Filemu Almanac Setema

Setema

Setema 1
Setema 2
Setema 3
Setema 4
Setema 5
Setema 6
Setema 7
Setema 8
Setema 9
Setema 10
Setema 11
Setema 12
Setema 13
Setema 14
Setema 15
Setema 16
Setema 17
Setema 18
Setema 19
Setema 20
Setema 21
Setema 22
Setema 23
Setema 24
Setema 25
Setema 26
Setema 27
Setema 28
Setema 29
Setema 30

faʻailoga


Setema 1. I lenei aso i le 1924 na amata ai le Fuafuaga a Dawes, o se laveaʻiga tau tupe a Siamani atonu na mafai ona taofia ai le tulai mai o le Nasareta pe afai e vave ona tupu ma faateleina pe sili atu ona agalelei. O le Treaty of Versailles lea na faamutaina le Taua Muamua a le Lalolagi na ou saili e faasala le malo atoa o Siamani, ae le na o le au fai taua, ma taitaiina ai tagata maitauina le mautinoa e valoia le Taua Lona II a le Lalolagi. O lena taua mulimuli ane na faaiuina i le fesoasoani ia Siamani nai lo faasalaga tautupe, ae o le Taua Muamua a le Lalolagi na sosoo ai ma le manaoga e totogi Siamani e ala i le isu. E oo atu i le 1923 Siamani ua le totogiina ana taua aitalafu totogiina, taitaiina Farani ma Peleti fitafita e nofoia le Ruhr River Valley. O tagata nonofo i le tetee tetee i le galuega, tapunia lelei alamanuia i lalo. Na fesili le League of Nations ia Amerika Charles Dawes e taitaifono i se komiti e fofo le faafitauli. O le taunuʻuga o le fuafuaga na toso ese ai le 'au mai le Ruhr, faʻaititia le totogiina o aitalafu, ma nonoina tupe Siamani mai faletupe a Amerika. Na maua le faʻailoga o Dawes i le 1925 Nobel Peace Prize ma tautua ai o le US Vice President mai le 1925-1929. O le Fuafuaga Talavou na toe faʻaititia ai totogi a Siamani i le 1929, peitaʻi ua fai lava si tuai ona faʻatamaia le tuputupu aʻe o le le fiafia ma le fiainu mo le tauimasui. Faatasi ai ma i latou na tetee i le Young Plan o Adolf Hitler. O le Dawes fuafuaga, mo le lelei poʻo le leaga, faʻatapulaʻaina le tamaoaiga o Europa i le Iunaite Setete. Siamani na iu lava ona totogi lana aitalafu o le Taua Muamua a le Lalolagi i le tausaga 2010. E sefulu o afe o fitafita a Amerika o loʻo tumau pea ona nonofo i Siamani.


Setema 2. I lenei aso i le 1945, ua maeʻa le Taua Lona II o le Lalolagi i le Iapani na toe tuʻuina mai i Tokyo Bay. O Iulai 13th, na auina atu ai e Iapani se feau faauaealesi i le Soviet Union e faailoa ai lona manao e siilima. O Iulai 18th, ina ua maeʻa feiloaiga ma le taitai Soviet o Joseph Stalin, na tusia e le Peresetene o Amerika Harry Truman i lana api talaaga o Stalin le taʻua o le feau faauaealesi, ma faapea atu, "Believe Japs o le a gaugau ae e leʻi ulufale mai Lusia. laueleele. ” O lena o se faatatauga i le Manhattan Project na fausia ai ni pomu faaniukilia. Na taʻuina ia Truman mo le fia masina o Iapani le fiafia e siilima pe a fai e mafai ona taofia lona emepera. Na taʻu atu e le faufautua a Truman ia James Byrnes, o le paʻu ifo o pomu faaniukilia i luga o Iapani o le a faataga ai le US e "faatonu upu o le faamutaina o le taua." Na tusia e le failautusi o le Neivi James Forrestal i lana api talaaga e faapea, o Byrnes sa “sili ona naunau e faamuta le mataupu a Iapani ae e leʻi ulufale mai tagata Rusia.” Na faatonuina e Truman le pomu i le aso 6 o Aukuso ma le 9, ma na osofai ai tagata Lusia i Manchuria ia Aukuso 9th. Na manumalo le au Soviets ia Iapani, ae o le US na faaauau pea le pomu faanatinati. Na taua e le au atamamai le United States Strategic Bombing Survey, e oʻo ane ia Novema po o Tesema, "semanu e siilima Iapani tusa lava pe le paʻu i lalo ni pomu atomika, tusa lava pe leʻi ulufale Rusia i le taua, ma tusa lava pe leai se osofaʻiga na fuafuaina pe mafaufauina foi. ” Na faaalia foi e le General Dwight Eisenhower se manatu faapea a o lei oo i pomu. Na tausi e le malo o Iapani.


Setema 3. I lenei aso i le 1783, o le Peace of Paris na faia e pei ona amanaia e Peretania le tutoatasi o Amerika. O le puleaina o kolone na avea ma United States na suia mai se tamaʻi tamaʻitaʻi papaʻe paʻepaʻe faamaoni i Peretania i se tamaʻi tamaʻitaʻi papaʻe paʻepaʻe papaʻe i le Iunaite Setete. O fouvalega a tagata faifaatoʻaga ma tagata faigaluega ma tagata faʻapologaina e leʻi faʻaitiʻitia ina ua mavae le faʻavasegaga. O le atinaʻe faifai pea o aia tatau mo le faitau aofaʻi na masani lava ona faʻasolosolo malie, o nisi taimi i fafo atu, ma e masani lava ona i tua atu o le atinaʻe tutusa i atunuu e pei o Kanata e leʻi tauina se taua faasaga i Peretania. O le Peace of Paris o se tala fou mo tagata Amerika, talu ai na faʻasaʻoina e Peretania le faalauteleina o Western, lea ua tatala vave nei. O se tala leaga foi mo tagata uma o pologa i le malo fou o le Iunaite Setete. O le a faʻaumatia le faʻaolaina i le Malo o Peretania muamua nai lo le Iunaite Setete, ma i le tele o nofoaga e aunoa ma se isi taua. O le tofo mo le taua ma le faalauteleina, o le mea moni, o ola pea i le atunuu fou, na taua i le 1812 Congressional le auala e talia ai e tagata Kanata se tautua a le Iunaite Setete e pei o le saolotoga na taitaiina atu ai i le Taua o 1812, lea na maua ai le aai fou o Washington na mu . O tagata Kanata, na foliga mai, e le sili atu le fiafia i le nofoia nai lo le au Cubans, poo le Filipino, po o le Hawaii, po o le Kuatemalan, po o le Vietnamese, po o le Iraqis, po o le Afghans po o tagata i le tele o atunuu i luga atu i le tele naua o tausaga talu ona faia e le au fitafita a le malo le tiute a le au Peretania.


Setema 4. I lenei aso i le 1953 Garry Davis na faavaeina ai se Malo o le Lalolagi. Sa avea o ia ma sitiseni Amerika, o se Broadway fetu, ma o se pomu i le Taua Lona II a le Lalolagi. "Talu mai laʻu misiona muamua i Brandenburg," na ia tusia mulimuli ane, "Sa ou lagonaina le tiga o le mafaufau. E fia tamaloloa, fafine ma tamaiti na ou fasiotia? ” I le 1948 Garry Davis na lafoa lona tusifolau US e avea ai ma tagatanuu o le lalolagi. Lima tausaga mulimuli ane na ia fausiaina ai le Malo o le Lalolagi na sainia le lata i le miliona tagata sitiseni ma tuuina tusifolau e masani ona amanaʻia e malo. Na taʻua e Davis, "O le World Passport ose mea malie, ae faapena uma isi tusifolau. O a latou tala o se tala tausua ia i matou ma a matou o se tala tausua i luga o le polokalama. ” Na tolauapi Davis i luma o le Malo Aufaatasi i Pale, na le mautonu fonotaga, taitaiina tauaofiaga, ma faatupuina le tele o ala o faasalalauga. Na teena le ulufale atu i Siamani pe toe foi i Farani, na ia tolauapi i le tuaoi. Na tetee ai Davis i le UN o se soʻotaga o malo ua fuafuaina e faaaoga taua e faamuta ai taua - o se feeseeseaiga leai se faamoemoe. O le tele o tausaga na foliga mai na faamalosia ai lana mataupu. E tatau ona tatou faʻatoʻilaloina malo e faʻamutaina taua? Tele atunuu e le tau. E toʻaitiiti e fai soo. Mafai ona tatou fausia se malo lalolagi e aunoa ma lalolagi fua faiga piʻopiʻo i totonu o ia? Atonu e mafai ona tatou amata i le faʻamalosia o le tasi i le isi e mafaufau pei o Davis pe a tatou faʻaaogaina upu pei o "tatou." E oʻo lava i le au faatupu filemu o loʻo latou faʻaaogaina le "matou" o lona uiga o tagata na faia taua, latou te fai mai "Na matou pomuina faʻalilolilo Somalia." Faʻafefea pe a fai tatou te faʻaaogaina le "tatou" o lona uiga "tagata soifua" pe sili atu nai lo tagata soifua?


Setema 5. I lenei aso i le 1981, Greenham Peace Camp na faʻatuina e le faʻalapotopotoga a Uelese "Women for Life on Earth" i Greenham Common, Berkshire, Egelani. E tolusefulu-ono fafine na savavali mai Cardiff e tetee i le faatuina o ni 96 auupega folau faanatinati na aveina atu se tusi i le taitaiau autu i le RAF Greenham Common Airbase ona lokaina ai lea o latou i le pa i lalo. Na latou faatuina se tolauapiga filemu a fafine i fafo atu o le tulaga, lea e masani ona latou ulufale ai i le tetee. O le tolauapiga na tumau i le 19 tausaga seʻia oʻo i le tausaga e 2000, e ui lava na aveʻesea misile ma toe ave i Amerika i le 1991-92. O le tolauapiga e le naʻo le aveʻesea o auupega, ae faʻapea foi ona aʻafia ai le malamalama lautele o le lalolagi i taua faaniukilia ma meatau. Ia Tesema o le 1982, 30,000 fafine na faʻatasia lima ile faʻavae. I le masina o Aperila 1, 1983, e tusa ma le 70,000 le au teteʻe na latou faia le 23-kilomita tagata filifili mai le tolauapiga i se fale gaosi oloa, ma ia Tesema 1983 e tusa ma le 50,000 fafine na faʻataʻamilomiloina le nofoaga, tipi le pa, ma i le tele o taimi na puʻeina. E sili atu ma le seleni tolauapiga tali tutusa na faʻataʻitaʻia luga o le faʻataʻitaʻiga o le Greenham Peace Camp, ma le tele o isi i tausaga ua tepa i tua i lenei faʻataʻitaʻiga. Na lipotia e le au tusitala mai itu uma o le lalolagi le tolauapiga ma le feau na faalauiloa. Sa nonofo tagata tolauapi e aunoa ma le eletise, telefoni, poʻo le tafe o le vai, ae aunoa foi ma le toilalo e teteʻe atu i meatau faaniukilia. Na poloka poloka a le au faaniukilia ma faaleagaina ai taua faanatinati. O le feagaiga i le va o le US ma le USSR na aveʻese ai le au fana na toe faafoʻi mai ai le au tolauapi i le folafolaina o ia lava "ma le mautinoa o auupega o le aukilia o le a i ai ni aafiaga leaga mo tagata uma.


Setema 6. I lenei aso i 1860 Jane Addams na fanau mai. O le a ia mauaina le 1931 Nobel Peace Prize o se tasi o lena toʻaititi o Nobel Peace Prize manumalo i le tele o tausaga o e na ausia le agavaʻa na faʻataʻoto mai i le Alfred Nobel's will. Addams na galue i le tele o matata agai i le fausiaina o se sosaiete mafai ona ola aunoa ma se taua. I le 1898 Addams na auai i le Anti-Imperialist League e tetee i le taua a Amerika i Filipaina. Ina ua amata le Taua Muamua a le Lalolagi, sa ia taʻitaʻia taumafaiga faavaomalo e taumafai e fofo ma faamutaina. Na pulefaamalumalu o ia i le International Congress of Women i The Hague i le 1915. Ma ina ua ofi atu le Iunaite Setete i le taua, sa ia talanoa faalauaitele e tetee atu i le taua a o feagai ai ma tuuaiga mataga o le faalata. O ia o le taitai muamua o le Women's International League mo le Filemu ma le Saolotoga i le 1919 ma lana kamupani muamua i le 1915. Jane Addams o se vaega o le gaioiga i le 1920s lea na mafua ai le taua i totonu o le Kellogg-Briand Pact. Na fesoasoani o ia i le mauaina o le ACLU ma le NAACP, fesoasoani i le manumalo o tamaʻitaʻi, fesoasoani i le faʻaititia o le galue o tamaiti, ma le fausiaina o le galuega o tagata faigaluega lautele, lea na ia vaʻaia o se auala e aʻoaʻo ai tagata malaga mai ma fausia le temokalasi, ae le o le auai i le alofa. Na ia fausiaina le Hull House i Chicago, amata se aʻoga aʻoga, aʻoaʻoina tagata matutua, lagolagoina le faʻatulagaina o galuega, ma tatalaina le malae taʻalo muamua i Chicago. Na tusia e Jane Addams le sefulu ma le lua o tusi ma le selau ma selau o tusitusiga. Na ia tetee i le Treaty of Versailles lea na faamutaina le Taua Muamua a le Lalolagi ma valoia o le a taitai atu ai i se taua Siamani o le tauimasui.


Setema 7. I lenei aso i le 1910, o le Newfoundland Fisheries case na faʻamautuina e le Faamasinoga Tumau o le Faʻamasinoga. O lena faamasinoga, i totonu o Hague, na foia se feeseeseaiga umi ma faigata i le va o le Iunaite Setete ma Peretania Tele. O le faʻataʻitaʻiga o le lua o le taua ma le taua o malo na tuʻuina atu i le pule a se faalapotopotoga faʻavaomalo ma faʻamautuina lelei a latou feeseeseaiga sa tele lava ina avea o se faʻataʻitaʻiga faʻamalosia mo le lalolagi, ma tumau pea e oo mai i le aso, e ui i le afaina i le fa tausaga mulimuli ane o le lalolagi Taua I. I totonu o vaiaso o le nofoia, o le tele o atunuu na tuʻuina atu mataupu mo le faʻasalaga i le Faamasinoga Tumau, e aofia ai le feeseeseaiga i le va o le Iunaite Setete ma Venesuela. O le faʻamautuina tonu o le mataupu o Fisheries i Newfoundland na tuʻuina atu i le Iunaite Setete ma Peretania nisi o mea latou te mananaʻo ai. Na mafai ai e Peretania ona faia ni tulafono talafeagai mo le fagota i vai o Newfoundland, ae na tuuina atu le malosiaga e fuafua ai le mea talafeagai i le pule le faaituau. Mata o le Iunaite Setete ma Peretania Tele ua o atu e tau i le leai o lenei faamasinoga? Atonu e le o le vave, ae le o le fesili o le fagogota. Ae na i ai se tasi poʻo ni nuʻu uma e lua na manaʻo e tau mo nisi mafuaaga, o aia fagota e ono avea ma faʻamaoniga. I lalo ifo o le seneturi na muamua atu, i le 1812, o feeseeseaiga tutusa e pei o isi na finau e faʻamaonia se osofaʻiga a Amerika i Kanata i le Taua a 1812. I le silia ma le seneturi mulimuli ane, i le 2015, o feeseeseaiga i fefaʻatauaiga i Europa i Sasaʻe na mafua ai ona talanoa i taua mai le malo o Rusia ma Amerika.


Setema 8. I lenei aso i le 1920, na faʻavae ai e Mohandas Gandhi lana uluaʻi faʻatalanoaga. Na ia mulimulitaʻia le tauvaga a Irish mo le pule a le fale i 1880s lea na aofia ai se taʻaloga totogi. Na ia suʻesuʻeina le osofaʻiga a Rusia i le 1905. Na ia tosina musumusuga mai le tele o punaoa ma faia se Asosi Resistance Resistance i Initia i le 1906 e tetee atu ai i tulafono fou e faasaga i Initia. I tua atu o lona atunuu, o Peretania na nofoia Initia i 1920, i lenei aso, na manumalo Gandhi i le faamaoniga a le National Congress Congress mo se tauvaga o le le galulue faatasi ma le pulega a Peretania. O lona uiga o le tamaititi aoga ma faamasinoga. O lona uiga o le faia o lavalava ma le tosoina o le ie ese. O lona uiga o le faamavaega mai le tofi, teena le lagolagoina o le galuega, ma le le usitai. O le taumafaiga na faia i le tele o tausaga ma faasolosolo atu i tulaga, faatasi ai ma Gandhi na valaau mai pe a faaaoga e tagata le saua, ma Gandhi faaalu tausaga i le falepuipui. O le faʻagasologa na faʻaleleia atili auala fou o mafaufauga ma le ola. O loʻo faʻatinoina i le polokalame lelei o le fatuina o le ola tutoʻatasi. O loʻo faʻatino i le polokalame faʻalavelave o le tetee atu i galuega a Peretania. E punouai i taumafaiga e faʻapasia faʻatasi ma tagata Hindu. O le tetee atu i le lafoga masima na avea ma ituaiga o savaliga i le sami ma le gaosia faasolitulafono o masima, faapea foi ma taumafai e ulufale atu i se masima o galuega masima, lea na aofia ai ma le lototele o le au tetee e agai atu i luma e osofaia malosi. O le 1930 faʻafitauli faʻale-malo sa i soo se mea i Initia. O le falepuipui na avea ma faailoga o le mamalu ae le o le maasiasi. Na suia tagata o Initia. I le 1947 India na manumalo i le tutoatasi, ae na o le tau o le vaevaeina o Hindu Initia mai Pakistan Pakistan.


Setema 9. I lenei aso i le 1828 Leo Tolstoy na fanau mai. O ana tusi e aofia ai Taua ma le Filemu ma Anna Karenina. Na vaaia e Tolstoy se feeseeseaiga i le va o le tetee ma le taliaina o taua. Sa ia faia lona popolega i tulaga o le faa-Kerisiano. I lana tusi O Loo I totonu o Oe le Malo o le Atua, Na ia tusia: "O tagata uma lava i la tatou sosaiete faʻa-kerisiano latou te iloa, a le o tu ma aga poʻo le faʻaaliga poʻo le leo o le mafaufau, o le fasioti tagata o se tasi o solitulafono sili ona mataʻutia e mafai e se tagata ona faia, pei ona taʻu mai e le Tala Lelei ia i tatou, ma o le agasala o le fasioti tagata e le mafai ona faʻatapulaʻaina i ni tagata patino, o lona uiga, o le fasioti tagata e le mafai ona avea ma agasala mo nisi ae le o se agasala mo isi. E iloa uma e tagata afai o le fasioti tagata o se agasala, o taimi uma lava o se agasala, poʻo ai lava e afaina ai fasiotia, e pei lava o le agasala o le mulilua, gaoi, poʻo se isi lava. I le taimi lava lea e tasi mai tamaititi latou te vaʻaia o le fasioti tagata e le gata i le faʻatagaina, ae oʻo foi i le faʻamanuiaga e ala i faʻamanuiaga a latou ua latou masani e avea ma o latou taʻitaʻi faʻatulagaina faʻaleagaga, ma vaʻaia o latou taʻitaʻi o malo ma le mautinoa le faʻatulagaina o le fasioti tagata, mimita e fai ni fasioti tagata, ma faatonuina isi i le igoa o tulafono a le atunuu, ma e oʻo lava i le Atua, e tatau ona latou auai i le fasioti tagata. Ua iloa e tamaloloa e i ai ni mea e le feteʻenaʻi ii, ae le mafai ona suʻesuʻeina, ma le le faʻatauaina le manatu o lenei manino le ogatasi o le iʻuga o lo latou valea. O le matuitui ma le manino o le le ogatasi ua faʻamaonia ai i latou i lenei talitonuga. "


Setema 10. I lenei aso i le 1785 le Tupu o Prussia Frederick le Great na sainia le uluai feagaiga faʻasaga tutoatasi ma le Iunaite Setete. O le Treaty of Amity and Commerce na folafolaina le filemu ae na saunoa foi pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi malo e lua pe a fai o taua se tasi pe lua, pe o loʻo fufusu foʻi, e aofia ai le faʻatautaia lelei o pagota ma tagata lautele - o tulaga e faʻasa ai le tele o taua. aofia ai o aso nei. "Ma fafine uma ma tamaiti," faitau e faapea, "sikola o soʻo se faiaoga, galueaina o le lalolagi, tufuga, gaosi ma faifaiva le faʻaauupegaina ma nofoia le manuia taulaga, nuu poʻo nofoaga, & i se tulaga lautele uma isi o latou galuega e mo le masani ai ola & penefiti o tagata, o le a faʻatagaina e faʻaauau a latou galuega, ma o le a le faʻasauāina i latou tagata, pe o le a le susunuina o latou fale poʻo oloa, poʻo le faʻaleagaina, poʻo o latou fanua faʻamaʻimauina e le malosiʻaga o le fili, i ai le malosiaga , e ala i mea tutupu, e ono paʻuʻu'ū; ae afai e i ai se mea e manaʻomia e aveʻesea mai ia latou mo le faʻaaogaina o sea malosiʻaga, o le a totogiina lea lava mea i se tau talafeagai. " O le feagaiga o le muamua foi lea ole maliega tau fefaatauaiga a Amerika, e ui o le 1,000 itulau e puʻupuʻu e pei ose maliega ole fefaatauaiga faaonapo nei. E leʻi tusia e pe mo pe e uiga i faʻapotopotoga. E le aofia ai se mea e puipuia ai kamupani tetele mai i mea laiti. E leʻi faʻavaeina ni faʻamasinoga tetele e iai le malosiaga e soloia ai tulafono a le atunuʻu. E le aofia ai le faʻasaina o tapulaʻa a le atunuʻu i pisinisi pisinisi.


Setema 11. I lenei aso i le 1900, na faʻalauiloa ai e Gandhi Satyagraha i Johannesburg. E faapena foi i lenei aso i le 1973 o le Iunaite Setete na lagolagoina se osofaiga e faatoilaloina le malo o Chile. Ma i lenei aso i le 2001 tagata taʻutaʻua na osofaia i le Iunaite Setete e faʻaaoga vaalele vaalele. Lenei aso lelei e teteʻe ai i sauaga ma le lotonuu ma tauimasui. I lenei aso i le 2015, sefulu o afe o tagata i Chile na faʻaalia i le 42 tausaga talu ai le pulega faʻamalosi na faʻatutuina ai le pule sauā o Augusto Pinochet i le paoa ma faʻatoʻilaloina le peresetene filifilia Salvador Allende. Na savavali ane le motu o tagata i le fanuatanu ma avatu le faamamaluga i e na afaina i Pinochet. Na taʻua e Lorena Pizarro, o le taʻitaʻi o le aia tatau a tagata o aiga, “I le fasefulu tausaga, o loʻo matou manaʻomia pea le moni ma le amiotonu. Matou te le mapu seʻi vagana ua tatou iloa le mea na tupu i e pele ia i tatou na taofia ma ua leiloa e le toe foʻi mai. " Pinochet na molia i Sepania ae na maliu i le 2006 e aunoa ma le aumaia i le faamasinoga. O le Peresetene o Amerika o Richard Nixon, o le failautusi o le setete o Henry Kissinger, ma isi na aafia i le faatoilaloina o Allende e leʻi feagai lava ma se faamasinoga, e ui o Kissinger, pei o Pinochet, na molia i Sepania. O le Iunaite Setete na saunia le taʻiala, meatau, masini, ma le faʻatupeina o le vevesi i le 1973, lea na fasiotia ai e Allende. Na faatamaia le temokalasi a Chile, ma na tumau pea le pule a Pinochet seʻia oʻo i le 1988. O nisi lagona o le mea na tupu ia Setema 11, 1973, na saunia e le ata 1982 Missing na amata ai Jack Lemmon ma Sissy Spacek. O loo faamatalaina ai le tala e uiga i le tusitala o le US, o Charles Horman lea na mou atu i lena aso.


Setema 12. I lenei aso i le 1998, na pueina le Cuban Five. O Gerardo Hernández, Antonio Guerrero, Ramón Labañino, Fernando González, ma René González na o mai Cuba ma sa puʻeina i Miami, Florida, molia, faamasinoina, ma faasalaina i le faamasinoga a Amerika ona o le taupulepulega leaga e faia le sipai. Na latou faafitia le avea ma sipai mo le malo o Cuba, ma o le mea moni sa latou iai. Ae leai se finauga na latou i ai i Miami mo le mafuaʻaga o le ofi atu i totonu, ae le o le malo a Amerika, ae o Cuban American vaega o latou mafuaʻaga o le faia o sipai ma le fasioti tagata i Cuba. O le toalima na auina atu i lena misiona ina ua maeʻa le tele o pomu faatupu faalavelave i Havana fuafuaina e le sa avea muamua ma CIA o Luis Posada Carriles, o le na nofo ai i lena taimi ma mo le tele o tausaga e sau i Miami e aunoa ma le feagai ai ma se moliaga moliaga. Na tuʻuina atu e le malo o Cuba le FBI 175 itulau i luga o le vaega a Carriles i pomu na faia i Havana i le 1997, peitaʻi e leʻi gaioi le FBI faasaga ia Carriles. Ae, na faʻaaogaina le faʻamatalaga e tatala ai le Cuban Five. Ina ua maeʻa ona puʻe faʻapagotaina, sa faʻaalu ai le 17 masina na o latou, ae faʻafitia e a latou loia le mau a le itu a leoleo. Ua fesiligia e le vaega o aia tatau a tagata le talafeagai o le faamasinoga a le Cuban Five, ma ua faaleaogaina faasalaga e le faamasinoga o apili a le Eleventh Circuit, ae mulimuli ane toe faafoʻi. Na musu le Faamasinoga Maualuga a Amerika e iloilo lenei mataupu, e ui lava na avea le toalima ma mafuaaga o le lalolagi atoa ma toa o le atunuu i Cuba. O le malo o Amerika sa faasaolotoina se tasi o le toalima i le 2011, tasi i le 2013, ma le isi tolu i le 2014 o se vaega o le tatalaina aloaia o le tatalaina o le malo agai i le tulaga masani o sootaga ma Cuba.


Setema 13. I lenei aso i le 2001, i le lua aso talu ona taia vaalele i le World Trade Center ma le Pentagon, na faalauiloa ai e le Peresetene George W. Bush se tusi i le Konekeresi e faapea, "O le matou mea e faamuamua muamua o le tali vave atu lea ma le mautinoa," ma fesili atu mo le $ 20 piliona. O le atalii o Phyllis ma Orlando Rodriguezes o Greg o se tasi na aafia i le World Trade Center. Na latou lomia faasalalau le faamatalaga lenei: “O le ma tama tama o Greg o se tasi o le toatele o loo misi mai le osofaiga a le World Trade Center. Talu mai le taimi muamua na matou faʻalogo ai i le tala fou, ua matou fefaʻasoaaʻi taimi o le faʻanoanoa, mafanafana, faʻamoemoe, leai o se faamoemoe, manatua lelei ma lona toʻalua, aiga e lua, a matou uo ma tuaoi, ana uo agalelei i Cantor Fitzgerald / ESpeed, ma aiga faʻanoanoa uma na fonotaga i aso uma i le Faletalimalo a Pierre. Matou te vaʻaia lo matou tiga ma le ita atagia i tagata uma matou te feiloaʻi. E le mafai ona tatou uaʻi atu i le tafe o tala fou e uiga i lenei faʻalavelave. Ae sa lava le matou faitauga o tala fou e lagona ai o le matou malo o loʻo agaʻi atu i le faʻasauā faʻamalosi, ma le faʻamoemoe o atalii, afafine, matua, uo i atunuʻu mamao, maliliu, puapuagatia, ma le fafagaina atili o faitioga faasaga ia matou. E le o le auala e alu ai. O le a le taui ma sui i le oti o le ma tama. Leai i le igoa o le ma tama. Na maliu le ma tama tama i se aʻoaʻoga leaga. O a tatou gaioiga e le tatau ona tutusa le faʻamoemoe. Ia tatou faanoanoa. Ia tatou tomanatu ma tatalo. Sei o tatou mafaufau e uiga i se tali talafeagai e aumaia ai le filemu moni ma le faʻamasinoga tonu i lo tatou lalolagi. Ae aua neʻi avea tatou o se atunuʻu e faʻaopoopoina ai le le taupulea o tatou taimi. "


Setema 14. I lenei aso i le 2013, na malilie ai le Iunaite Setete e aveʻese ma auupega o vailaʻau a Suria i le galulue faʻatasi ma Lusia, nai lo le faʻailoaina o au fana i Suria. O faʻamalosi a le lautele sa avea ma meafaigaluega taua i le puipuia o osofaʻiga faʻasolitulafono. E ui lava o na osofaʻiga na faia o se mea mulimuli, ae o le taimi lava na poloka ai isi ituaiga uma avanoa na faʻaalia aloaʻia. Lenei o se aso lelei lea e teteʻe ai i le le talitonuina o taua e le mafai ona taofia taua. I le 2015, o le sa avea muamua ma Peresetene Finnish ma Nobel filemu faailoga manumalo Martti Ahtisaari na faaalia ai e faapea i le 2012 Russia na faatuina se gaioiga o le filemu i le va o le malo o Suria ma o latou fili e ono aofia ai Peresitene Bashar al-Assad alu ese i lalo. Peitai, e tusa ai ma le tala a Ahtisaari, o le Iunaite Setete na matua talitonu lava o Assad o le a le pine ae faatoilaloina ma teena le talosaga. O le taimi lena a o le i faʻataʻitaʻia le faʻanatinati e faʻalauiloa ni fana i le 2013. Ina ua fautuaina e le Failautusi o le Setete o John John Kerry e mafai e Suria ona aloese mai se taua e ala i le tuʻuina atu o ana vailaʻau ma na taua e Lusia lona pogisa, na faʻamatala e lana aufaigaluega na te leʻi fuafuaina. Ae i le aso na sosoʻo, peitaʻi, i le teenaina e le Konekeresi taua, na fai mai Kerry o lona uiga o lana tala matua taua lava ma ia talitonu o le gaioiga na maua ai se avanoa lelei e alualu ai i luma, pei o le mea moni na tupu. O le mea e faanoanoa ai, e leai se taumafaiga fou na faia mo le filemu i talaatu o le aveʻesea o auupega o vailaʻau, ma o le Iunaite Setete na agai pea i luma i le taua ma meatau, toleniga tolauapiga, ma nofoaafi. E leai se tasi o na mea e tatau ona natia le mea moni e mafai ona maua le filemu.

wamm


Setema 15. I lenei aso i le 2001, na lafo ai e le Palemene o Barbara Lee le palota e tasi e le tuuina atu i le au peresitene o Amerika se pasese e totogi tau o le a faamaonia ai ia faalavelave mo le tele o tausaga a sau. Fai mai a ia, i se vaega, “Ou te tu aʻe i le aso ma le mea sili ona mamafa, o se loto ua tumu i le faanoanoa mo aiga ma e pele ia na fasiotia ma manunuʻa i lenei vaiaso. Naʻo tagata valea ma faʻavalea na te le malamalama ile faʻanoanoa na matuaʻi paʻu i ai o tatou tagata ma miliona ile lalolagi atoa. . . . O mea sili ona matou fefefe ai nei ua taufaamataʻu mai ia i matou. Ae, ou te talitonu o le militeri gaioiga o le a le taofia ai isi gaioiga o faʻamataʻu faʻaterorisi faasaga i le Iunaite Setete. O lenei o se matua faigata ma faigata mataupu. Lenei o lenei iugafono o le a pasia, e ui lava tatou te iloa uma e mafai e le Peresetene ona faia se taua tusa lava pe leai. Poo le a lava le faigata o lenei palota, o nisi o tatou tatau ona unaʻi le faʻaaogaina o le taofiofi. O lo tatou atunuu ua i se tulaga o le faanoanoa. O nisi o tatou tatau ona fai mai, tatou laa i tua mo sina taimi. Tatou na o le tu, mo na o sina minute ma mafaufau loloto i aʻafiaga o a tatou gaioiga i aso nei, ina ia aua nei alu i fafo o le faʻatonutonu. O lenei ua ou tiga tele i lenei palota. Ae na ou oʻo lava i le aso, ma na ou maua le malosi i le teteʻeina o lenei faaiuga i le taimi o le tiga, ae sili ona matagofie o sauniga faʻamanatu. I le avea ai o se sui o le aufailotu, na ia saunoa ma le faʻafaigofie, "A tatou amio, aua neʻi avea i tatou ma mea leaga tatou te le fiafia i ai."


Setema 16. E amata mai i lenei aso i le 1982, o se malosiaga Kerisiano Kerisiano i le gagana Lebanona na taʻua o le Phalangists, na faamaopoopoina ma fesoasoani i le vaegaau a Isaraelu, na latou fasiotia nisi 2,000 i le 3,000 tagata pagota Palesitina e le mafaatoloina i le nuu o Sabra ma le autafa o le sulufaʻi a Shatila i Beirut, Lepanona. O le ami a Isaraelu na siomia le eria, ma auina atu le au fitafita Phalangist, fesootai ma i latou e ala i walkie-talkie ma vaavaaia le fasiotiga tagata. Na maua mulimuli ane e le komisi suʻesuʻe a Isaraelu le taʻua o le Minisita mo le puipuiga, Ariel Sharon, e tali lava ma ia. Na faamalosia o ia e alu i lalo, ae e leʻi molia mo se solitulafono. O le mea moni, na ia toe faʻaolaola lana galuega ma avea ma palemia. O le solitulafono muamua lava a Sharon na sau a o talavou i le 1953 ma na ia faʻaleagaina le tele o fale i totonu o le nuʻu o Qibya i Jordanian, lea na nafa ma le fasiotiga o tagata lautele e 69. Na ia valaʻauina lana talaʻaga Toa. Ina ua maliu o ia i le 2014, sa lautele ma aloaia lona mamalu i le aufaasālalau o ia o se tagata filemu. O Ellen Siegel, o se tamaitai tausimai Amerika Amerika, na ia faamatalaina le fasiotiga tagata, lea na ia vaaia ai se bulldozer o Isaraelu o loo eliina se tuugamau tele: “Na latou lainaina i matou faasaga i se puipui na faapipiiina i pulu, ma na saunia a latou fana. Ma sa matou manatu moni lava o lenei-o le uiga o laʻu tala, o le 'au fana. Na faafuaseʻi lava ona sau se fitafita Isaraelu i le auala ma taofi. Ou te masalo o le manatu o le fanaina i lalo o tagata faigaluega soifua maloloina mai fafo o se mea sa le manaia tele i tagata Isaraelu. Ae o le mea moni e mafai ona latou vaʻai i lenei mea ma taofi na faʻaalia ai sa i ai-sa i ai ni nai fesootaiga. "


Setema 17. O le aso lenei o le Faavae. I lenei aso i le 1787 o le US Constitution na taliaina ma e leʻi solia. O le a sau lena. Tele mana tuuina atu i le Konekeresi, e aofia ai le malosiaga e fai ai taua, ua masani ona faoa e pelesetene. O le tusitala autu o le Faavae o James Madison, na ia faapea mai, “e leai se vaega o le faavae e sili atu le poto e maua ai, nai lo o le fuaiupu o loo faailoa ai le mataupu o taua po o le filemu i le fono faitulafono, ae le o le pulega. Faʻatasi ai ma le teteʻe i se palu faʻatasi i malosiaga heterogeneous, o le faʻatuatuaina ma le faʻaosoosoga o le a sili atu mo soʻo se tasi tagata; e le pei o le natura ono ofaina e pei o le faʻamaumau o le tele o seneturi, ae e pei ona ono fuafuaina i le masani ai soloaʻiga o le pule. Taua o le mea moni le tausimaʻi moni o le faʻatupuina o le faʻatupuina o le faʻatupega. I taua, e tatau ona fausia se malosiʻaga faʻaletino; ma o le pule faʻatonu, lea e faʻatonutonuina. I taua, o le lautele oa o le tagata e tatau ona tatalaina; ma o le lima faʻatonu lea e tuʻuina atu i latou. I taua, o mamalu ma faʻamanuiaga o le tofi e tatau ona faʻateleina; ma o le lagolago faʻapitoa lea e ao ona latou fiafia iai. O i ai i taua, mulimuli ane, e tatau ona faaputuputuina laurels, ma o le muaulu o latou mata latou te siʻo ai. O tuinanau sili ona malosi ma sili ona mataʻutia vaivaiga o le tagata fatafata; naunautaiga, fiasili, faʻatauvaʻa, mamalu pe faʻaaloalogia le fia taʻutaʻua, o loʻo taupulepule lava e teteʻe atu i le manaʻoga ma tiute ole filemu. ”


Setema 18. I lenei aso i le 1924 Mohandas Gandhi na amata vave ai le 21 aso i totonu o se fale musulmi, mo le tuufaatasia o Muslim-Hindu. O vevesi na tupu i le Northwest Frontier Province o Initia lea o le a avea mulimuli ane Pakistan. E ova atu i le 150 Hindus ma Sikh na fasiotia, ae o isi na tagata na sosola mo o latou ola. Gandhi na faia le 21-aso anapogi. O se tasi lea o le 17 anapogi faʻapenei o le a ia faia, e aofia ai le lua i le 1947 ma le 1948 mo le mafuaʻaga lava e tasi, e leʻi faʻatumuina lava, o le Lotu a Muslim-Hindu. O nisi o anapogi a Gandhi na mauaina ni taua taua, e pei foi o le tele o isi anapogi muamua ma talu mai ai. Sa mafaufau foi Gandhi ia i latou o se ituaiga o toleniga. "E leai se mea sili ona malosi nai lo le anapogi ma le tatalo," na ia fai mai ai, "e maua ai ei tatou le amio pulea tatau, agaga o le lotomalie, lotomaualalo ma le mausali o le loto e aunoa ma lea e leai se alualu i luma moni." Na taʻua foi e Gandhi, "O le hartal," o lona uiga o le tetee poo le taofia o le galuega, "na faia ma le lotomalie ma e aunoa ma le omiga o se malosiaga auala e faaalia ai le le fiafia i ai tagata, ae o le anapogi e sili atu. Pe a anapopogi tagata i se agaga faʻalelotu ma faʻaalia lo latou faʻanoanoa i luma o le Atua, e maua ai se tali mautinoa. E maofa loto e sili ona faigata. O le anapogi e manatu i ai lotu uma o se aʻoaʻi sili. O i latou e ofo fua e avea agamalu ma faamamaina e ia. O le anapogi mama o se tatalo sili ona malosi. E leʻo se mea laititi mo lakhs o tagata, "o lona uiga e selau ma selau o afe," lotomalie e faʻamamaina mai meaai ma o sea vave o le Satyagrahi vave. E faʻamalosia tagata taʻitasi ma malo. ”


Setema 19. I lenei aso i le 2013 taitai o WOZA, lea e tu mo Tamaitai o Zimbabwe Up, sa pueina i Harare, Zimbabwe, ao faamanatuina le Aso Faava o Malo o le Filemu. WOZA o se faʻalapotopotoga a le malo i Zimbabwe lea na fausia i le 2003 e Jenni Williams ia faʻamalosia fafine e tutu atu mo a latou aia tatau ma saolotoga. I le 2006, WOZA filifili e faia foi MOZA poʻo Men of Zimbabwe Arise, lea talu mai lena taimi faʻatulagaina tamaloloa e galulue le faʻamalosi mo aia tatau a tagata. O sui o le WOZA ua tele taimi na puʻe faʻapagotaina ai ona o le faʻaalia o le filemu, e aofia ai ma faʻatuatuaga o le Valentine's Day e faʻalauiloa ai le malosi o le alofa e sili atu i le alofa i le paoa. Sa auai le au Zimbabweans i le palota a le peresetene ma le Palemene ia Iulai 2013. Na matauina e le Amnesty International tulaga maualuga o le taofiofia a o lei faia palota. O Robert Mugabe, o le na manumalo i palota masalosalo talu mai le 1980, na toe filifilia e avea ma pelesetene mo le lima tausaga, ma o lana pati na toe puleaina le Palemene. I le 2012 ma le 2013, toeititi o taua uma sosaiete sosaiete taua i Zimbabwe, e aofia ai le WOZA, na osofaia o latou ofisa, poʻo taʻitaʻi na puʻeina, poʻo ia mea uma. Mafaufauga i le seneturi luasefulu atonu e fautuaina WOZA e faaaoga sauaga. Ae o suʻesuʻega ua maua ai, o le mea moni, o osofaʻiga le faʻamalosi e faasaga i malo saua e sili atu i le faalua ona ono manuia, ma o na manuia e masani ona sili atu ona umi. Afai e mafai e malo i Sisifo ona taofi o latou isu, ma aua le faʻaaogaina le lototetele toaaga o ni mea faigaluega mo le faʻatulagaina o le Peresetene o le Pentagon-friendly president, ma afai o tagata lelei finagalo mai le salafa o le lalolagi e mafai ona lagolagoina WOZA ma MOZA, e ono maua e Zimbabwe se lumanaʻi tele.


Setema 20. I lenei aso i le 1838, na faʻavaeina ai i le Boston, Massachusetts le faʻapotopotoga muamua e le faʻamalosi, le New England Non-Resistance Society. O lana galuega o le a aafia ai Thoreau, Tolstoy, ma Gandhi. Na fausia i se vaega e radicals le fiafia i le matamuli o le American Peace Society lea na musu e tetee i sauaga uma. O le vaega fou o le Faʻavae ma le Faʻalauiloaina o Lagona, na tusia lava e William Lloyd Garrison, fai mai, i se vaega: "E le mafai ona tatou amanaʻia le faʻamaoni i soʻo se malo tagata ... O lo tatou atunuʻu o le lalolagi, o tatou tagatanuʻu o tagata uma ... Matou lesitalaina a matou molimau, e le gata faasaga i taua uma - tusa lava pe leaga pe puipuia, ae o sauniuniga uma mo taua, faasaga i vaa uma o le sami, auupega uma, ma 'olo uma; faasaga i le militeri faiga ma le tutu autau; faasaga i taʻitaʻiʻau uma ma fitafita; faʻasaga i faʻamanatu uma e manatua ai le manumalo i se fili mai fafo, o manumalo uma na manumalo i le taua, o faʻamanatuga uma e faʻatauaina ai le militeri poʻo le sami. tetee i tupe uma faatatauina mo le puipuiga o se malo e ala i le malosi ma auupega o le vaega a soʻo se tulafono; faasaga i tulafono uma a le malo e manaʻomia ai ona tagatānuu tautua i le militeli. O le mea lea, matou te manatu e le tusa ai i le tulafono le ave o ni auupega poʻo le umiaina o se ofisa o le militeli… ”O le New England Non-Resistance Society na tauanau malosi mo suiga, e aofia ai le tamaʻitaʻi ma le soloia o le nofo pologa. Na faʻalavelave le au lotu i fonotaga a le lotu e teteʻe ai i le le toe faia o ni pologa. O tagata o le ekalesia faapea ma o latou taʻitaʻi e masani ona feagai ma le vevesi o le au faatupu vevesi, ae latou te leʻi mananaʻo e faʻafoʻi le manuʻa. O le Sosaiete mafuaʻaga i lenei le teteʻeina o le mea moni e leai se tasi o ona sui na fasiotia.


Setema 21. O le aso faʻavaomalo o le filemu. I le aso foi lea i le 1943, na pasia ai e le Senate a le US ni palota o le 73 i le 1 le Fulbright Resolution o loo faʻaalia ai le tautinoga i se faʻavaomalo faʻalapotopotoga faavaomalo. O le taunuʻuga a Malo Aufaatasi, faʻatasi ai ma isi faʻalapotopotoga faavaomalo na fausia i le iʻuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e moni lava sa i ai se faʻafitauli tele i le faʻamalosia o le filemu. Ile aso foi lea ile 1963 na faatulagaina ai e le War Resisters League le uluaʻi US tetee e faasaga i le taua i Vietnam. O le gaioiga na tupu mai iina na iʻu lava ina faia se sao tele i le faʻamutaina o lena taua ma i le faʻaliliu ai o tagata lautele a Amerika e tau i le taua, i le tulaga ua amata ai ona taua e tagata fai taua i Uosigitone le teteeina o tagata lautele i taua o se faamaʻi, le Vietnam Syndrome. Ile aso foi lea ile 1976 na fasiotia ai Orlando Letelier, ose tasi sa tetee i le pule sili o Chile, Gen. Augusto Pinochet, ile poloaiga a Pinochet, faatasi ai ma lona fesoasoani Amerika, Ronni Moffitt, e se taavale pomu i Washington, DC. CIA galue. O le Aso Faava o Malo o le Filemu na muamua faamanatuina i le 1982, ma ua amanaia e le tele o malo ma faalapotopotoga ma mea na tutupu i le lalolagi atoa ia Setema 21st uma, e aofia ai aso malolo i taua e faaalia ai le faigofie tele ona i ai i le tausaga pe faavavau - malolo umi i taua. I lenei aso, Malo Aufaatasi Peace Bell e taʻavale i UN Headquarters in Le Aai o Niu Ioka. O se aso lelei lea e galue ai mo le filemu tumau ma ia manatua tagata ua afaina i taua.


Setema 22. I lenei aso i le 1961 o le Peace Corps Act sa sainia e Peresitene John Kennedy ina ua maea ona pasia e le Fono Aoao i le aso talu ai. O le Peace Corps na faapea ona faamatalaina i lena gaioiga o le galue "e faalauiloa le filemu i le lalolagi ma le faauo e ala i le Peace Corps, lea o le a avanoa ai i atunuu fiafia ma eria alii ma tamaitai o le Iunaite Setete agavaa mo auaunaga i fafo ma naunau e auauna atu, i lalo o o tulaga faigata pe a manaʻomia, e fesoasoani ai i tagata o ia atunuʻu ma vaega i le faʻamalieina o latou manaʻoga mo tagata aʻoaʻoina aʻoaʻoina. " I le va o 1961 ma 2015, toeititi 220,000 Amerika na auai i le Peace Corps ma sa tautua i 140 atunuu. E masani lava, o tagata faigaluega o le Peace Corps e fesoasoani i mea tau tamaoaiga poʻo le siʻosiʻomaga poʻo manaʻoga, ae le o feutanaiga filemu poʻo le avea ma talita a tagata. Peitaʻi e le masani foʻi ona avea ma vaega o fuafuaga mo taua poʻo le faʻatoʻilaloina e le malo e pei ona masani ai le ofisa o le CIA, USAID, NED, poʻo le US o loʻo galulue mo isi ofisa a le malo i fafo atu. E maeu le faigata, ma le faʻaaloalo, ma le poto o le aufaigaluega volenitia o le Peace Corps e eseese ma tagata volenitia. O le mea sili na latou faʻaalia i le lalolagi le le faʻaaogaina o sitiseni o Amerika ma latou mauaina se vaaiga o se vaega o fafo atu o le lalolagi - o se malamalamaʻaga poto masani e ono mafua ai le iai o le tele o le Peace Corps veterans i totonu o le filemu activists. O manatu o turisi filemu ma tagatanuu diplomacy o ni auala agai i le faaitiitia o le tulaga lamatia o taua na aveina e le filemu suesuega polokalame ma e le tele o ni malo faalapotopotoga e lagolagoina fefaatauaiga i fafo, a le o le moni pe ala i komepiuta lau.


Setema 23. I lenei aso i le 1973 na faʻavaeina ai e le Au Faatoaga Faatoaga se Faavae e aofia ai se tautinoga i le le faʻaleagaina. E tusa ma le 350 sui usufono na potopoto i Fresno, Kalefonia, e faʻamaonia se Faʻavae ma filifilia ai se komiti faʻafoe ma ofisa mo lenei faʻalapotopotoga faigaluega fou. O le mea na tupu o se faʻamanatuina o le manumalo manumalo tele, ma tele vevesi, e fausia ai lenei faʻatasiga o tagata faigaluega faʻatoʻaga masani ona le lelei totogi ma taufaafefe. Na latou fetaiaʻi ma le puʻeina, fasi, ma le fasioti tagata, faʻapea foi ma le le ano iai o le malo ma le le fiafia, ma le tauvaga mai le tele o iuni. Cesar Chavez na amataina le faʻatulagaina i le sefulu tausaga talu ai. Na ia faalauiloa le faaupuga “Ioe, matou te mafaia!” poʻo le "Si 'se puede!" Na ia musuia talavou e avea ma faʻatulagaina, o le tele o latou o loʻo avea pea. O i latou poʻo a latou tamaiti aʻoga faʻatulagaina le tele o taua tele faʻatauaina o le amiotonu i le faaiuga o le seneturi 20 O le UFW na faʻaleleia atili tulaga galue o tagata faigaluega faʻatoʻaga i Kalefonia ma le atunuʻu atoa, ma avea ma paionia i le tele o metotia na faʻaogaina ma le manuia tele talu mai lena taimi, e aofia ai ma le taʻutaʻua o le tamaʻiʻa. O le afa o tagata i le Iunaite Setete na taofi le 'aiaina o fualaʻau seʻia oʻo i tagata na pikiina le fua na faʻatagaina ona faia se iuni. O le UFW na atiaʻe le metotia o le faʻatatauina o se faʻapotopotoga poʻo se faipule mai le tele o itu i le taimi e tasi. Sa faʻaaogaina e tagata faigaluega o le faʻatoaga le anapogi, laupapa laupapa mo tagata, fale faʻafiafia i auala, ma le aʻoga o tagata, maota o tagata, ma le faʻalauiloaina o tagata palota. O le UFW na suʻeina ni sui tauva, filifilia latou, ona fai lea o sit-ins i totonu o latou ofisa seʻi vagana ua latou tausisi ia latou tautinoga - o se auala e matua ese lava mai le avea o ia ma tagata mulimuli i se sui tauva.


Setema 24. I lenei aso i le 1963, na faʻamaonia ai e le Senate o le Senate le Feagaiga o Faʻamatalaga o Faʻamatalaga o Nuclear, lea na lauiloa o le Feagaiga Puipuiga o Nofoaga Puipuia mo le Puipuiga o Nofoaga, talu ai ona o le faasaina o osofaʻiga i luga o le eleele ma lalo ifo o le eleele, ae le o lalo. O le feagaiga na faʻatutuina ma faʻaititia ai le paʻu o le malosiʻaga i le vanimonimo o le paneta, lea na fausia e suʻesuʻega o meatau faaniukilia, aemaise lava i le Iunaite Setete, le Soviet Union, ma Saina. O le Iunaite Setete na faia le tele o motu i le Atu Maresala le nonofo ai ma mafua ai le maualuga o kanesa ma fananau mai faaletonu i totonu o tagata. O le feagaiga na faʻamaonia i le tautoulu o le 1963 e le Soviet Union ma le United Kingdom. Na fautuaina e le Soviet Union le faasaina o le suʻega faatasi ai ma le faaleagaina o auupega faaniukilia ma le leai. Na maua le maliega mai le isi toʻalua i le faʻasaina o le suʻega. O le US ma Peretania na manaʻomia asiasiga i luga o le 'upega tafaʻilagi mo le faʻasaina o suʻega eleele, ae leʻi faia e le Soviet. Ma, o le feagaiga na tuʻua lalo lalo o le eleele faʻataʻitaʻiga mai le faʻasa. I le masina o Iuni, sa saunoa ai le Peresetene John Kennedy, i le Iunivesite o Amerika, o le a faamuta loa e le Iunaite Setete ni suesuega faaniukilia i le ea e pei ona faia e isi, a o tuliloaina se feagaiga. "O le iʻuga o lea feagaiga, e latalata lava ma e oʻo mai lava," o le tala lea a Kennedy i masina ae leʻi faʻaiʻuina, "o le a siakiina le tuʻuga malosi o le tuʻuga i se tasi o ona nofoaga sili ona mataʻutia. O le a tuʻu ai le malosiʻaga faaniukilia i se tulaga e feutanaʻi lelei ma se tasi o lamatiaga mataʻutia o loʻo feagai ma le tagata i le 1963, o le faʻateleina foi o le salalau o auupega faaniukilia.


Setema 25. I lenei aso i le 1959 US Peresitene Dwight Eisenhower ma le taitai Soviet o Nikita Khrushchev na feiloai. O lenei sa manatu o se ofoofogia o le mafanafana o sootaga a le Cold War ma fausia ai se siosiomaga o le faamoemoe ma le fiafia mo se lumanai e aunoa ma ni taua faanatinati. Ae lei faia le lua-aso asiasiga ma Eisenhower i Camp David ma i le faʻatoʻaga a Eisenhower i Gettysburg, Khrushchev ma lona aiga na maimoaina le Iunaite Setete. Sa latou asia New York, Los Angeles, San Francisco, ma Des Moines. I LA, na matua le fiafia Khrushchev ina ua taʻu atu e leoleo ia te ia e le sefe mo ia e asiasi i Disneyland. O Khrushchev, o le na soifua mai le 1894 i le 1971, na pule ina ua mavae le maliu o Josef Stalin i le 1953. Na ia faitioina le mea na ia taʻua o le "ova" o Stalinism ma fai mai na ia sailia "filemu faatasi" ma le Iunaite Setete. Eisenhower fai mai e manao i le tutusa mea. Na taʻua uma e taitai, o le fonotaga na aoga tele ma latou talitonu "o le fesili o le lautele o le auupega o le sili taua lea o loo feagai ma le lalolagi i aso nei." Na faamautinoa atu e Khrushchev i ana paaga e mafai ona latou galulue ma Eisenhower, ma valaaulia o ia e asiasi i le Soviet Union i le 1960. Ae ia Me, na fanaina ai e le Soviet Union se vaalele sipai U-2, ma pepelo ai Eisenhower e uiga i ai, e aunoa ma le iloaina o le Soviet ua latou puea le pailate Na toe amata foi le Cold War. O le US radar operator mo le pito i luga lilo U-2 na seʻe i le ono masina ua tuanaʻi ma lipotia na taʻu atu i tagata Lusia mea uma na ia iloa, ae na toe talia o ia e le malo o Amerika. O lona igoa o Lee Harvey Oswald. O le Cuban Missile Crisis e leʻi oʻo mai.


Setema 26. O le Aso Faʻavaomalo a UN mo le Faʻasalaina o Auupega Nuclear. I lenei foi aso i le 1924, na faʻamaonia muamua ai e le League of Nations le Tautinoga o Aia Tatau a le Tamaitiiti, ma mulimuli ane atiaeina i le Feagaiga i Aia Tatau a le Tamaitiiti. O le Iunaite Setete o le taʻimua o le lalolagi o le faʻateʻaina o meatau faʻanatinati, ma o le lalolagi e tasi i luga o le Convention on the Rights of the Child, lea 196 malo o le pati. Ae o le mea moni, o isi itu o le feagaiga e soli ai, ae o le Iunaite Setete o loʻo matua naunau lava i amioga e ono solia ai, o le US Senate musu e faʻamaonia. O le 'alofaga masani a lenei mea o le mimigi se mea e uiga i aiā a matua poʻo le aiga. Ae i le Iunaite Setete, o tamaiti i lalo o le 18 tausaga e mafai ona tuuina i le falepuipui mo le olaga atoa e aunoa ma le palolo. O tulafono a Amerika ua faʻatagaina ai tamaiti laiti aʻo 12 tausaga ona tuu e galulue i faʻatoʻaga mo le tele o itula i lalo o tulaga lamatia. Tasi tasi vaetolu o setete o Amerika e faʻatagaina le faʻasalaga i aʻoga. O le militeri a Amerika o lo o faalauiloa faalauaiteleina tamaiti i polokalame ao lumanai le militeri. O le pelesetene o Amerika na fasiotia tamaiti i le taia o drone ma siaki o latou igoa mai le fasioti tagata lisi. O nei tulafono uma, o nisi o latou lagolagoina e alamanuia sili ona aoga, o le a solia ai le Feagaiga i Aia Tatau a le Tamaitiiti o le Iunaite Setete e auai ai. A iai ni aia tatau a tamaiti, e iai a latou aia tatau i aʻoga lelei, puipuiga mai fana, ma se siosiomaga soifua maloloina ma gafataulimaina. O mea valea na mo le US Senate e faia.


Setema 27. I lenei aso i le 1923, i le manumalo i le filemu mo le League of Nations, na to ese ai Italia mai Corfu. O le manumalo na mautinoa lava o se vaega tasi. Le Liki o Malo, na iai mai le 1920 i le 1946, ma le United States na musu e auai, sa talavou ma sa tofotofoina. O Corfu o se motu Eleni, ma o le feeseeseaiga iina na tupu aʻe mai se isi manumalo manumalo. O le Komisi o Malo Aufaatasi na taitaia e se Italia e igoa ia Enrico Tellini na fofoina se feeseeseaiga tuaoi i le va o Eleni ma Albania i se faiga na le mafai ona faamalieina tagata Eleni. Tellini, lua fesoasoani, ma se faamatalaupu na fasiotia, ma Italia tuuaia Eleni. Na osofaia ma osofaʻia e Corfu ia Italia, ma maliliu ai le toʻasefulu ma le lua o tagata sulufaʻi. Italia, Eleni, Albania, Serbia, ma Turkey na amata sauniuni mo taua. Na apili Eleni i le League of Nations, peitaʻi sa musu Italia e galulue felagolagomaʻi ma taufaamataʻu mai i le Liki. Farani na fiafia e taofi le Liki mai ia, aua Farani na osofaia se vaega o Siamani ma le manao i se muamua seti. Na faalauiloa foi e le Fono a Amapasa a le Liki ni faaupuga e foia ai le feeseeseaiga sa sili ona alofagia e Italia, e aofia ai ma le totogiina tele o tupe e Eleni i Italia. Na tausisi itu e lua, ma na tuumuli ese Italia mai Corfu. A o le lautele lautele taua e leʻi amataina, o lenei sa alualu i luma. Talu ai ona o le malo saua na tele lava ina alu ese, o lenei sa le manuia. E leai ni feʻaveaʻi na lafoina i totonu, leai ni faʻasalaga, leai ni moliaga i le faʻamasinoga, leai ni faʻasalaga faʻavaomalo poʻo ni tamaititi, leai ni feutanaiga a ni pati se tele. E tele fofo e leʻi iai, ae ua uia se laʻasaga.


Setema 28. Ole aso fiafia lea o St. Augustine's Feast Day, o se taimi lelei e mafaufau ai ile mea e leaga ile manatu ole "just war." O Augustine, na fanau i le tausaga 354, na taumafai e tuʻufaʻatasia se tapuaiga e faʻasaga i le fasioti tagata ma le faʻasauā i le tele o le fasioti tagata ma le faʻatupu vevesi, ma faʻalauiloa ai le na o le taua taua o le taufaʻasese, lea o loʻo faʻatau atu tusi i aso nei. O le tonu taua e tatau ona puipuia pe faʻaletino poʻo le sili atu ma le toe faʻafoʻi, ma o puapuaga e foliga mai na taofi pe faʻamasinoina e sili atu le tele nai lo mafatiaga o le a faʻatupuina e le taua. O le mea moni, o taua e sili atu ona puapuagatia nai lo se isi lava mea. O le tonu taua e tatau ona vaʻai ma maua ai le maualuga avanoa o le manuia. I le mea moni, na o le pau le mea faigofie e valoia o le toilalo. E iai le manatu ose auala mulimuli lea pe a le manuia taumafaiga uma a le filemu. O le mea moni e iai lava filemu auala e osofaʻi ai atunuʻu i fafo, pei o Afghanistan, Iraq, Libya, Syria, ma isi. I le taimi o le taua-naʻo taua, naʻo tagata tau e tatau ona taulaʻi i ai. O le mea moni, o le tele o tagata afaina i taua talu mai le Taua Lona II a le Lalolagi o tagata lautele. O le fasiotia o tagata lautele e tatau ona "faʻatusatusa" i le taua a le militeri o se osofaʻiga, ae e le o se faʻamaoniga taua e mafai ona faia e se tasi. I le 2014, na taʻua ai e le vaega a le Pax Christi: "CRUSADES, INQUISITION, SLAVERY, TORTURE, CAPITAL PUNISHMENT, WAR: I le tele o seneturi, na taʻuamiotonuina ai e taʻitaʻi o Ekalesia ma taʻitaʻi lotu, nei amioga leaga uma, e o gatasi ma le finagalo o le Atua. Naʻo le toʻatasi lava i latou o loʻo taofia lena tofiga ile aʻoaʻoina aloaia ole Ekalesia ile aso. ”


Setema 29. I lenei aso i le 1795, na lomia ai Immanuel Kant Papatisoga Filemu: O Se Tusitusi Faʻamatalaga. O le filosofia na lisiina mea na ia talitonu o le a manaʻomia mo le filemu i le lalolagi, e aofia ai: "E leai se feagaiga o le filemu o le a taofia aloaia lea o loʻo iai ma le faʻaeteete mataupu mo se lumanaʻi taua," ma "Le tutoʻatasi setete, tele pe laitiiti, o le a sau i lalo o le pulega a le isi setete e ala i tofi, fesuiaiga, faʻatauina, pe foaʻi, "faʻapea foi ma le" E leai se malo e tatau, i le taimi o taua, faʻatagaina ia gaioiga o le feitagaʻi e ono le talitonuina ai le isi i le filemu mulimuli ane le mafai: o le faʻaaogaina o tagata fasioti tagata. ,… Ma le faatupu vevesi i le itu tetee. ” Sa aofia ai foi ma Kant le faasa o aitalafu a le atunuu. O isi aitema i luga o lana lisi o sitepu e faʻateʻa ai taua na toeititi lava taʻua, "E leai se isi taua," e pei o lenei: "E leai se setete e faʻalavelave i le Faʻavae poʻo le malo o se isi setete," poʻo lenei lea e oo i le fatu o le: “O autau tumau o le a iʻu lava ina soloia.” Na tatalaina e Kant se talanoaga e sili ona manaʻomia ae atonu na sili atu lona leaga na i lo le lelei, ina ua ia faalauiloa mai o le tulaga masani o tamaloloa (poʻo le a lava le uiga) o taua, o le filemu o se mea e le faalagolago i le filemu o isi (o lea aua le faʻateʻaina ua vave tele au 'au). Na ia taʻua foi o le a aumaia e malo malo le filemu, e aofia ai ma tagata e le o Europa, o ni tagata feʻai o loʻo latou mafaufau iai e faavavau i taua.


Setema 30. I lenei aso i le 1946, o suʻega a le Nuremberg na faʻatautaia e Amerika na maua ai le 22 Germans, o le tele lava o solitulafono na faia e le Iunaite Setete, ma o le a faʻaauau pea ona auai. O le faasa i taua i le Kellogg-Briand Pact na suia e avea ma faasa i taua malosi, ma le au manumalo na filifili na o le au leiloa na sauā. Le tele o taua mataʻutia a le US talu mai le leai o ni moliaga. I le taimi nei, na faʻafaigaluega e le militeri Amerika le sefulu ono selau saienitisi ma fomaʻi na avea muamua ma Nazi, e aofia ai ma nisi o vavalalata vavalalata a Adolf Hitler, o aliʻi e nafa ma le fasioti tagata, faʻapologaina o tagata, ma faʻataʻitaʻiga a tagata, e aofia ai ma aliʻi ua taʻusalaina i soligatulafono i taua. O nisi o le au Nazis na faʻataʻitaʻia i Nuremberg sa faigaluega mo le US i Siamani poʻo le US ao lumanaʻi ai faʻamasinoga. O ni isi na puipuia mai le latou taimi ua tuanaʻi e le malo o Amerika mo le tele o tausaga, aʻo latou nonofo ma galulue i Boston Harbour, Long Island, Maryland, Ohio, Texas, Alabama, ma isi nofoaga, pe na lele e le malo o Amerika i Atenitina e puipuia i latou mai le itu a leoleo. . O sipai na avea muamua ma Nazi, o le toʻatele o latou sa avea ma SS, na faʻafaigaluega e le US i le maeʻa ai o le taua o Siamani e matamata ai - ma faʻasaua ai - Soviet. Na amata ona atiaʻe e le saienitisi roketi na iai muamua le misiali ballistic intercontinental. O inisinia sa iai muamua na faʻataʻitaʻiina le fale o Hitila, na fausia ai 'olo lalo o le eleele mo le malo o Amerika i Catoctin ma Blue Ridge Mountains. O le sa avea muamua o Nazis na atiaʻe le polokalame a le US vailaʻau ma vailaʻau, ma na tuʻuina i le pule o se ofisa fou e taʻua o le NASA. Na pepelo e le au pepelo a le au Nazi, le auiliiliga o faamatalaga pepelo, i le pepelo o le taufaamataʻu a le Soviet - o le mafuaaga mo nei mea leaga uma.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana