Taua ma le Tau

Aʻo faʻaalia le faʻafitauli o le tau i le faʻateleina o tagata sulufaʻi ma faʻalavelave faʻalenatura, o loʻo faʻaumatia pea e le malo tupe i le le aoga, saogalemu faʻafitafita masani.

Saunia e Miriam Pemberton, US News

O loʻo taʻua e le matou militeri suiga o le tau "o se faʻalavelave faʻanatinati ma faʻateleina le faʻamataʻu i lo tatou saogalemu o le atunuʻu, e mafua ai le faʻateleina o faʻalavelave faʻafuaseʻi, tafega o tagata sulufaʻi, ma feteʻenaʻiga i luga o punaoa autu e pei o meaai ma vai."

Ma o le masina nei na faalauiloa ai e le pulega a Obama se fuafuaga atoatoa e tuufaatasia ai suiga o le tau i totonu o la tatou fuafuaga mo le saogalemu o le atunuu. Ae e lei ta’ua lava se tupe: pe fia le tau o lenei mea po'o fea foi e maua mai ai le tupe.

O le masina a sau, o le a tatou iloa ai pe o le ai ai se tatou teteʻe o le tau poʻo se fautua mo gaioiga o le tau i totonu o le White House, ma se Konekeresi o loʻo faʻaauau pea ona tetee pe sauni e foia lenei faʻamataʻu. E tatau ona latou iloa mea o loʻo matou faʻaaluina i le taimi nei e fai ma faavae mo felafolafoaiga i mea tatou te manaʻomia e faʻaalu. I tafatafa o tulafono faatonutonu, o tupe o le meafaigaluega autu lea a le malo e faʻaosofia ai le faʻaitiitia o le CO2 i le siosiomaga.

Ae e le'i faia lava e le malo feterale se paketi mo suiga o le tau talu mai le 2013. I le taimi nei, o lo'o tatou i ai i le ogatotonu o le fa'alavelave o tagata sulufa'i i Suria. Ma e ui lava o tulaga e oʻo atu ai i lenei faʻalavelave na faʻataʻatia e geopolitics ma totonu o faiga faʻapolokiki, o se tasi o lamala sili ona umi i le tala faasolopito na afaina ai le atunuu mai le 2006 i le 2010 na faia foi se sao tele.

O lea la ua laa atu le Institute for Policy Studies e faatumu le avanoa. Lipoti fou a le IPS, “Combat vs Climate: O Tala Fa'atatau o le Puipuiga a le Militeri ma le Tau Fa'atusa,” o lo'o tu'uina mai ai le tala fa'atatau o suiga o le tau e sili ona sa'o o lo'o avanoa nei, e fa'ailoa mai ai fa'amaumauga mai le tele o fa'alapotopotoga. O lo'o fa'aalia ai e ui lava ua mafai e le pulega a Obama ona fa'ateleina le fa'aaluina o suiga o le tau e tusa ma le $2 piliona i le tausaga talu mai le 2013, o le tele o tupe fa'afaigaluega fou e fetaui ma le fa'amata'u o se fa'afitauli o le tau ua poloka.

Ona vaʻavaʻai lea o le lipoti pe faʻafefea ona faʻaputuina tupe faʻaalu i lenei "faʻateleina faʻamataʻu" i totonu o la tatou paketi atoa o le saogalemu, pe a faʻatusatusa i le faʻaaluina i luga o meafaigaluega masani a le militeri. E foliga mai o le faʻaaluina o le faʻaupuga aunese i le puipuiga o suiga o le tau mo pauna uma o togafitiga a le militeri, o lona uiga, o le tala mo $ 16 uma faʻaalu i le militeli o le a avea ma se faʻaleleia atili. Ole fua ole taimi nei ole 1:28. E luasefulu valu taimi le tele o tupe o loʻo alu i 'au a le militeri o le a feagai ma aʻafiaga o suiga o le tau, i se isi faaupuga, e uiga i tupe faʻafaigaluega i le puipuia o lenei "faʻamataʻu faʻanatinati ma faʻateleina" mai le faʻaleagaina.

O loʻo vaʻavaʻai foʻi pe faʻafefea ona laina a matou faʻamaumauga i tafatafa o le matou fili, Saina. O Saina, o le mea moni, ua muamua atu i luma o le US o le lalolagi "taʻitaʻi" i le aofaʻi o faʻamalama o loʻo iai nei. Ae e fa'aalu fo'i pe tusa ma le tasi ma le afa taimi e fa'aalu e le US i suiga o le tau - e le tusa ai ma fuainumera a Saina, ae o fa'amaumauga a le UN. I le taimi nei, e sili atu i le lua ma le afa taimi e faʻaalu ai e le US le tupe faʻaalu a Saina i ana vaegaau. E tusa ai la ma tupe faʻaalu a le malo, o le aotelega o le paketi o le puipuiga a Saina e maua ai se paleni sili atu i le va o tupe faʻaalu a le militeri ma le tau - o se tasi e sili atu ona vaʻaia le tele o le faʻamataʻu saogalemu e mafua mai i suiga o le tau.

O le toe vaevaega a le IPS o le paketi mo le puipuiga o le a faataunuuina ai le matafaioi a le US i le taofia o le vevela o le lalolagi i le 2 tikeri centigrade - o le tulaga lea e fai mai ai saienitisi o le tau e tatau ona puipuia ai suiga mataʻutia o le tau. O loʻo faʻatonuina suiga e pei o le aveina o le tupe o loʻo faʻaalu i le taimi nei i se polokalame faʻapipiʻi faʻasalalau e le aoga, ma faʻaaogaina nai lo le faʻapipiʻiina o le 11.5 miliona sikuea mita o paneta sola i luga o fale, taofia le 210,000 tone o CO2 mai le ea i tausaga taʻitasi.

O lo tatou tulaga lea: A o pa'u le vevela o le lalolagi i lea faamaumauga ma lea faamaumauga, o loo tauivi Louisiana ma lologa, o le tele o setete ua mafatia i afi afi ma Kalefonia ua feagai ma le le lava o le vai, o le faaletonu i le Konekeresi i le faatupeina o le tali atu o loo faaauau pea. Ua lapatai mai saienitisi o le tau e faapea, e pei o Suria, sei vagana ua suia le gaosiga o le kasa oona i le lalolagi atoa, e ono lamatia le US i feeseeseaiga i luga o punaoa faavae e pei o meaai ma vai.

I le taimi nei, o fuafuaga e faʻaalu le $ 1 trillion e faʻafouina ai a tatou auupega faaniukilia atoa o loʻo tumau pea, ma o tau fuafuaina o le le aoga F-35 jet jet program o loʻo faʻaauau pea ona aʻe i luga atu o le $ 1.4 miliona. Se‘i vaganā ua tatou manatu mamafa i le felauaiga o tupe, o le a tatagi le logologoa mai itu uma e uiga i le saogalemu o le atunuu o le suiga o le tau.

Tala na maua muamua ile US News: http://www.usnews.com/opinion/articles/2016-10-05/the-military-names-climate-change-an-urgent-threat-but-wheres-the-money

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana