China Lobby Pre-WWII, Isaraelu Lobby Pre-WWIII

Saunia e David Swanson

O le talafaasolopito o taupulepulega fasioti tagata ma le valea lea e mafai ona faamanatuina e le Iunaite Setete i Aso Aso Faamanatu i aso 1 ma muamua, e amata i le fasiotia o tagata o le atunuu, o osofaiga a Kanata, ma isi, ma mai lena aso o le tele naua o le sosola ese e lisi.

Ae o se tasi auala e avea ai le malo o Amerika i totonu o taua tetele o le fasiotiga tagata o le faʻalogo lea i mea e manaʻo e faʻalogo. E oʻo lava i le tulaga o le faʻatagaina o ofisa maualuluga o le malo o Amerika, o isi taimi e puʻupuʻu ai le faitotoʻa o le "tautua" lautele, e galulue ai i totogi ma tautua a malo mai fafo o loʻo unaʻia faʻasalalauga i taua i le lautele o le malo o Amerika.

Ua valaauina le tusi fou a James Bradley Le Sinia Mirage: O le Talafaasolopito Natia o Amerika Faʻaleagaina i Saina. E aoga tele le faitau. Mo le tele o tausaga a o lumanaʻi ai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faʻatauanau ai e le Lobby o Saina i le Iunaite Setete le lautele o Amerika, ma le tele o ofisa maualuga o Amerika, o tagata Saina uma na mananaʻo e avea ma kerisiano, o Chaing Kai-shek o lo latou taʻitaʻi temokalasi pele nai lo le o ia o Mao Zedong o se tagata faatauvaa e leai se mea e agai i ai, e mafai e le Iunaite Setete ona faatupeina Chaing Kai-shek ma o le a ia faaaogaina le tupe e tau ai Iapani, e ese mai le faaaogaina e tau ai Mao, ma o le Iunaite Setete. mafai ona faʻaeeina se pipili faʻamalosia Iapani e aunoa ma se tali a le militeri Iapani.

Mo le tele o tausaga e oʻo atu i le taufaasiasiiga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le Lobby a Isaraelu i le Iunaite Setete na tauanauina le Iunaite Setete o Isaraelu o se temokalasi nai lo se Seteteina setete ma aia tatau faʻavae i luga o faʻailoga lotu. O le Iunaite Setete, lea faatoa faaleaogaina fuafuaga i le Malo Aufaatasi mo aupega-o-tele-faʻatamaʻiga-leai se aoga i Sasaʻe tutotonu, ma faia i le faʻatonuga a le malosiʻaga o Isaraelu, sa mulimuli atu i le faʻalavelave mataʻutia a Isaraelu i Iraq, Syria, Iran, ma le vaega o totoe o le itulagi, tuli le faʻataʻitaʻiga o le faʻatemokarasi Isaraelu usitaʻi i tulafono e le sili atu moni nai lo le o le faʻa-kerisiano-Saina Saina na mulimuli ane maua e le US faʻailoa le motu laititi o Taiwan o "le Saina moni."

O mago na saofaga i le "new Pearl Harbor" o le 911, i se isi faaupuga, e le matua ese mai faʻatusa na saofaga ia Penisara lava ia. O le US mafaufau ia Saina o se faʻalautelega o le Iunaite Setete, e ui e le iloa se mea e uiga ia Saina ma faʻasaina moni soʻo se Saina mai le ulufale atu i le atunuʻu, na sili atu afaina i le lalolagi nai lo le mafaufauina Isaraelu o le 51st setete ua maeʻa. Tuu i ai le taimi.

O le tusi fou a Bradley, i uluaʻi vaega, o loʻo sili atu ona vave aofia ai nisi o eleele e tasi ma lona ofoofogia O le Imperial Cruise, e matua aoga lava le faitau - aofia ai ma le militerization a Iapani ma le faʻamalosiʻau a Theodore Roosevelt o le malo o Iapani. O le tusi fou e aofia ai, sili atu nai lo le mea na ou vaʻai i ai i se isi mea, le talaʻaga o le aofai o sili ona mauoa tagata ma faʻalapotopotoga a le East Coast United States i le 19 seneturi maua a latou tupe - aofia ai Franklin Delano Roosevelt tamamatua tupe - e ala i le faʻatulafonoina faʻatau atu opium i Saina. O le fefaatauaiga o opium na mafua ai taua taua ma le osofaʻiga a Peretania ma Amerika i vaega o Saina, ma faaaoga ai le amataga o mea ua taua e le US i le tele o malo i luga o le fogaeleele, "Tulaga o Maliega Faʻamalosi."

O le US na lolovaia Saina ma le au faʻatau fualaʻau, fai pisinisi o isi oloa, ma faʻifeʻau kerisiano, o le mulimuli na matua le manuia tele nai lo isi, ma faʻaliliuina ai nai tagata. Na taʻutino e se taʻitaʻi misionare, i le 10 tausaga, na ia faaliliuina tagata Saina e 10 i le faa-Kerisiano. I le vaavaai atu i fefaatauaiga a Saina ma Sautesasae o Asia, na fausia ai e le Iunaite Setete le Panapa o Panama ma pulea Filipaina, Guam, Hawaii, Cuba, ma Puerto Rico. I le vaavaai pea i le taofia o Lusia mai fefaatauaiga Pasefika lelei, na lagolagoina ai e le Peresetene Theodore Roosevelt le faalauteleina o Iapani i Korea ma Saina, ma soalaupuleina le "filemu" i le va o Iapani ma Lusia a o talanoa faalilolilo ma Iapani i laasaga uma o le ala. (O leisi leo o le Palestinian "faiga filemu" lea o le US i le itu a Isaraelu ma "le faaituau.") TR na tuuina atu i ai le Nobel Peace Prize mo le gaioiga, e uiga i le taui e masalo e leai se Korea poʻo se Saina na fesiligia. Ina ua musu Woodrow Wilson e feiloaʻi ma le tagata e le papaʻe, o Hoh Chi Minh i Pale, na ia auai foʻi i le tuʻuina atu ia Iapani kolone na fai mai ai Siamani i Saina, ma faʻatupuina ai le ita o tagata Saina, e aofia ai ma Mao. O fatu o taua i le lumanaʻi e laʻititi ae matua iloagofie.

O le malo o le malo o Amerika o le a le pine ae suia mai Iapani i Saina. O le ata o le tamaʻitaʻi Saina faʻa-kerisiano sa faʻataʻitaʻia e tagata e pei o le Tolutasi (mulimuli ane Duke) ma Vanderbilt aʻoaʻoina Charlie Soong, ona afafine Ailing, Chingling, ma Mayling, ma le ataliʻi o Tse-ven (TV), faʻatasi ai ma le toʻalua a Mayling Chaing Kai-shek, Henry Luce o ai na amataina taimi mekasini ina ua uma ona fanau mai i se faifeau faifeautalai i Saina, ma Pearl Buck na tusia Le Lalolagi Lelei pe a uma le ituaiga o tamaitiiti. O TV Soong ua maeʻa litaea US Army Air Corps Colonel John Jouett ma 1932 na mafai ona maua uma le tomai o le US Army Air Corps ma e toaiva faiaoga, o se fomai tipitipi malaga, e fa masini, ma se failautusi, uma US Air Corps ua aoaoina ae o loo galue nei mo Soong i Saina. Na o le amataga o le fesoasoani a le militeri a Amerika i Saina lea na faaitiitia ai tala fou i le Iunaite Setete nai lo Iapani.

I le 1938, ma Iapani na osofaʻia 'aʻai Saina, ma Chaing tau le tau ai i tua, na faatonuina ai e Chaing lona faʻasalalau lautele o Hollington Tong, o le sa avea muamua ma tamaiti aʻoga tusitala i le Iunivesite o Columbia, e lafo ni sooupu i le Iunaite Setete e faʻatosina mai US US ma tuʻuina ia latou faʻamaoniga o le faʻasauā a Iapani, ia ave Frank Frank (le misiona a Mayling e fiafia iai), ma faʻatumu ni tusitala ma tusitala a le Iunaite Setete e tusia tala fiafia ma tusi. O Frank Price ma lona uso o Harry Price na fananau i Saina, e aunoa ma se feiloaiga ma Saina o Saina. Na faʻatuina e le au uso o le Tau le faleoloa i le Aai o Niu Ioka, lea e toʻaitiiti na iai le manatu o loʻo latou faigaluega mo le kegi a Soong-Chaing. Na tofia i latou e Mayling ma Tong e faʻatosina tagata Amerika o le ki i le filemu i Saina o se faʻamalumaluga ia Iapani. Na latou faia le Komiti a Amerika mo le le auai i le osofaʻiga a Iapani. "E leʻi iloa e le lautele," o le tusi lea a Bradley, "o faifeʻau Manhattan o galulue ma le filigā i le East Fortieth Street e faasao le Noble Peasants, sa totogiina i ai ofisa o le Lobby Saina e faia amioga masoa ma soli tulafono."

Ou te avea Bradley manatu e le o le au Saina tagata faifaatoaga e le tatau ona tamalii, ma e le o Iapani e le nofosala i le osofaiga, ae o le faasalalauga pepelo talitonuina le toatele o Amerika o Iapani e le osofaia le Iunaite Setete pe afai o le Iunaite Setete vavae ese suauu ma uʻamea i Iapani - o le mea sa sese i le vaʻai a tagata maitauina faʻamatalaga ma o le a faʻamaonia pepelo i le taimi o gaioiga.

O le sa avea ma failautusi o le setete ma le failautusi o taua i le lumanai Henry Stimson na avea ma taitaifono o le komiti, lea na vave faaopoopoina ai ulu muamua o Harvard, Union Theological Seminary, le Church Peace Union, le World Alliance mo International Friendship, le Federal Council of Chlies of Christ i Amerika i Amerika. , le Associate Boards of Christian Colleges i Saina, ma isi Stimson ma kegi na totogi e Saina e fai mai ai o Iapani na te le osofaia lava le Iunaite Setete pe a faʻaletonu - o se tagi ua faʻaleaogaina e i latou o loʻo iloa i le State Department ma White House, ae o se tagi faia i le taimi a o le Iunaite Setete toetoe lava a leai se fesoʻotaʻiga moni ma Iapani.

O le naunautaiga o le lautele e taofi le faaauupegaina o osofaiga a Iapani ia Saina e foliga matagofie ia te aʻu ma ua toe oʻo mai i loʻu manao ia taofi e le US le faaauupegaina o Saudi Arabia i Yemen, e ave ai se tasi faataitaiga o le fiasefulu. Ae o le talanoa semanu e muamua i se faʻalumaina. O le tuʻuʻeseina o faʻailoga lanu ma faʻalelotu ina ia mafai ona vaʻaia le moni i luga o le laueleele i Saina o le a fesoasoani. O le aloese mai le taufaafefe o gaioi a le US Navy, o le siitia o vaa i Hawaii ma le fausiaina o vaalele i Atumotu o le Pasefika sa ono fesoasoani. O filifiliga teteʻe i taua na lautele lautele atu nai lo le faʻatamaia o le tamaoaiga o Iapani ma le le fesoʻotaʻi i le mamalu o Iapani.

Ae e oʻo ia Fepuari 1940, na tusia e Bradley, 75% o tagata Amerika na lagolagoina le faʻamalieina o Iapani. Ma o le tele o tagata Amerika, ioe, e le mananaʻo i taua. Na latou faʻatauina le faʻasalalauga a le China Lobby.

FDR ma lana Failautusi o le Tupe Henry Morgenthau faatuina luma kamupani ma nonogatupe ia Chaing, alu i tua o le Failautusi o le Setete Cordell Hull. FDR, e foliga mai, e le naʻo le faʻatautaia o le China Lobby ae talitonu moni i lana tala - tusa o le oʻo atu i se taimi. O lona lava tina, na nofo i le US bit o Saina a o tamaititi ma lona tama-tuleia opium, o le taitaifono taʻitaʻi o le Saina Fesoasoani Fono ma le Komiti a Amerika mo Saina Taua Saina Matua. O le faletua o le FDR sa fai ma taʻitaʻifono mamalu o le Komiti Faʻafuʻi mo Faalavelave Tutupu Faʻafuaseʻi a Pearl Buck. E lua afe US 'aufaigaluega a le aufaigaluega na lagolagoina le faʻamalosia o Iapani. O le muamua faufautua o le tamaoaiga i le peresitene o le US, Lauchlin Currie, na galue mo FDR ma le Faletupe o Saina i le taimi e tasi. O le tusitala o Syndicated ma le aiga o Roosevelt o Joe Alsop na siakiina siaki mai le TV Soong o se "faufautua" tusa lava pe o faatino lana tautua o se "tusitala faamoemoeina." Na tusia e Bradley, “E leai se Peresetene Peretania, Lusia, Farani, poʻo Iapani, e talitonu e mafai ona avea Chaing ma se New Fre liberal.” Ae foliga mai na talitonu le FDR. Na ia talanoa faʻalilolilo ma Chaing ma Mayling, o faʻataʻamilo i lana ia lava Setete o le Setete.

Peitai na talitonu le FDR, afai e faaleaogaina, o le a osofaia e Iapani Netherlands East Indies (Indonesia) ma le ono iuga o le lautele o le taua a le lalolagi. Morgenthau, i le faʻamatalaga a Bradley, sa taumafai faʻasolosolo ona seʻe atu i totonu o le aofaʻi o embargo o suauʻu i Iapani, aʻo teteʻe le FDR. Na ave e le FDR le fuʻa i Pearl Harbor, faʻatauaina se vaega faʻatapulaʻaina o vaalele-suauʻu ma lapisi, ma nonoina tupe ia Chaing. O le soong-Chaing syndicate na galulue faʻatasi foi ma le FDR White House e fausia ai le US-funded, US-terlatih, ma le US-staffed air force mo Saina e faʻaaoga i le osofaʻia o Iapani taulaga. Ina ua fesiligia e le FDR lana faufautua o Tommy Corcoran e siaki le taʻitaʻi o lenei vaʻalele fou, o le kapeteni o le US Air Corps, Claire Chennault, atonu na te leʻi iloaina o loʻo ia fesiligia se tasi i le totogi o le TV Soong e fautuaina o ia i seisi tagata i le totogi o le TV Soong.

Fai mai Bradley, na tausia e le FDR lana faʻasalalauga o le vaʻaia a Asia mai le US lautele. Peitai, i le aso X Me, 24, le Times Niu Ioka lipotia le aʻoaʻoina e le US o le 'ea malulu a Saina, ma le tuuina atu o le "tele o taua ma pomu vaalele" i Saina e le Iunaite Setete. "O le pomuina o Aai Iapani ua Faamoemoeina," faitau i le ulutala. Atonu na "lilo" lea i le uiga o le lisi o fasioti a Obama e lilo e ui ina aliali mai i le Times Niu Ioka. E le faʻavasega talanoaga ona e le ofi faʻalelei i le fiafia laiti tala. O le "ata muamua o talafaʻasolopito" e masani lava ona filifilia i totonu o tusi o le talafaʻasolopito e ola pea i le lumanaʻi tausaga.

Ae e saʻo Bradley e le o se mea lilo lea mai Iapani. Ma na ia faaaofiaina se mea ou te le manatuaina na ou iloaina muamua, e pei ona taʻua e Chennault, ina ua tuua e se vaa o aveina pailate San Francisco mo Asia ia Iulai 1941, na faalogoina e ana tamaloloa se faasalalauga i luga o le leitio a Iapani, "O lena vaa o le a le taitai oo i Saina. O le a goto. ” Ia Iulai foi, na faʻamaonia ai e le FDR se polokalame o Lend-Lease mo Saina: 269 isi fitafita ma 66 pomu, ma faʻamamafaina aseta a Iapani. O nei mea uma o se vaega o umi ma lautele lautele faiga na Bradley ono mafai ona atiaʻe atili atoatoa. Ae na ia ofoina atu ni auiliiliga mananaia ma se fia malamalama uiga o ia mea, faʻaiʻuina o le Fesoasoani Failautusi o le Setete Dean Acheson catapult le Iunaite Setete i le Taua Lona Lua a le Lalolagi e ala i le faagaioia e faafitia soʻo se suauʻu US i Iapani mo le masina, amata a o le FDR na o taupulepule ma Winston. Churchill luga o se vaʻa ma fausia le mea e taʻua o le Atalani Charter.

I le tusi a Bradley, na iloa ai e Hull le embargo, i le masina ia Setema 4, 1941, ma faʻailoa ai i le FDR lena aso. Ae na latou filifili e tuʻu le suia e pei o se tosoina o le a foliga mai o le faʻatagaina Iapani e maua "sili atu" suauʻu nai lo le taimi muamua. O le embargo na avea i lenei taimi ma lautele lautele talafou i Iapani mo le masina. Na maua le avanoa o le FDR i lipoti i talafou a Iapani, atoa ai ma le faaliliuina o pulega faalilolilo a le malo o Iapani, ae le gata i lea na feiloaʻi ma le amepasa a Iapani i le le tumau. Na faʻapea e leʻi alualu i luma fesoʻotaʻiga i le 1941 tala atu o le mea sa i ai ina ua umi se taimi o Texas e iloa ai ua muta le pologa?

I soʻo se tulaga, ina ua vaʻaia e Iapani le vaʻavaʻa umi, e leʻi agai atu i le faigamalo faʻapitoa e pei ona masani ona fai e le Lobby Saina o le a tupu. Nai lo lena, na avea ma pule malosi a le militeri. I le taimi nei taimi o le mekasini sa faamoemoe i le lautele e faapea o se US ma Peretania i le itu o Saina o le a faatauanauina le Saina e liliu atu i le faaKerisiano. O le mea tutusa i totonu o le Israel Lobby o le mea moni o le au Kerisiano Kerisiano oe talitonu o Isaraelu o loo taʻitaʻia le ala e agai atu i nisi o valoʻaga mataʻutia o le lumanaʻi.

O le saunoaga a Mayling Soong i le US Congress ia Fepuari 1943, na tauva ai Bibi Netanyahu's i le 2015 mo le tele o le ifo i ai, taufaasese, ma le tuuto atu i se malo pepelo mai fafo. O le mea sese o le a faaauau pea mo augatupulaga. O le Katoliko Vietnam Lobby o le a ulufale i le taʻaloga. O le US e le amanaʻia Mao's Saina seʻi vagana ua faʻaititia e avea ai Richard Nixon ma ona peresetene. Mo le teuga tupe atoa, ou te fautuaina le tusi a Bradley.

Ae ou te manatu o le tusi e i ai ni va. E le saili e paʻi atu i le manaʻo o le FDR mo taua ia Siamani, poʻo le taua ia te ia ma lana faʻatautaia o se osofaʻiga a Iapani o le ki i le ulufale atu uma i Atalani ma le Pasefika taua. O mea o loʻo mulimuli mai na ou tusia muamua.

O le a le taʻaloga a le FDR?

Ia Tesema 7, 1941, na tusia ai e le FDR se taua o taua i luga o Iapani ma Siamani, ae na filifili e le aoga ma na o Iapani na o. Siamani, pei ona fuafuaina, vave ona folafola taua i le Iunaite Setete.

Na taumafai le FDR e taoto i tagata Amerika e uiga i vaa a Amerika e aofia ai le Greer ma le Kerny, lea na fesoasoani i pasese a Peretania e siakiina ia siamupini Siamani, ae na faʻamaonia e Roosevelt na osofaʻia i se tulaga le mama.

O Roosevelt na ia pepelo foi na i ai ia te ia se fuafuaga faalilolilo a Nazi e fuafua ai le faatoilaloina o Amerika i Saute, faapea foi ma se fuafuaga faalilolilo a Nazi mo le suia o lotu uma i le faa-Nazis.

E oʻo mai ia Tesema 6, 1941, valu sefulu pasene o le lautele o le US e teteʻe i le ulufale atu i se taua. Ae na amataina e Roosevelt le ata faataitai, na faʻaalia ai le Puipui a le Malo, na ia fausia se Neivi tele i ni vasa se lua, faʻatau faʻatau mea tuai i Egelani mo le faʻatauina o ona faʻavae i Caribbean ma Bermuda, ma faalilolilo le faʻatulagaina o se lisi o Iapani ma Iapani-Amerika i le Iunaite Setete.

I le aso 28 o Aperila, 1941, na tusia ai e Churchill se faʻatonuga lilo i lana kapeneta o taua: "Atonu e mautinoa lava o le ulufale atu o Iapani i le taua o le a mulimuli mai ai loa le ulufale atu o le Iunaite Setete i la tatou itu."

I le aso Aukuso 18, 1941, na feiloai ai Churchill ma lana kapeneta i le 10 Downing Street. O le fono na iai le tutusa ma le Iulai 23, 2002, fonotaga i le tuatusi lava lea, o minute na taua ai Downing Street Minutes. O nei sauniga e lua na faʻaalia ai finagalo faalilolilo o US e alu i taua. I le fonotaga a le 1941, na fai atu ai Churchill i lana kapeneta, e tusa ai ma minute: "Na saunoa le Peresetene o le a ia tau le taua ae le faailoaina." E le gata i lea, "E tatau ona faia mea uma e faamalosia ai se faalavelave."

Mai le ogatotonu o 1930s US Peace activists - o na tagata na matua le fiafia lava e uiga i taua talu ai nei a US - na savavali faasaga i le US tetee o Iapani ma le US Navy fuafuaga mo taua i Iapani - le Mati 8, 1939, lomiga na faamatalaina "o se taua taua o umi le umi ”o le a faʻaleagaina ai le militeri ma faʻalavelave ai le tamaoaiga o Iapani.

I Ianuari 1941, le Iapani Faasalalau Na faaalia lona ita tele ia Pearl Harbor i se tusitusiga, ma na tusia e le amapasa a Amerika i Iapani i lana api o talaaga: “E tele talanoaga i le taulaga e uiga i le faapea o Iapani, i le tulaga o le malologa ma le Iunaite Setete, o loʻo fuafuaina e alu uma i fafo i se osofaʻiga tele osofaiga i Pearl Harbor. Ioe na ou taʻuina i loʻu malo. ”

I le aso Fepuari 5, 1941, na tusi ai le Susuga a le Admiral Richmond Kelly Turner i le Failautusi o le War Henry Stimson e lapatai mai e ono tulai mai se osofaʻiga i Pearl Harbor.

E pei ona taua, i le amataga o le 1932 o le Iunaite Setete na talanoa ma Saina e uiga i le saunia o vaalele, pailate, ma aoaoga mo lana taua ma Iapani. I le masina o Novema 1940, na nonoina ai e Roosevelt ia China se selau miliona tala mo le taua ma Iapani, ma ina ua uma ona feutagai ma le Peresetene Peretania, le US Treasury Henry Henry Morgenthau, na ia faia ni fuafuaga e auina atu le au Siamani ma tagata US e faaaoga i pomu Tokyo ma isi aai Iapani.

O Tesema 21, 1940, le Minisita o Tupe a Saina TV Soong ma Colonel Claire Chennault, le fitafita fitafita a le US Army lea sa faigaluega mo tagata Saina ma sa unaʻiina i latou e faaaoga pailate Amerika e pomu Tokyo talu mai le itiiti ifo i le 1937, feiloai i le taumafataga a Henry Morgenthau potu e fuafua ai le afi o Iapani. Na taʻua e Morgenthau, e mafai ona ia faasaolotoina tamaloloa mai le tiute i le US Army Air Corps, pe a fai e mafai e le au Saina ona totogi atu le $ 1,000 i le masina. Sa malie i ai Soong.

E oʻo ia Iulai, ua pasia e le Komiti Soʻofaʻatasi a le Navy se fuafuaga e taʻua o le JB 355 e faʻapena ai le afi i Iapani. O le kamupani i luma o le a faʻatau vaʻalele Amerika e lele e Amerika volenitia aʻoaʻoina e Chennault ma totogiina e le isi pito i luma vaega. Na faamaonia e Roosevelt, ma lana saienitisi i Saina o Lauchlin Currie, i upu a Nicholson Baker, "na fai telefoni ia Madame Chaing Kai-Shek ma Claire Chennault o se tusi na matua aioi lava ina ia taofi e sipai Iapani." Pe o le manatu atoa lena pe leai, o le tusi lenei: "Ua ou fiafia lava i le mafai ai ona lipoti i le aso, na faatonuina ai e le Peresetene, e onosefulu ono ono pomu, e faaavanoa atu i Saina i lenei tausaga ma le luasefulu-fa e avatu loa. Na ia faʻamaonia foʻi le polokalame aʻoaʻoga pailate a Saina ii. Faʻamatalaga e ala i auala masani. Alofaaga mafanafana. ”

O le 1st American Volunteer Group (AVG) o le Ea Air Force, na lauiloa foi o le Flying Tigers (logo mulimuli ane na mamanuina e Walt Disney, e pei o Bradley), sa agai i luma ma le faafaigaluegaina ma le aʻoga vave ma sa tuuina atu i Saina ao lei faia Pearl Harbor.

I le Me 31, 1941, i le Keep America Out of War Congress, na tuuina mai ai e William Henry Chamberlin se lapataiga mataʻutia: "O le aofaʻi atoa o le tamaoaiga o Iapani, o le taofi o uta suauʻu mo se faataitaiga, o le a tuleia Iapani i lima o le Axis. O le taua o le tamaoaiga o le a amata i taua taua ma taua a le militeri. ”

Ia Iulai 24, 1941, na saunoa ai Peresitene Roosevelt, "Afai tatou te tipi ese le suauʻu, [tagata Iapani] semanu e alu i lalo i Netherlands East Indies i le tausaga talu ai, ma semanu e i ai sau taua. Sa taua tele mai la matou lava manatu manatu faapito o le puipuiga ina ia taofia se taua mai le amataina i le Pasefika i Saute. Ma o la matou tulafono mai fafo na taumafai e taofi se taua mai le aliaʻe iina. " Na maitauina e le au fai lipoti, fai mai Roosevelt "ua" nai lo le "is." O le aso na sosoʻo ai, na faʻasalalau ai e Roosevelt se faʻatonuga faʻatonu e faʻatamaisa ai aseta a Iapani. O le Iunaite Setete ma Peretania tipi ese suauʻu ma fasi uʻamea i Iapani, pe Acheson moni sneaks le taimi ua tuanaʻi Roosevelt pe leai. O Radhabinod Pal, o se lōia tau tulafono a Initia na galue i le faamasinoga o soligatulafono i taua ina ua maeʻa le taua, na ia taʻua le embargoes o se “faamataʻuga manino ma le malosi i le i ai o Iapani,” ma ia faaiuina ai o le Iunaite Setete na faaosooso Iapani.

I le aso Aukuso 7, 1941, le Japan Times Advertiser na tusia e faapea: "Muamua na i ai le fausiaina o se faatoilaloina i Sigapoa, na matua faamalosia e fitafita Peretania ma le Emepaea. Mai lenei pulou na fausia ai se uili tele ma fesootaʻi ai ma nofoaga autu a Amerika e fausia ai se sulu tele i se nofoaga tele i saute ma sisifo mai le atu Filipaina e ala atu i Malaya ma Burma, ma na o le laina na gau i le penisula i Thailand. O le taimi nei ua fautuaina e aofia ai faʻamaumauga i totonu o le liʻo, lea e alu atu i Rangoon. "

E oo atu ia Setema, sa ita tele le aufaasālalau a Iapani e faapea, ua amata ona auina atu e le Iunaite Setete le suauu i tua atu o Iapani e taunuu ai i Russia O Iapani, o ana nusipepa na faapea mai, o le a maliu telegese le oti mai le "taua tau tamaoaiga."

I le taufaʻaiuga o Oketopa, o le US spy Edgar Mower na faia galuega mo Colonel William Donovan o loʻo asiasi i Roosevelt. Na talanoa le faifaatoʻaga ma se alii i Manila e igoa ia Ernest Johnson, o se tasi o le Komisi o le Gataifale, o le na fai mai na ia faamoemoe "O le a alu Moli i Manila ae ou te lei alu ese." Ina ua maofa le moa, na tali atu Johnson "E te le iloa le Jap vaʻalele i le itu i sasae, masalo e osofaia a matou vaʻa i Pearl Harbor? "

I le Novema 3, 1941, na auina atu ai e le amepasa o Amerika se telegram umi i le Matagaluega a le Setete, ma lapataia ai faapea o le tamaoaiga o tulafono e ono faamalosia ai Iapani e faia le "National hara-kiri." Na ia tusia: "O se feteʻenaiga faaauupegaina ma le Iunaite Setete ono oo mai ma se matautia ma matautia faafuaseʻi."

I le masina o Novema 15th, o le US Army Chief of Staff George Marshall na faʻamatalaina le aufaʻasalalau luga o se mea tatou te le manatuaina o "le Marshall Plan." O le mea moni tatou te le manatuaina uma. "O loʻo matou sauniuni se taua mataʻutia e faasaga ia Iapani," o le tala lea a Marshall, ma fai atu i le au tusitala ia fai faalilolilo, lea e tusa ai ma loʻu iloa na latou faia ma le usiusitaʻi.

I le sefulu aso mulimuli ane, na tusia ai e le Failautusi o le Taua Stimson i lana api talaaga lona feiloai i le Ofisa Oval ma Marshall, Peresitene Roosevelt, Failautusi o le Neivi Frank Knox, Admiral Harold Stark, ma le failautusi o le malo o Cordell Hull. Na taʻu atu e Roosevelt ia i latou o Iapani e ono osofaia vave, atonu i le Aso Gafua a sau.

Ua lelei ona faʻamaonia o le malo o Amerika na solia tulafono a Iapani ma na maua e Roosevelt. Na ala atu i le taofiofia o le mea ua taʻua o le Purple code message na maua ai e Roosevelt le fuafuaga a Siamani e osofai Rusia. O Hull lea na ia faʻatosinaina le taofi e Iapani o le nusipepa, ma mafua ai ia Novema 30, 1941, o le ulutala "Iapani Faigaluega I le faaiuga o le vaiaso."

O le Aso Gafua na sosoʻo o Tesema 1st, ono aso ae leʻi oʻo mai le osofaʻiga. "O le fesili," na tusia e Stimson, "pe faʻafefea ona tatau ona matou faʻaosoina i latou i le tulaga o le fanaina o le muamua fana e aunoa ma le faʻatagaina tele o lamatiaga ia matou. O se talosaga faigata. "

O le aso na sosoo ma le osofaiga, na palota ai le Konekeresi mo taua. O le Tamaitaifaipule ia Jeannette Rankin (R., Mont.) Na tu na o ia i le palota Nu. E tasi le tausaga talu ona maeʻa le palota, ia Tesema 8, 1942, na tuuina ai e Rankin ni faamatalaga faaopoopo i le Faamaumauga a le Konekeresi e faamatala ai lona tetee. Na ia taʻua le galuega a le faasalalau Peretania na finau i le 1938 mo le faaaogaina o Iapani e aumai le Iunaite Setete i le taua. Na ia taʻua le tusi a Henry Luce i totonu ola o le lomiga i Iulai 20, 1942, i le "Saina lea na tuuina atu e le US le pito sili ona maualuga lea na aumaia i Pearl Harbor." Na ia faailoa mai le molimau i le Atelani Ata i le aso Aokuso 12, 1941, Roosevelt na faamautinoa ia Churchill o le a aumaia e le Iunaite Setete o le malosi o le tamaoaiga e tauaveina i Iapani. "Na ou taʻua," na tusia mulimuli ane e Rankin, "le Bulletin Department of Tesema 20, 1941, lea na faaalia ai i Setema 3 se fesootaiga na auina atu i Iapani e talosagaina ai ia taliaina le mataupu o le 'nondisturbance of status quo in the Pacific, 'lea e mafua mai i le faamalosia o faamaoniga o le le amanaiaina o malo sinasina i Asia. "

Rankin na maua e le Komiti Faatino o le Puipuiga o le Tamaoaiga ni faʻasalaga tau tamaoaiga i lalo ifo o le vaiaso talu ona maeʻa le Fonotaga Atelanika. Ia Tesema 2, 1941, le Times Niu Ioka na lipotia mai ai, i le mea moni, o Iapani na "vavaeeseina mai le 75 pasene o lana pisinisi masani e le Allied blockade." Rankin foi na taua ai le faamatalaga a Lieutenant Clarence E. Dickinson, USN, i le Aso Afiafi o le Aso Toonai o Oketopa 10, 1942, i le aso Novema 28, 1941, iva aso ao le i osofaia, Vice Admiral William F. Halsey, Jr., (o ia o le faaupuga "Kill Japs! Kill Japs!") na tuuina atu faatonuga ia te ia ma o isi e "tafana i lalo soo se mea lava na tatou vaaia i le lagi ma ia pamu i soo se mea na tatou vaaia i luga o le sami."

O le alii sili o Siaosi Marshall na ia taliaina le tele i le Fono Aoao i le 1945: ua uma ona motusia tulafono, ua amataina e le Iunaite Setete maliega Anglo-Dutch-Amerika mo le tuufaatasia o gaoioiga e faasaga ia Iapani ma tuuina atu i luma o le Pearl Harbor, ma o le Iunaite Setete pe a tuʻuina atu ofisa o lana militeli i Saina mo le faʻatautaia o tiute i luma o Pearl Harbor.

O le Oketopa 1940 talafaʻamaumau a Lieutenant Commander Arthur H. McCollum na galue ai e Peresitene Roosevelt ma ana aliʻi sili lagolago. Na manaʻomia ni gaioiga se valu na valoʻia mai e McCollum o le a taʻitaʻia ai Iapani e osofaʻi, e aofia ai le faʻatulagaina mo le faʻaaogaina o nofoaga faʻavae a Peretania i Sigapoa ma le faʻaogaina o nofoaga faʻavae Dutch i le mea ua taʻua nei o Indonesia, ma fesoasoani i le malo o Saina, ma lafoina se vavaega o mamao mamafa vaʻa folau i Filipaina po o Sigapoa, lafoina vaeluaga o vaʻa folau i "le itu i Sasaʻe," tausia le malosiaga autu o le fuāvaʻa i Hawaii, finau e faapea o le Dutch faʻafitia le Iapani suauʻu, ma faʻalumaina fefaatauaiga uma ma Iapani i le galulue faatasi ma le Malo o Peretania. .

O le aso ina ua maeʻa le memo a le McCollum, na taʻu atu ai e le Matagaluega a le Setete ia Amerika e o ese mai atunuu mamao i sasaʻe, ma faatonuina e Roosevelt le fuʻa e taofia i Hawaii ona o le tetee malosi a le Admiral James O. Richardson na ia taʻua le saunoaga a le Peresetene, "E le o toe umi ae faia loa e Iapani se o le soʻona faia o ni gaoioiga faasaga i le Iunaite Setete ma le atunuu o le a naunau e ulu atu i le taua. ”

O le feʻau na lafo e le Admiral Harold Stark ia Admiral Husband Kimmel i le aso 28 o Novema, 1941, faapea, "Afai E LE MAFAI ONA TOE FAʻAFIA E TOTONU O MALOLOSI, E FINAGALO AI IAPANI I LE GALUEGA FAʻAFAIGALUEGA E TUA."

O Joseph Rochefort, o le faufautua o le vaega o fesoʻotaʻiga a le Navy, o le na taua tele i le le mafai ona fesoʻotaʻi atu ia Pearl Harbor mea o le a sau, o le a ia taʻua mulimuli ane: "O se tau taugofie lava e totogi mo le tuʻufaʻatasia o le atunuʻu."

O le po ina ua maeʻa le osofaʻiga, na faia ai e le Peresetene Roosevelt le CBS News ia Edward R. Murrow ma le Roosevelt Coordinator o Faamatalaga William Donovan mo le taumafataga o le afiafi i le White House, ma na pau lava le mea na fia iloa e le Peresetene pe o le a talia nei e tagata Amerika le taua. Na faʻamautinoa atu e Donovan ma Murrow ia te ia o le a talia moni e tagata taua. Na taʻu mulimuli ane e Donovan i lana fesoasoani, o le mea e ofo ai Roosevelt, e le o isi na siomia o ia, ma o ia foi, Roosevelt, na talia le osofaiga. Na le mafai e Murrow ona moe i lena po ma na afaina ai i lona olaga atoa i le mea na ia taʻua "o le sili ona tele tala o loʻu olaga" na te leʻi taʻuina lava.

<--break->

O se tasi Tali

  1. O le Good Account-RA Heilen sa i ai i le Navy i le amataga o le 30 tausaga. Na ia faʻamatalaina foi paʻaga na feoaʻi le fuifuiva a le Pasefika ma agaʻi atu i le NE-ae le i faʻatautoina le FDR. O lenei 'exersize' na faʻafuaseʻi ona tapeina. O nei faʻatonuga na auala mai. Ae e le mafai ona taʻuina le mea ma o ai na faʻatonuina. O nisi sogisogi ono aoga.
    E naʻo le tasi le mea na tupu i le talafaasolopito o Amerika na e le i tuiina ai se uo i tua i lalo atu o le 20 tausaga. Na sili atu le lelei (o le averesi e ova atu i le 25). I le 1967 na osofaʻia muamua oe e le israelis. fememeai ma asini kisi i latou.
    Faʻatasi ma -ʻamanatu le Maine ', o le mulimuli taumafaiga e faʻasaʻoloto tatou militeri-'54 poʻo fusuʻaga mautinoa o se masani. Na maua e Kanata le osofaʻiga i Mekisiko! Ou te masalo na totogia e le au faʻasalalau le faʻafanua o le militeli faʻafanua 180 * o le tapasa. O 'hall of montezuma' e le i totonu o Kingston na faʻatoa toe faʻatumuina ina ua maeʻa.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana