E mafai e le Indigenous Okinawans ona puipuia o latou fanua ma vai mai le US Military?

A maeʻa le fausiaina i luga o helipads fou e ono, o faʻataʻitaʻiga e aveese ai le militeri ua oʻo i se fiva.

Saunia e Lisa Torio, Le Nation

O tagata tetee tetee i Amerika i Takae, Okinawa Prefecture, Iapani, ia Setema 14, 2016. (SIPA USA e ala i le AP Photo)

i le tolu vaiaso talu ai, i se tietiega pasi i Takae, o se tamai itumalo i le lua itula i matu o le laumua o Okinawa o Naha, na pasi atu ai se kopi o se tala o se nusipepa i le lotoifale. “O le isi Takae i Amerika,” o le ulutala lea na faitau ai, i luga o se ata o le Standing Rock Sioux o loo savali faasaga i le Dakota Access Pipeline i North Dakota. I le pito i luga o le itulau, sa tusia ai e se tasi le “vai o le ola” i le vaitusi mumu. A o matou tietie atu i auvae mauga i le talafatai, sa alu atu le tala i le pasi—i o’u tua, sa fai atu se tamaitai i le isi, “E tutusa lava le tauiviga i soo se mea.”

Sa matou agai atu i le Eria o Aoaoga i Matu a le militeri a Amerika, e lauiloa foi o Camp Gonsalves, lea e sili atu i le 30 maila faatafafa o le vaomatua o Okinawa. Fa'atūina i le 1958 ma fa'aoga mo “laufanua ma le tau fa'apitoa aʻoga, "e fiafia le militeri a Amerika e taʻua le vaega o aʻoaʻoga o se"tele fanua togavao e le'i atia'e.” O le mea latou te le fiafia e faʻailoa o le vaomatua o loʻo nofo ai pe tusa ma le 140 tagata nuʻu, le faitau afe o meaola faʻale-aganuʻu ma vai e maua ai le tele o vai inu o le motu. E ui ina ua leva ona tetee tagata Okinawans i le auai o Amerika i le vaega o motu, o lo latou faamoemoega i lenei aso o le tetee lea i le fausiaina o se seti fou. US military helipads i le vaomatua o le Northern Training Area, lea latou te manatu e paia.

Talu mai le 2007, Okinawans sa i ai Faapotopoto i Takae e faʻalavelaveina le fausiaina o helipads e ono mo le US Marine Corps, lea na oʻo mai o se vaega o le 1996 bilateral deal i le va o Iapani ma le Iunaite Setete. I lalo o le maliliega, o le militeri a Amerika o le a "toe faafoi" 15 maila faatafafa o lona nofoaga aʻoaʻoga e faafesuiai mo helipads fou-o se fuafuaga fai mai Okinawans o le a na o le faʻamalosia o le militeri a Amerika i luga o motu ma taʻitaʻia atili ai le faʻaleagaina o le siosiomaga.

I le aso 22 o Tesema, o le a faia ai se sauniga aloaia e faailoga ai le toe foi mai o le fanua mai le Northern Training Area i Iapani. Na tautino le Palemia Shinzo Abe e faamaea le fausiaina o isi helipads e fa e faailoga ai le faamoemoe, ma e foliga mai na ia tausia lana folafolaga: I le amataga o lenei vaiaso, na faasilasila ai e le Ofisa o le Puipuiga a Okinawa ma le militeri Amerika ua maeʻa le fausiaina. Peitai na faaalia le masalosalo o leoleo eleele ma vai na ulufale atu i le nofoaga na fausia i le vaiaso talu ai, fai mai e le o atoatoa le fausiaina, ma ua latou fuafua e faaauau a latou faaaliga e tusa lava po o le a. Mo tagata o Okinawa ma a latou uo, o la latou gaioiga e sili atu nai lo le taofia o le fausiaina o ono helipads. E uiga i le aveesea o le militeri a Amerika mai o latou tuaa fanua.

* * *

Mai le 1999 i le 2006, a o lei amataina le fausiaina o le helipads, e faalua ona tuuina atu e tagata o Takae ni talosaga i ofisa o le malo e toe iloilo le galuega, ma taʻua ai le taufaamatau o vaalele Osprey o loo felelei i luga o latou nuu. O lo'o gaosia e Boeing, o nei va'alele "e tu'ufa'atasia le fa'atinoina o se helikopa fa'atasi ma le saosaoa ma le va'aiga o se va'alele tumau," ma o lo'o i ai se fa'amaumauga o le pa'u. (Talu ai nei, o se Osprey na paʻu i luga o le talafatai o Okinawa ia Tesema 13.) Ae na le amanaiaina e le malo a latou talosaga, ma, e aunoa ma le taulimaina o popolega o tagata lautele poʻo le faʻatagaina o se faʻasalalauga lautele, na amata le fausiaina i le 2007. puipuia o latou fanua, na liliu atu tagata nonofo i ni gaioiga tuusaʻo i se taimi mulimuli ane, faʻafeiloaʻi tagata faigaluega i luga o le eleele ma poloka taʻavale lafoai mai le ulufale atu i nofoaga faufale. I le 2014, ina ua maeʻa muamua helipads e lua, na taofia e le malo le fausiaina ona o faʻataʻitaʻiga. Ae na agai i luma le malo i le poloketi ia Iulai o le tausaga nei, ma ua faʻateleina faʻataʻitaʻiga e tusa ai.

"O Abe ma le militeri a Amerika o loʻo i ai iinei e tipi i lalo le tele o a matou laau ma faʻaona a matou vai," o le tala lea a Eiko Chinen, o se tamaitai moni ia te aʻu i fafo atu o le faitotoa autu ina ua ou asiasi atu i faʻataʻitaʻiga. Fai mai a ia, o le helipads, e lua o ia ua uma ona faʻaaogaina mo Osprey, o le a lamatia ai faʻatanoa o loʻo siomia ai le Northern Training Area.

O le militeri a Amerika e iai se mea mataʻutia faamaumauga o le faaleagaina o motu; ua ta'ua o le “faupuega leaga o le Pasefika” e tagata Amerika ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o eleele o Okinawa, vai, ma tagata ua afaina i le lafoaia e le militeri o vailaau matautia e pei o arsenic ma le uranium ua uma. I le amataga o lenei tausaga, le Iapani Times na iloa ai o tulaga le saogalemu a le militeri a Amerika i se isi nofoaga i Okinawa e foliga mai e tuuaia mo le faʻaleagaina o le suavai i le lotoifale.

“E leai se tasi na te puipuia a tatou fanau i le lumanai ma a latou vai ae na o tatou lava,” o le tala lea a Eiko Chinen a o ia vaavaai atu i ni alii leoleo o agai atu i le nofoaga o le fausiaina. “O le vaomatua o le ola lea mo i tatou, ma ua latou avea ma nofoaga e aoao ai le fasioti tagata.”

I le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na sau Okinawa i lalo o le pulega a le US o se ituaiga o ipu taua. O se faasologa TV 1954 na gaosia e le US Army faamatalaina Okinawa e pei o, "o se nofoaga taua o le lalolagi saoloto," e ui lava i lona "laititi lapopoa ma foliga le manaia." Na faaauau, "O ona tagata ... na atiina ae se aganuu masani, Sasaʻe ... o Okinawans faauo ... na fiafia i tagata Amerika mai le amataga." I le vaitau o le 1950, na faoa ai e fitafita Amerika fanua o tuaa mai le au faifaatoaga moni ma "bulldozers ma bayonets" e fausia ai nofoaga faamiliteli i motu atoa, ma auina atu Okinawans e leai ni fanua i tolauapiga sulufai o loʻo faʻatautaia e le militeri a Amerika. I le taimi o le Taua a Viatename, na avea le Eria o Aoaoga i Matu a nuu ula mo fitafita e a'oa'oina i galuega tetee. Le 2013 pepa aloaia Nu'u Fa'atatau toe fa'amatala mai ai le fa'atinoina o nisi o tagata o le nu'u o Takae, e aofia ai ma nisi o tamaiti, e avea ma fitafita a Vietnam i Saute ma tagata lautele i taimi o toleniga e fa'afesuia'i mo le $1 i le aso. I le 2014, sa avea muamua ma Marine ioeina Sa sasaa e fitafita a Amerika le Agent Orange ua leaga i Takae, lea sa faapena foi maua i le motu atoa.

E leʻi oʻo i le 1972, luasefulu tausaga talu ona alu ese le US Occupying forces mai Iapani, na "toe faʻafoʻi" atu motu i le pulega a Iapani. Ae o Okinawa o loʻo talimalo pea i le 74 pasene o nofoaga a le militeri a Amerika i Iapani, e ui lava na o le 0.6 pasene o lona teritori. Talu mai le 2015, ua tuleia e le malo Iapani le fausiaina o se isi US Marine Corps i totonu Henoko, o se faga e tele amu i le itu i matu o Okinawa, e ui lava fa'aaliga tetele faasaga i le fuafuaga o le toe sii mai o loo faaauau pea i aso nei.

"E le feiloai Abe ma tagata Okinawan, ae o le a alu e feiloai ma Trump i le taimi lava lena," o le tala lea a Satsuko Kishimoto, o se tamaitai moni na sau i le sit-in mo le silia ma le tolu tausaga. “E le’i avea lena tamaloa ma se faipule!” I lena aso, na tago atu ai Kishimoto i le masini faaleotele leo i le sit-in, ma valaau atu i le malo o Iapani e toe aumai ia nofoaga i tua pe a manaʻomia moni le "faʻalavelave." "Matou te le tuʻuina atu le taunuuga o Okinawa i se vaega o faipule i Tokyo," o lana tala lea.

I le tauiviga umi e puipuia le vaomatua, ua faatupulaia le toagalauapi e aofia ai uo mai fafo atu o Okinawa. Ua avea ma nofoaga o nuu, lea e tutu faatasi ai Okinawans ma a latou uo e faasaga i se fa'ateleina pulega fa'amiliteri. I le taimi o se tasi o sit-ins, o se vaega o tagata faʻamalosi mai Incheon o loʻo tau ma le militeri a Amerika i Korea na asiasi atu i le tolauapiga i se faʻaaliga o le lotogatasi. I se isi aso, o tagata na sao mai le faalavelave faaniukilia faifaipea i Fukushima sa nonofo faatasi ma le eleele ma vai puipuia.

"Ou te manatu o loʻo faʻateleina, ua tatou leiloa avanoa o teteʻe i totonu o lenei atunuʻu," o le tala lea a Masaaki Uyama, o se tagata faʻataʻitaʻi na siitia mai Chiba Prefecture i le taumafanafana talu ai. "O le lagona o le nuu i Okinawa e leai se isi." I le va o ana galuega faavaitaimi, na faia ai e Uyama le mea na ia taʻua o le "galuega i tua," o le aveina o felauaiga o fanua ma vai puipuia mai Naha i Takae ma faʻafouina ala o fesoʻotaʻiga mo i latou e le mafai ona oʻo atu i le sit-in. “E iai la matou aia tatau e tetee atu ai, tusa lava pe nutimomoia o matou loto.”

O se conservative e iai faalauteleina O le militeri a Iapani ma lana faiga faapaaga ma le US, Shinzo Abe ma lana pulega ua matua mananao lava e nana lenei tetee. Talu mai le toe amataina o le fausiaina o le helipads e fa o totoe ia Iulai, ua auina atu e le malo Iapani le silia ma le 500 leoleo vevesi mai le salafa o le atunuu e talepeina le filemu tetee. I le masina o Novema, na osofaʻia ai e leoleo le Okinawa Peace Movement Center, o se faʻalapotopotoga e tetee i le faʻavaeina o loʻo galulue malosi i faʻataʻitaʻiga i Okinawa, ma maua mai faʻamatalaga e uiga ia i latou o loʻo aʻafia i le tetee; na latou pueina faapagota lona taʻitaʻifono o Hiroji Yamashiro ma isi tagata faʻamalosi e toʻatolu mo le faʻaputuina o poloka sima e taofia ai loli mai le ulufale atu i le Futenma Air Station i tua ia Ianuari. Ua faia foi e le militeri a Amerika le mataituina o le puipuiga o fanua o Okinawan faapea foi ma le au tusitala o loo lipotia i latou, e tusa ai ma pepa aloaia maua e le tusitala o Jon Mitchell i lalo o le Freedom of Information Act.

I le sit-in, na ou matamata ai i leoleo, o le toatele o i latou e le sili atu nai lo le luasefulu o latou tausaga, ma togiina toeaina Okinawan i lalo, mimilo o latou lima ma alalaga i o latou taliga. Ia Oketopa, e toalua ni alii ofisa maua i luga o mea pu'eata o lo'o vala'au atu i tagata o lo'o puipuia fanua 'ese'ese”fai-jin,” o se faaupuga taufaaleaga e tutusa ma le “savage” i le faaPeretania, ma isi upu taufaaleaga i Takae. Fusako Kuniyoshi, o se tagata e puipuia fanua, na taʻu mai ia te aʻu o le mea na tupu e aofia ai le auala na vaʻai ai Iapani ma le Iunaite Setete ia Okinawa ma ona tagata i le talafaasolopito atoa. "Latou te manatu e mafai ona latou o mai iinei ma le faʻaaloalo ia i matou ona o matou o ni tagatanuu," o lana tala lea. “Ua iloa lelei e le Iunaite Setete e le tulai mai Iapani mo i tatou.” Fa'ailoga tagata, fai mai Kuniyoshi, ua fa'aaogaina i taimi uma o se meafaigaluega mo le nofoia o Okinawa. "E mafai ona e vaʻai moni i le lalolagi iinei mai Takae."

O le taua tele o loo foliga mai i mafaufau o tagata i Okinawa. Ina ua faʻapipiʻiina muamua e Iapani le Malo o Ryukyu i le 1879, na faia ai e le malo o Meiji se faiga sauā. faiga fa'akomepiuta i Okinawans—e tutusa ma i latou i Korea, Taiuani, ma Saina i lalo o le pulega a le Emepaea a Iapani—lea na taumafai e aveese tu ma aganuu, e aofia ai gagana Ryukyuan. Ina ua ulufale Iapani i le Taua Lona Lua, na vave ona avea motu ma malae o le taua—e tusa ma le 150,000 tagata na maliliu i le Taua i Okinawa, na manatu o se tasi o taua sili ona totototo i le va o Iapani ma le Iunaite Setete.

“E oo mai i le taimi nei, o loo ou fesili pea ia te au lava pe aisea na tuua ai aʻu i le ola,” o le tala lea a Kishimoto. Sa ia fai mai ia te au e le mafai ona ia tete'e ese ata o taua sa ia molimauina ao laitiiti. “O le a ou tauaveina pea le tiute o le sao mai le taua.” O se vaega o lena matafaioi o lona uiga o le tetee atu i le faaaogaina pea o Okinawa i le taua a Amerika. I le taimi o osofaʻiga a le US i Iraq ma Afghanistan, mo se faʻataʻitaʻiga, o nofoaga faʻa-militeli i Okinawa na faʻaaogaina e avea ma nofoaga o toleniga ma le teuina o auupega. “Ua toeitiiti atoa le valusefulu o o’u tausaga, ae o le a ou tau e puipui lenei laueleele ina ia le toe faaaogaina mo taua,” o le tala lea a Kishimoto ia te au. “O la’u misiona lena.”

Pe ua maeʻa pe leai foi le fausiaina o le helipads, o le a faʻaauau pea lena misiona. I le Aso Lua, e toafitu tagata o le nuu mai Takae, e aofia ai ma le taitai o le uarota, na asiasi atu i le Ofisa o le Puipuiga o Okinawa e talosagaina le aveesea o Osprey. O le faaiuga o le vaiaso na tea nei, e tusa ma le 900 tagata tetee na potopoto i Henoko e talosagaina le aveesea o vaalele a le US Marine Corps ma tetee i le fausiaina o helipads i Takae ma le nofoaga fou i Henoko. Ma o faʻataʻitaʻiga i fafo atu o le faitotoʻa autu i Takae e leai ni faʻailoga o le taofi.

I le onosefulu tausaga talu ai, ia Iuni o le 1956, e silia ma le 150,000 tagata Okinawa na o atu i luga o auala ma talosagaina le toe faafoi atu o fanua o o latou tuaa, o se gaoioiga lea na mulimuli ane taʻua o le “Island-wide Struggle,” po o “Shimagurumi Tousou.” O Okinawans ma a latou uo ua latou tauaveina le gaioiga ma i latou i luma o Takae ma Henoko. I se tasi o aso na ou faʻaaluina i Camp Gonsalves, e tusa ma le 50 fanua ma vai puipui na toe foʻi mai le vaomatua ina ua latou faʻalavelaveina tagata faufale i se tasi o helipads. Na latou faia se saofai i luma o i latou, ma le manuia le taofia o galuega o le aso. O se tasi o leoleo fanua, ma se masini faaleotele leo i lona lima, na fai atu i le motu o tagata, "O taua e tau i le DNA o Abe." Sa alalaga fiafia le motu o tagata. "O loʻo i totonu o tatou teteʻe!"

 

 

Tala na maua muamua ile The Nation: https://www.thenation.com/article/can-indigenous-okinawans-protect-their-land-and-water-from-the-us-military/

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana