o taua.

FEAGAIGA

talu 1899, vaega uma i le Feagaiga mo le Fa'amasinoga o Feeseesea'iga Fa'ava-o-malo ua latou tautino e faapea ua latou “ioe e faaaoga a latou taumafaiga silisili e faamautinoa ai le faamautuina o feeseeseaiga faavaomalo i le Pasefika”. O le soliga o lenei feagaiga o le moliaga I i le 1945 Nuremberg Soligatulafono o Nazis. Pati i le tauaofiaga aofia ai malo ia lava e faʻaumatia lelei taua pe a faʻamalieina.

talu 1907, vaega uma i le Feagaiga a Hague o le 1907 ua faamalosia e "faaaoga a latou taumafaiga sili e faamautinoa ai le filemu o feeseeseaiga faava o malo," e apili atu i isi atunuu e soalaupule, e talia ofo o soalaupulega mai isi atunuu, e fausia pe a manaomia "se Komisi Suesuega Faavaomalo, e faafaigofie ai se fofo o nei feeseeseaiga e ala i le faamaninoina o mea moni e ala i se suesuega le faaituau ma le faamaoni” ma apili pe a manaomia i le faamasinoga tumau i Hague mo se faaiuga. O le soliga o lenei feagaiga o le moliaga II i le 1945 Nuremberg Soligatulafono o Nazis. Pati i le tauaofiaga aofia ai malo ia lava e faʻaumatia lelei taua pe a faʻamalieina.

talu 1928, vaega uma i le Kellogg-Briand Pact (KBP) ua manaʻomia faaletulafono e "faʻasalaina le auala i taua mo le fofoina o feeseeseaiga faavaomalo, ma lafoai, e avea o se meafaigaluega o faiga faʻavae a le atunuʻu i a latou sootaga ma le tasi ma le isi," ma ia "ioeina o le faʻamautuina poʻo le fofo o feeseeseaiga uma. po o feteenaiga po o le a lava le natura po o le a lava le amataga, e ono tulai mai ia i latou, e le mafai lava ona sailia sei vagana ua ala i le pasefika.” O le soliga o lenei feagaiga o le moliaga XIII i le 1945 Nuremberg Soligatulafono o Nazis. E lei faia foi le moliaga lava e tasi e faasaga i le manumalo. O le moliaga na fatuina ai lenei solitulafono e leʻi tusia muamua: “SULAFONO E TETEE LE FILEMU: o lona uiga, o le fuafuaina, sauniuni, amataina po o le tauina o se taua o le osofaʻiga, poʻo se taua e solia ai feagaiga faavaomalo, maliega poʻo faʻamautinoaga, poʻo le auai i se fuafuaga masani poʻo se taupulepulega leaga. o le faataunuuina o soo se mea ua ta’ua muamua.” O lenei mea fou na faʻamalosia ai le masani le malamalama o le Kellogg-Briand Pact o se faʻasaina o le faʻamalosi ae le o le puipuia o taua. Ae ui i lea, o le Kellogg-Briand pact na manino lava na faʻasaina e le gata o taua faʻamalosi ae faʻapea foʻi ma taua puipui - i se isi faaupuga, taua uma. Vaega o le Feagaiga aofia ai malo ia lava e faʻaumatia lelei taua e ala i le tausisia.

talu 1945, vaega uma i le UN Charter ua faamalosia e “faato'aina a latou feeseeseaiga faava-o-malo i auala filemu i se tulaga e le lamatia ai le filemu ma le saogalemu faavaomalo, ma le faamasinoga tonu,” ma ia “taofia a latou sootaga faava o malo mai le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi e faasaga i le faamaoni o le teritori po o tutoʻatasi faʻapolokiki o soʻo se setete, "e ui lava i faʻalavelave faʻaopoopoina mo taua faʻatagaina a le UN ma taua o le "puipuiga o le tagata lava ia," (ae leai mo le taufaamatau o taua) - faʻalavelave e le faʻaogaina i soʻo se taua lata mai, ae faʻalavelaveina le i ai o lea e faatupuina ai i le tele o mafaufau le manatu le manino o taua e faaletulafono. O le manaʻomia o le filemu ma le faʻasaʻoina o taua ua faʻamalamalamaina i le tele o tausaga i le tele o iugafono a UN, e pei o 2625 ma 3314. le vaega i le Tulafono o le a faamutaina taua e ala i le usitaia.

talu 1949, vaega uma e NATO, ua malilie i se toe faʻamatalaga o le faʻasaina o le taufaamatau poʻo le faʻaaogaina o le malosi o loʻo maua i le UN Charter, e tusa lava pe malilie e sauniuni mo taua ma auai i taua puipui na faia e isi sui o le NATO. O le tele o auupega a le Lalolagi o loʻo faʻatautaia ma tupe faʻaalu a le militeri, ma se vaega tele o ana taua, e faia e Sui auai o le NATO.

talu 1949, pati i le Feagaiga Lona fa o Sineva ua faʻasaina ona auai i soʻo se sauāga i tagata e le o auai malosi i taua, ma faʻasaina mai le faʻaaogaina uma o "[c] faʻasalaga faʻatasi ma faʻapea foʻi faiga uma o le faʻafefe poʻo faiga faatupu faalavelave," ae o le taimi nei o le toʻatele o i latou na maliliu i taua e le o ni tagata tau. O fai taua tetele uma lava pati i le Feagaiga i Sineva.

talu 1952, o le Iunaite Setete, Ausetalia, ma Niu Sila ua avea ma vaega i le Feagaiga ANZUS, lea “Ua faia e Itu Itu, e pei ona faatulaga mai i le Faavae o Malo Aufaatasi, e foia soo se feeseeseaiga faavaomalo e ono aafia ai i latou i auala filemu i totonu. i se auala e le lamatia ai le filemu faavaomalo ma le saogalemu ma le faamasinoga tonu ma ia taofia a latou sootaga faavaomalo mai le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi i soo se auala e le ogatasi ma faamoemoega o Malo Aufaatasi.”

talu 1970, o le Feagaiga i luga o le leai o se faʻaopoopoga o Auupega Nuclear ua manaʻomia ona vaega e "taulia feutagaiga i le agaga lelei i faiga lelei e fesoʻotaʻi ma le faʻamutaina o le tuuga faaniukilia i se taimi vave ma le faʻaupuina o auupega faaniukilia, ma luga o se feagaiga lautele ma fa'agata atoatoa [!!] i lalo o le pule faʻavaomalo ma le mataalia." Itu auai i le feagaiga aofia ai le 5 sili ona tele (ae le o le isi 4) o loʻo umia auupega faaniukilia.

talu 1976, o le Feagaiga Faavaomalo i Aia Tatau ma Aia Faalemalo (ICCPR) ma le Feagaiga Faava-o-malo i Aia Tatau tau Tamaoaiga, Agafesootai, ma Aganuu ua noatia a latou vaega i upu amata nei o le Mataupu I o feagaiga uma e lua: “E i ai i tagata uma le aiā e fai ai a latou lava filifiliga.” O le upu "uma" e foliga mai e aofia ai e le gata o Kosovo ma vaega muamua o Yugoslavia, Sudan i Saute, Balkans, Czechia ma Slovakia, ae faapea foi Crimea, Okinawa, Sikotilani, Diego Garcia, Nagorno Karabagh, Western Sahara, Palesitina, Southern Ossetia. , Abkhazia, Kurdistan, ma isi. Ituaiga i Feagaiga aofia ai le tele o le lalolagi.

O le ICCPR lava e tasi e manaʻomia e faapea "Soʻo se faʻasalalauga mo taua e faʻasaina e le tulafono." (Ae o falepuipui e le o sasaa i fafo e fai ai se avanoa mo le au faʻasalalau, o le mea moni, o tagata faʻasalalau e falepuipui ona o le faʻaalia o pepelo o taua.)

talu 1976 (po o le taimi e auai ai mo pati taitasi) le Feagaiga o le Fealofani ma le Felagolagomai i Asia i Sautesasae (lea e Saina ma eseese atunuu i fafo atu o Asia i Sautesasae, e pei o le Iunaite Setete, Rusia, ma Iran, o pati) na manaʻomia e:

“I a latou sootaga ma le tasi ma le isi, e tatau ona taʻitaʻia Vaega Maualuga Maualuga i mataupu faavae nei:
a. Fefa'ataua'iga mo le tuto'atasi, pule silisili ese, tutusa, fa'amaoni fa'alotoifale ma le fa'asinomaga o malo uma;
e. O le aia tatau a Setete ta'itasi e ta'ita'ia ai lona tulaga fa'a-le-malo e aunoa ma le fa'alavelave mai fafo, fa'alavelave po'o le fa'amalosi;
i. Aua le aiai i mataupu tau lotoifale o le tasi ma le isi;
o. Fa'ato'aina o feeseesea'iga po'o fe'ese'esea'iga i se auala filemu;
u. Le fa'afitia o le fa'amata'u po'o le fa'aaogaina o le malosi;
f. Felagolagomai lelei i latou lava. . . .
“E le tatau i Vaega Fa'akonekarate Maualuga taitasi i so'o se faiga po'o se faiga ona auai i so'o se gaioiga e tatau ona avea ma se fa'amata'u i le mautu fa'apolokiki ma le tamaoaiga, pule silisili ese, po'o le fa'alotoifale fa'amaoni a se isi Vaega Fa'a-Konekarate Maualuga. . . .

“E tatau ona i ai i Vaega Faakonekarate Maualuga le naunautaiga ma le agaga lelei e taofia ai feeseeseaiga mai le tulai mai. Afai e tulai mai ni feeseeseaiga i mataupu e aafia tonu ai, aemaise o feeseeseaiga e ono afaina ai le filemu ma le nofo lelei faaitulagi, e tatau ona latou aloese mai le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi ma e tatau i taimi uma ona foia ia feeseeseaiga ia i latou lava e ala i feutagaiga faaleuo. . . .

“Ina ia foia feeseeseaiga e ala i faiga faaitulagi, e tatau i Vaega Maualuga Maualuga ona fausia, e avea o se faalapotopotoga faaauau, se Fono Maualuga e aofia ai se Sui i le tulaga faaminisita mai Vaega Maualuga taitasi e amanaia le i ai o feeseeseaiga po o tulaga e ono faalavelaveina ai le itulagi. filemu ma le nofo lelei. . . .

“Afai e leai se fofo e maua e ala i feutagaiga tuusao, e tatau i le Fono Maualuga ona amanaia le feeseeseaiga po o le tulaga ma e tatau ona fautuaina i itu auai o loo feeseeseai auala talafeagai e foia ai e pei o ofisa lelei, soalaupulega, suesuega poo le faaleleiga. E mafai e le Fono Maualuga ona ofoina atu ona tofi lelei, pe i luga o le maliliega a itu auai o loʻo feeseeseaʻi, e avea o ia ma se komiti o faufautua, suʻesuʻega poʻo se faaleleiga. Pe a manatu e tatau, e tatau i le Fono Maualuga ona fautuaina ni faiga talafeagai mo le puipuia o se faʻaletonu o le feeseeseaiga poʻo le tulaga. . . .”

talu 2014, o le Faiga Faʻavae Fefaʻatauaʻiga ua mana'omia e ana vaega "aua le fa'atagaina so'o se fa'aliliuina atu o a'upega masani o lo'o aofia i lalo o le Mataupu 2 (1) po'o mea o lo'o aofia i lalo o le Mataupu 3 po'o le Mataupu 4, pe afai e i ai le malamalama i le taimi o le fa'atagaina e fa'aaoga ai a'upega po'o mea i totonu faia o le fasioti tagata, solitulafono faasaga i tagata soifua, soliga ogaoga o Feagaiga i Sineva o le 1949, osofaʻiga faasaga i mea tau le va o tagata po o tagata lautele o loʻo puipuia faapena, poʻo isi solitulafono tau taua e pei ona faʻamatalaina e maliega faavaomalo o loʻo avea ai ma Pati. E silia ma le afa o atunuu o le lalolagi vaega auai.

Talu mai le 2014, o le sili atu ma le 30 o sui auai o le Community of Latin American and Caribbean States (CELAC) ua noatia i lenei mea. Tautinoga o se Sone o le Filemu:

“1. Amerika Latina ma le Karipiane ose Sone o le Filemu e faavae i luga o le faʻaaloalo mo mataupu faavae ma tulafono o Tulafono Faʻava-o-malo, e aofia ai meafaigaluega faʻavaomalo o loʻo i ai i Sui Usufono o se vaega i, Mataupu Faavae ma Faamoemoega o le Malo Aufaatasi;

“2. O la matou tautinoga tumau e foia feeseeseaiga e ala i auala filemu ma le faʻamoemoe e tafiesea faʻamataʻu faʻavavau poʻo le faʻaaogaina o le malosi i totonu o lo tatou itulagi;

“3. O le tautinoga a le Setete o le itulagi ma a latou matafaioi maumaututu e aua neʻi faʻalavelave, tuusaʻo pe le tuusaʻo, i mataupu tau lotoifale a soʻo se isi Atunuʻu ma mataʻituina mataupu faavae o le pule a le atunuu, aia tutusa ma le faia e le tagata lava ia o tagata;

“4. O le tautinoga a tagata o Latina Amerika ma Caribbean e faʻaleleia le galulue faʻatasi ma fegalegaleaiga faauo i latou lava ma isi malo e tusa lava po o le a le eseesega i a latou faiga faʻapolokiki, tamaoaiga, ma agafesootai poʻo tulaga tau atinaʻe; ia faatino le faapalepale ma ola faatasi i le filemu o le tasi i le isi o ni tuaoi lelei;

“5. O le tautinoga a Amerika Latina ma le Atu Karipiane e faʻaaloalo atoatoa mo le aia tatau a Setete taʻitasi e filifili ai ana faiga faʻapolokiki, tamaoaiga, agafesootai, ma aganuu, e avea o se tulaga taua e faʻamautinoa ai le nonofo faatasi ma le filemu i totonu o malo;

“6. Le faʻalauiloaina i totonu o le itulagi o se aganuu o le filemu e faʻavae, faʻatasi, i luga o mataupu faavae o le Tautinoga a Malo Aufaatasi i se Aganuu o le Filemu;

“7. Le tautinoga a le Setete i totonu o le itulagi e taʻitaʻia i latou lava e lenei Tautinoga i a latou amio Faʻava-o-malo;

“8. O le tautinoga a le Setete o le itulagi e faʻaauau pea le faʻalauiloaina o le faʻaleagaina o auupega faʻanatura e avea o se faʻamoemoega faʻamuamua ma ia saofagā i le faʻaleagaina lautele ma le atoatoa, e faʻaleleia ai le faʻamalosia o le talitonuga i totonu o malo.

talu 2017, i le mea e iai lana pule, o le Faamasinoga Faafaamasinoga Faava o Malo (ICC) ua i ai le malosi e molia ai le solitulafono o le osofaʻiga, o se tupuaga o le suiga o Nuremberg o le KBP. E silia ma le afa o atunuu o le lalolagi vaega auai.

talu 2021, pati i le Feagaiga i le Faasaina o Auupega Nuclear ua malilie i ai

“E le faia lava e Setete Vaega taitasi i lalo o soo se tulaga e:

“(a) Atiina, su'e, gaosia, gaosia, maua mai i se isi faiga e ese ai, umia po o le teuina o auupega faaniukilia po o isi mea faaniukilia pāpā;

“(b) Faaliliu atu i so o se tagata e mauaina so o se auupega faaniukilia po o isi masini pāpā faaniukilia po o le pulea o ia auupega po o mea pāpā tuusao pe leai foi;

“(c) Maua le fesiitaiga po o le pulea o auupega faaniukilia po o isi masini papa faaniukilia tuusao pe le tuusao;

“(d) Fa'aaogā pe fa'amata'u e fa'aoga auupega faaniukilia po o isi mea faaniukilia pāpā;

“(e) Fesoasoani, faamalosia pe faatosina, i so o se auala, soo se tasi e auai i so o se gaoioiga faasaina i se Setete Auai i lalo o lenei Feagaiga;

“(f) Saili pe maua so o se fesoasoani, i so o se auala, mai soo se tasi e auai i so o se gaoioiga faasaina i se Setete Auai i lalo o lenei Feagaiga;

“(g) Fa'ataga so'o se fa'atūlagaina, fa'apipi'i po'o le fa'apipi'iina o so'o se auupega faaniukilia po'o isi mea faaniukilia pāpā i totonu o lona teritori po'o so'o se nofoaga i lalo o lana pulega po'o le fa'atonuga."

Itu auai i le Feagaiga o lo'o fa'aopoopo vave.

 

FAʻAVAE

O le tele o fa'avae a le atunu'u o lo'o iai e mafai ona faitau atoa ile https://constituteproject.org

O le to'atele o i latou o lo'o fa'ailoa manino mai lo latou lagolagoina o feagaiga o lo'o fa'atasi ai malo. O le toʻatele o loʻo lagolagoina manino le UN Charter, tusa lava pe latou te teteʻe i ai. E tele tulafono a Europa o lo'o fa'atapula'aina le malosi o le atunu'u i le fa'aaloalo i tulafono fa'ava-o-malo. O nisi ua faia nisi laasaga mo le filemu ma tetee atu i taua.

E le fa'asaina e le fa'avae a Costa Rica le taua, ae fa'asaina le tausia o se vaega'au tumau: "O le Vaegaau o se fa'alapotopotoga tumau ua soloia." O le US ma isi faʻavae ua tusia e pei o, pe sili atu e ogatasi ma le manatu e faapea, o se militeri o le a faia mo se taimi le tumau pe a iai se taua, e pei lava o Costa Rica ae aunoa ma le faʻaumatia manino o se militeli tumau. E masani lava, o nei fa'avae fa'atapula'a le vaitaimi (i le tasi le tausaga po'o le lua tausaga) e mafai ona fa'atupeina ai se militeri. E masani lava, o nei malo ua na ona fai ma masani le faʻatupeina o latou militeri fou i tausaga taʻitasi.

O le faavae o Filipaina o loʻo faʻaalia le Kellogg-Briand Pact e ala i le lafoaia o "taua o se meafaigaluega o faiga faʻavae a le atunuʻu."

O le gagana lava e tasi e mafai ona maua i le Faavae o Iapani. Fai mai le faatomuaga, “O i matou, o tagata Iapani, o loo galulue e ala i o matou sui filifilia i le Fono Aoao a le Atunuu, ua matou naunau ia matou malupuipuia mo i matou lava ma a matou fanau fua o le galulue faatasi filemu ma atunuu uma ma faamanuiaga o le saolotoga i lenei laueleele, ma ua tonu e le toe asia i tatou i le mata’utia o taua e ala i galuega a le malo.” Ma o le Mataupu 9 e faitauina faapea: “O le naunau faamaoni i se filemu faavaomalo e faavae i luga o le faamasinoga tonu ma le maopoopo, ua teena e faavavau e tagata Iapani taua o se aia tatau a le malo ma le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi e avea ma auala e foia ai feeseeseaiga faavaomalo. Ina ia ausia le sini o le parakalafa muamua, o le eleele, sami, ma le ea, faapea foi ma isi tulaga taua, o le a le mafai lava ona tausia. O le aiā tatau a le setete e le amana'ia."

I le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na talosagaina e le faifeau Iapani ua leva ona fai le filemu ma le palemia fou Kijuro Shidehara ia US General Douglas MacArthur e faʻasalaina taua i se tulafono fou a Iapani. I le 1950, na talosagaina ai e le malo o Amerika Iapani e soli le Mataupu 9 ma auai i se taua fou faasaga ia Korea i Matu. Sa musu Iapani. O lea lava talosaga ma le teena na toe faia mo le taua i Vietnam. Ae ui i lea, na faʻatagaina e Iapani le US e faʻaaoga nofoaga i Iapani, e ui lava i le tele o tetee a tagata Iapani. Ua amata le tafia o le Mataupu 9. Na teena e Iapani le auai i le Taua Muamua a le Fagaloa, ae na tuuina atu le lagolago faʻamaonia, faʻatumuina o vaʻa, mo le taua i Afghanistan (lea na fai mai ai le palemia Iapani o se mataupu o le faʻatulagaina o tagata Iapani mo le faia o taua i le lumanaʻi). Sa toe faaleleia e Iapani vaa ma vaalele a Amerika i Iapani i le taimi o le taua i Iraq i le 2003, e ui o le mafuaaga e lei faamatalaina ai pe aisea na manaomia ai se toe faaleleia o se vaa po o se vaalele e mafai ona taunuu mai Iraq i Iapani ma tua. Talu ai nei lava, na taʻitaʻia ai e le Palemia o Iapani Shinzo Abe le "toe faauigaina" o le Mataupu 9 e uiga i le faʻafeagai o mea o loʻo fai mai ai. E ui i lea toe faauigaina, o loʻo i ai se gaioiga i Iapani e suia moni ai upu o le Faavae e faʻatagaina ai taua.

O faavae o Siamani ma Italia na amata i le vaitaimi lava e tasi ina ua mavae le Taua Lona Lua a Iapani. Siamani e aofia ai:

“(1) O gaioiga e taumafai e faʻalavelave pe faia ma le faʻamoemoe e faʻalavelaveina sootaga filemu i le va o malo, aemaise lava le sauniuni mo taua vevesi, e tatau ona le tusa ai ma le faʻavae. E tatau ona fa'asalaina i latou.

"(2) O auupega ua fuafuaina mo taua e mafai ona gaosia, felauaiga pe maketiina na o le faatagaga a le Malo Tele. O fa'amatalaga e tatau ona fa'atulafonoina e se tulafono feterale.”

Ma, e le gata i lea:

“(1) E mafai e le Malo, e ala i le tulafono, ona faaliliuina atu pule silisili ese i faalapotopotoga faava o malo.

“(2) Ina ia mafai ona faasaoina le filemu, e mafai e le Malo ona auai i se faiga o le puipuiga malu soofaatasi; i le faia o lea mea o le a ioe ai i na tapulaa o ona pule silisili ese lea o le a aumaia ma faamautuina ai se faatulagaga filemu ma tumau i Europa ma totonu o atunuu o le lalolagi .

“(3) Mo le foiaina o feeseeseaiga faava o malo, o le a auai le Malo i se faiga lautele, atoatoa, ma faamalosia o faamasinoga faava o malo.”

O le tetee ma le lotofuatiaifo o loo i totonu o le Faavae Siamani:

“E leai se tagata e tatau ona faamalosia e faasaga i lona lotofuatiaifo e tuuina atu se auaunaga faafitafita e aofia ai le faaaogaina o auupega. O fa'amatalaga e tatau ona fa'atulafonoina e se tulafono feterale.”

O le faavae o Italia e aofia ai le gagana masani: “Ua teena e Italia taua o se meafaigaluega o osofaiga faasaga i le saolotoga o isi tagata ma o se auala e foia ai feeseeseaiga faavaomalo. Ua malilie Italia, i luga o tulaga tutusa ma isi Setete, i tapulaʻa o le pule silisili ese e ono manaʻomia mo se faʻatonuga o le lalolagi e faʻamautinoa ai le filemu ma le amiotonu i totonu o Malo. O Italia e faʻalauiloaina ma faʻamalosia faʻalapotopotoga faʻavaomalo e faʻalauteleina ia faʻamoemoega."

E foliga mai e malosi tele lenei mea, ae e foliga mai e foliga mai e leai se uiga, ona o le faavae lava lea e tasi o loʻo faʻapea foi, "E i ai i le Palemene le pule e faʻaalia ai se setete o taua ma tuʻuina atu malosiaga talafeagai i le Malo. . . . O le Peresetene o le ta'ita'i-a'oa o vaega'au, e pulefaamalumalu i le Fono Maualuga a le Puipuiga na fa'atuina e le tulafono, ma o le a faia fa'aaliga taua e pei ona malilie i ai le Palemene. . . . O faamasinoga a le militeri i taimi o taua e iai le pule a le tulafono. I taimi o le filemu, e na o solitulafono faamiliteli e faia e sui o vaegaʻau e pule ai.” Matou te masani uma lava i faipule o loʻo "tetee" pe "tetee" ma le leai se uiga o se mea latou te galulue malosi e talia ma lagolagoina. E mafai foi e le Faavae ona faia le mea lava e tasi.

O le gagana i totonu o Italia ma Siamani fa'avae i le tu'uina atu o le pule i Malo Aufaatasi (le ta'ua) e fa'alumaina i taliga a le US, ae le tulaga ese. E maua fo'i le gagana fa'apena i le fa'avae o Tenimaka, Nouei, Falani, ma le tele o isi fa'avae a Europa.

O le tuua o Europa mo Turkmenistan, matou te maua ai se faavae e tuuto atu i le filemu e ala i auala filemu: "Turkmenistan, o se mataupu atoa o le lalolagi lautele, e tatau ona tausisi i ana faiga faavae i fafo i mataupu faavae o le solitu tumau, le faʻalavelave i mataupu i totonu o isi. atunuu, aloese mai le faʻaaogaina o le malosi ma le auai i vaega faʻafitafita ma soʻotaga, faʻalauteleina sootaga filemu, faauo ma fefaʻasoaaʻi ma atunuu i le itulagi ma setete uma o le lalolagi."

I le agai atu i Amerika, matou te maua ai i Ekuatoa se faavae ua tuuto atu i amioga filemu a Ekuatoa ma le faasaina o le militarism e soo se tasi i Ekuatoa: "O Ekuatoa o se teritori o le filemu. O le fa'atuina o nofoaga fa'afitafita mai fafo po'o nofoaga mai fafo mo fa'amoemoega fa'afitafita e le fa'atagaina. E fa'asa ona tu'uina atu nofoaga fa'afitafita a le atunu'u i 'au fa'aauupegaina mai fafo po'o le puipuiga. . . . E siitia ai le filemu ma le tafiesea o auupega; na te taʻusalaina le atinaʻeina ma le faʻaaogaina o auupega o le tele o faʻaumatiaga ma le tuʻuina atu o nofoaga poʻo nofoaga mo faʻamoemoega militeri e nisi o Setete i luga o le teritori o isi."

O isi fa'avae o lo'o fa'asa ai nofoaga fa'afitafita mai fafo, fa'atasi ai ma Ekuatoa, e aofia ai Angola, Polivia, Cape Verde, Lithuania, Malta, Nicaragua, Rwanda, Iukureini, ma Venesuela.

O le tele o tulafono i le salafa o le lalolagi o loʻo faʻaaogaina le faaupuga "neutrality" e faʻaalia ai se tautinoga e aloese mai taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Belarus, o se vaega o le faʻavae o loʻo i ai nei i le lamatiaga o le suia e faʻaogaina ai auupega faaniukilia a Rusia e faitauina, "O le Republic of Belarus e faʻamoemoe e avea lona teritori o se sone e leai ni faaniukilia, ma le setete e le tutusa."

I Cambodia, fai mai le faavae, “O le Malo o Cambodia e talia [se] faiga faavae o le tumau i le solitu ma le le ogatasi. O le Malo o Cambodia e mulimulitaia se faiga faavae o le nonofo faatasi filemu ma ona tuaoi ma isi atunuu uma i le lalolagi atoa. . . . O le Malo o Cambodia e le tatau ona auai i soʻo se faʻauiga a le militeri poʻo se feagaiga faamiliteli e le ogatasi ma lana faiga faʻavae o le solitu. . . . So'o se feagaiga ma maliega e le o gatasi ma le tuto'atasi, le pule silisili ese, fa'amaoni fa'alotoifale, solitu ma le lotogatasi o le atunu'u o le Malo o Cambodia, e tatau ona fa'aleaogaina. . . . O le Malo o Cambodia o le a avea o se atunuu tutoatasi, pule, filemu, tumau le faaituau ma le le ogatasi.

Melita: "O Malta o se setete le mautonu o loʻo tulimataʻia le filemu, saogalemu ma le alualu i luma o agafesootai i totonu o atunuu uma e ala i le tausisia o se faiga faʻavae o le le ogatasi ma mumusu e auai i soʻo se vaegaau."

Moldova: “Ua folafola mai e le Malo o Moldova lona solitu tumau.”

Suiselani: Suisilani “na faia ni faiga e puipuia ai le saogalemu mai fafo, tutoatasi ma le solitu o Suiselani.”

Turkmenistan: “O Malo Aufaatasi e ala i Iugafono a le Fono Tele 'Tumau Tumau o Turkmenistan' aso 12 Tesema 1995 ma Iuni 3, 2015: Fa'ailoa ma lagolagoina le tulaga folafolaina o le solitu tumau o Turkmenistan; Vala'au atu i sui o Malo Aufaatasi ina ia fa'aaloalo ma lagolagoina lea tulaga o Turkmenistan ma ia fa'aaloalo fo'i i lona tuto'atasi, pule silisili ese ma le fa'amaoni o le teritori. . . . Le solitu tumau o Turkmenistan, e tatau ona avea ma faavae o ana faiga faavae faaleatunuu ma fafo. . . .”

O isi atunuu, e pei o Aialani, ei ai tu ma aga o le solitu ma le le atoatoa, ma sitiseni faʻaupuga e faʻaopoopo le solitu i tulafono.

O le tele o tulafono a malo o loʻo faʻamoemoe e faʻatagaina taua, e ui lava o loʻo taʻutino mai e lagolagoina feagaiga ua faʻamaonia e latou malo, ae manaʻomia soʻo se taua e tali atu i le "osooso" poʻo le "faʻalavelave moni pe lata mai." I nisi tulaga, o nei tulafono faavae e faatagaina ai na o le "taua puipui," pe latou te faasaina "taua sauā" po o "taua o le faatoilaloina." E aofia ai le faavae o Algeria, Bahrain, Pasila, Farani, Korea i Saute, Kuwait, Latvia, Lithuania, Qatar, ma UAE.

O Fa'avae e fa'asa ai taua fa'amalosi a malo fa'akolone ae tu'uina atu lo latou malo e lagolagoina taua o le "fa'asa'olotoga o le atunu'u" e aofia ai Bangladesh ma Cuba.

O isi faʻavae e manaʻomia ai le taua o se tali i le "osofaʻatasi" poʻo le "faʻalavelave faʻafuaseʻi pe lata mai" poʻo se "matafaioi masani o le puipuiga" (e pei o le matafaioi a sui o le NATO e auai i taua ma isi sui o le NATO). O nei tulafono e aofia ai Albania, Saina, Czechia, Polani, ma Uzbekistan.

E manaʻomia e le Faʻavae o Haiti se taua "o taumafaiga uma e faʻaleleia ua le manuia."

O nisi o faavae o malo e leai ni fitafita tumau pe toetoe lava leai, ma leai ni taua talu ai nei, e le o taʻua ai taua poʻo se filemu: Iceland, Monaco, Nauru. O le faavae o Andorra o loʻo taʻua ai se manaʻoga mo le filemu, e le pei o mea e mafai ona maua i totonu o tulafono a nisi o tagata sili ona taua.

E ui o le tele o malo o le lalolagi o ni vaega i feagaiga e faasaina ai auupega faaniukilia, o nisi foi e faasaina auupega faaniukilia i totonu o latou faavae: Belarus, Bolivia, Cambodia, Colombia, Cuba, Dominican Republic, Ecuador, Iraq, Lithuania, Nicaragua, Palau, Paraguay, Filipaina, ma Venesuela. E lagolagoina e le faavae o Mozambique le fausia o se sone e leai ni faaniukilia.

Chile o loʻo i ai i le faagasologa o le toe tusia o lona faʻavae, ma o nisi o Chile o loʻo i ai saili ia i ai se tapu o taua e aofia ai.

O le tele o fa'avae e aofia ai fa'amatalaga manino i le filemu, ae o le taliaina manino o taua. O nisi, e pei o Ukraine, e oo lava i le faasāina o vaega faaupufai e faalauiloa taua (o se faasā e manino lava e lē o lagolagoina).

I le faavae o Bangladesh, e mafai ona tatou faitau uma i ai:

“E tatau i le Malo ona faavae ana sootaga faava-o-malo i luga o mataupu faavae o le faaaloalo mo le malo ma le tulaga tutusa, le faalavelaveina o mataupu tau i totonu o isi atunuu, foia filemu o feeseeseaiga faava o malo, ma le faaaloalo i tulafono faava o malo ma mataupu faavae o loo taua i totonu o le Faavae o Malo Aufaatasi. , ma i luga o le faavae o ia mataupu faavae o le a - a. taumafai mo le lafoaia o le faaaogaina o le malosi i sootaga faava o malo ma mo le faaleaogaina lautele ma atoatoa."

Ma o lenei: "E le tatau ona faʻaalia taua ma e le tatau ona auai le Malo i soʻo se taua sei vagana ai le maliega a le Palemene."

E tele fa'avae fai mai e fa'ataga le taua e tusa lava pe leai ni tapula'a o lo'o ta'ua i luga (e puipuia pe o se taunuuga o se feagaiga tau feagaiga [e ui o se soliga o feagaiga]). O latou ta'ito'atasi o lo'o fa'amaoti mai po'o le a le ofisa po'o le tino e tatau ona fa'ailoa le taua. O nisi e fa'afaigata teisi le fa'alauiloa o taua nai lo isi. E leai se tasi e mana'omia se palota lautele. Sa masani ona faasaina e Ausetalia le auina atu o soo se sui o le militeri i fafo "sei vagana ua latou malilie e faia." E pei ona ou iloa e oo lava i atunuu o loo tagi leotele e tau mo le faatemokalasi o loo faia nei. O nisi o malo e faʻatagaina e oʻo lava i taua faʻamalosi, faʻatapulaʻaina lo latou faʻatagaga i taua puipui pe a fai o se pati faapitoa (e pei o se peresetene nai lo se palemene) faʻalauiloa le taua. O tulafono fa'atulafonoina o taua e aofia i nei atunuu: Afghanistan, Angola, Argentina, Armenia, Austria, Azerbaijan, Peleseuma, Benin, Bulgaria, Burkina Faso, Burundi, Cambodia, Cape Verde, Central African Republic, Chad, Chile, Colombia, DRC, Congo , Costa Rica, Cote d'Ivoire, Croatia, Kuperu, Tenimaka, Djibouti, Aikupito, El Salvador, Equatorial Guinea, Eritrea, Estonia, Etiopia, Finelani, Gabon, Gambia, Eleni, Kuatemala, Guinea-Bissau, Honduras, Hanikeri, Initonesia , Iran, Iraq, Aialani, Isaraelu, Italia, Jordan, Kazakhstan, Kenya, North Korea, Kyrgyzstan, Laos, Lepanona, Liberia, Luxembourg, Madagascar, Malawi, Malawi, Mauritania, Mexico, Moldova, Mongolia, Montenegro, Morocco, Mozambique, Myanmar, Netherlands, Niger, Nigeria, North Macedonia, Oman, Panama, Papua Niu Kini, Peru, Filipaina, Potukale, Romania, Rwanda, Sao Tome ma Principe, Saudi Arabia, Senegal, Serbia, Sierra Leone, Slovakia, Slovenia, Somalia, Sudan i Saute, Sepania, Sri Lanka, Sudan, Suriname, Suetena, Suria, Taiuani, Tanzan ia, Taialani, Timor-Leste, Togo, Toga, Tunisia, Turkey, Uganda, Iukureini, Iunaite Setete, Iurukuei, Venesuela, Viet Nam, Zambia, ma Zimbabwe.

 

TULAFONO

E pei ona manaʻomia e le tele o feagaiga, ua tuʻufaʻatasia e malo le tele o feagaiga latou te auai i tulafono a le atunuʻu. Ae o loʻo i ai isi tulafono e le faʻavae i feagaiga e ono talafeagai i taua, aemaise lava tulafono e faasaga i le fasioti tagata.

Na taʻua e se polofesa o tulafono i le US Congress e faapea o le feulaina o se tasi i se fana i se atunuu i fafo o se solitulafono o le fasioti tagata seʻi vagana o se vaega o se taua, ma o lea tulaga e matuaʻi faaletulafono. E leai se tasi na fesili po o le a le mea e faatulafonoina ai le taua. Ona ioeina lea e le polofesa na te le iloa pe o se fasioti tagata pe talia atoatoa, aua o le tali i le fesili pe o latou o se vaega o se taua sa natia i se tusi faalilolilo a Peresitene Barack Obama i lena taimi. E leai se tasi na fesili pe aisea e taua ai se mea o se vaega o se taua pe leai pe afai e leai se tasi e matauina le gaioiga e mafai ona iloa pe o se taua pe leai foi. Ae seʻi tatou manatu, mo le faʻamoemoe o finauga, ua faʻamatalaina e se tasi le taua ma faʻamaonia atoatoa ma le faʻamaonia po o fea gaioiga ma e le o se vaega o taua. E le o tumau pea le fesili pe aisea e le tatau ai ona avea le fasioti tagata ma solitulafono o le fasioti tagata? O loʻo i ai le maliliega lautele e faʻaauau pea ona avea le faʻasalaga ma solitulafono o le faʻasalaga pe a avea o se vaega o se taua, ma e le mafaitaulia isi vaega o taua o loʻo tumau pea lo latou tulaga solitulafono. O Feagaiga i Sineva e faia ai le tele o solitulafono mai mea masani e tutupu i taua. O ituaiga uma o sauaga o tagata, meatotino, ma le lalolagi faanatura e le itiiti ifo i nisi taimi e tumau ai solitulafono tusa lava pe avea ma vaega o taua. O nisi o gaioiga e faʻatagaina i fafo atu o taua, e pei o le faʻaaogaina o le kesi loimata, e avea ma solitulafono e ala i le avea ma vaega o taua. O taua e le maua ai se laisene lautele e faia ai solitulafono. Aisea e tatau ai ona tatou talia o le fasioti tagata o se tuusaunoaga? O tulafono e tetee atu ai i le fasioti tagata i atunuu i le lalolagi aoao e lē o iai se tuusaunoaga mo taua. O tagata na afaina i Pakisitana na taumafai e molia le fasioti tagata a Amerika o ni fasioti tagata. E leai se finauga faaletulafono lelei ua ofoina mai pe aisea e le tatau ai.

E mafai foʻi e tulafono ona maua ai isi auala i taua. Ua faia e Lithuania se fuafuaga mo le tete'e atu o tagata lautele e tetee atu i galuega mai fafo. Ose manatu e mafai ona atia'e ma fa'asalalauina.

 

O fa'afouga o lenei pepa o le a faia ile https://worldbeyondwar.org/constitutions

Fa'amolemole lafo so'o se fautuaga iinei e fai ma fa'amatalaga.

Faafetai mo faamatalaga fesoasoani ia Kathy Kelly, Jeff Cohen, Yurii Sheliazhenko, Joseph Essertier, . . . ma oe?

O se tasi Tali

  1. David, e lelei tele lenei mea ma e faigofie ona liua i se faʻasologa o aʻoaʻoga lelei. E matua faʻamatalaga, o se faʻamaoniga faʻamaonia ma mea moni o le taua o le taua, ma se faʻavae mo se polokalame aʻoga aʻoga e manaʻomia ona tupu.

    Faafetai mo lau galuega faifaipea.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana