Peace Almanac Ianuari

Ianuari

Ianuari 1
Ianuari 2
Ianuari 3
Ianuari 4
Ianuari 5
Ianuari 6
Ianuari 7
Ianuari 8
Ianuari 9
Ianuari 10
Ianuari 11
Ianuari 12
Ianuari 13
Ianuari 14
Ianuari 15
Ianuari 16
Ianuari 17
Ianuari 18
Ianuari 19
Ianuari 20
Ianuari 21
Ianuari 22
Ianuari 23
Ianuari 24
Ianuari 25
Ianuari 26
Ianuari 27
Ianuari 28
Ianuari 29
Ianuari 30
Ianuari 31

 3percent


Ianuari 1. Lenei o le Tausaga Fou Tausaga ma le Lalolagi Aso o le Filemu. O le aso ua amataina le isi faʻataunuʻuina o le kalena Gregorian, faʻalauiloa e Pope Gregory XIII i le 1582 ma o aso nei o le lautele lautele faʻaaogaina kalena i le lalolagi. O le aso e amata ai le masina o Ianuari, na faʻaigoa ia Janus, le atua e lua foliga o faitotoʻa ma fesuiaʻiga, poʻo mo Juno, le Masiofo o atua, le afafine o Saturn, ma le toʻalua ma le tuafafine o Jupiter. Juno o se taua taua o le atua fafine Eleni o Hera. I le 1967 na folafola ai e le Ekalesia Katoliko Ianuari 1st e avea ma Aso o le Filemu a le Lalolagi. Tele o tagata e le o ni Katoliko e faʻaaogaina foʻi le avanoa e faʻamanatu ai, fautua, aʻoaʻo ai, ma faatupu vevesi mo le filemu. I le lautele lautele tu ma aga o iugafono a le Tausaga Fou, e masani ona faaaoga e pope le Aso o le Filemu a le Lalolagi e faia ai lauga ma lolomiina faamatalaga e lagolago ai le agai atu o le lalolagi i le filemu, ma fautuaina mo le tele o isi mafuaaga tonu. Le Aso o le Filemu o le Lalolagi ia Ianuari 1st e le tatau ona fenumiai ma le International Day of Peace, faʻatuina e Malo Aufaatasi i le 1982 ma faailogaina i tausaga taʻitasi ia Setema 21st. Lenei mulimuli na avea sili lauiloa, atonu ona le amataina e se lotu e tasi, e ui o le upu "Faʻavaomalo" i lona igoa na avea ma vaivaiga mo i latou e talitonu malo o se faʻalavelave i le filemu. O le World Day of Peace e le tutusa foi ma le Peace Sunday lea e sau i Egelani ma Wales i le Aso Sa e paʻu i le va o Ianuari 14th ma le 20. Poʻo fea lava ma poʻo ai tatou i ai i le lalolagi, e mafai ona tatou filifili e filifili i aso nei e galulue mo le filemu.


Ianuari 2. I lenei aso i le 1905, na faia ai e le Konafesi o Industrial Unionists i Chicago na fausia ai le Aufaigaluega Mataʻituina o le Lalolagi (IWW), ua taʻua o The Wobblies, o se taumafaiga atoa ina ia fausia se tasi o le aufaigaluega galulue faatasi ai ma tagata faigaluega uma i le lalolagi. O le au Wobblies na latou potopoto mo aia tatau a tagata faigaluega, aia tatau a tagata lautele, faamasinoga amiotonu, ma le filemu. O le latou vaʻaiga e manatuaina i pese na latou saunia ma usuina. O le tasi na taʻua o Kerisiano i le Taua ma aofia ai upu nei: “I luma, fitafita Kerisiano! E manino le ala o Tiute; Fasioti ou tuaoi kerisiano, pe latou te fasiotia. E faʻatupuina e le au tau le pulou, o loʻo valaʻauina oe e le Atua i luga e gaoi, ma toso teine, ma fasioti. O au galuega uma e faʻapaʻiaina e le Tamai Mamoe i lugā; Afai e te alofa i le Agaga Paia, alu i le fasioti tagata, tatalo, ma oti. Agaʻi i luma, fitafita Kerisiano! Tipi ma loimata ma ta! Tuu le agamalu Iesu e faʻamanuia i lau tama. O ulupoo sulu faʻatasi ma shrapnel, faʻafilemu le faʻapologa; tagata e le tautatala i lou laulaufaiva tatau i le faʻafanoga a le Atua. Tasi le faitotoʻa o fale uma, teine ​​lalelei taupulepule; Faʻaaoga lou malosi ma lau aia saʻo e tausia ai i latou e pei ona e finagalo i ai. Agaʻi i luma, fitafita Kerisiano! Blighting outou uma feiloai; Solia le saolotoga o tagata i lalo o vae amioatua. Vivii atu i le Alii o lana tala faailoga o faaluaina ai lana tuuga e fiafia i ai! Fai le lafoa i fafo faʻaaloalo i lou bullion ituaiga o alofa tunoa. Faʻatuatua i tauemaga faʻaola, tautua o ni tagata saua; Tala faasolopito o le a fai mai e uiga ia te oe: 'O le afifi a le Atua-faʻavalevalea valea!' "I le sili atu ma le seneturi talu ona tusia lenei pese, malamalama o le faʻalumaina ua fai sina mou atu, ma o le mea moni leai ni Kerisiano auai i taua foi.


Ianuari 3. I lenei aso i le 1967, na maliu Jack Ruby, o le tagata na molia i le moliaga o le fasioti tagata a John John Kennedy, o Lee Harvey Oswald, i le falepuipui o Texas. O Ruby na tausalaina i le fasioti o Oswald i le lua aso talu ona fana Kennedy a o Oswald sa taofia e leoleo. O Ruby na faasalaina i le oti; Peitai na toe apili lana moliaga, ma na tuuina atu ai ia te ia se faamasinoga fou e ui lava o le fana na faia i luma o leoleo ma le au tusitala o puʻeina o latou ata. A o faʻatulagaina le aso mo le faʻamasinoga fou a Ruby, na lipotia mai ai na maliu o ia mai le fulafula i le pulmonary ona o le kanesa o le mama e leʻi iloa. E tusa ai ma faamaumauga e leʻi faamatuu mai e le National Archives seʻi vagana ia Novema 2017, na taʻu atu e Jack Ruby i se tagata fai faamatalaga i le FBI ina ia "matamata i afi" i le aso na fasiotia ai le Peresetene John F. Kennedy, ma sa i ai i le eria na tupu ai le fasiotiga tagata. Na teena e Ruby lenei mea i le taimi o lona faamasinoga, i le tausisi pea faapea o lona lotonuu ina ua ia fasiotia Oswald. O le lipoti aloaia a le Komisi o Warren o le 1964, na faaiuina ai e faapea, e le o Oswald po o Ruby o ni vaega o le taupulepulega leaga e fasioti Peresitene Kennedy. E ui lava i ana faaiuga maumaututū, o le lipoti na le mafai ona taofia le le mautonu na siomia ai le mea na tupu. I le 1978, na faʻaiʻuina ai e le maota filifilia a le maota i luga o le fasioti tagata i le amataga o le lipoti, o Kennedy "atonu na fasiotia o ia ona o se taupulepulega leaga" atonu na aafia ai le tele o tagata fanafana ma soli tulafono. O sailiiliga a le komiti, i le avea ai ma Warren Komisi, o loʻo faaauau pea ona finauina lautele. O manatu a le peresetene pito i laiti o Amerika na avea ai o ia ma tagata lauiloa ma sili ona misia: "laa ese mai le paolo o taua ma saili le ala o le filemu," o lana tala lea.


Ianuari 4. I lenei aso i le 1948, o le malo o Burma (lea e lauiloa foi o Myanmar) na faasaolotoina o ia mai pulega colonial a Peretania ma avea ai ma se malo tutoatasi. Na tau le taua a Peretania i taua e tolu i le Burma i 19th seneturi, o le lona tolu i le 1886 na faia ai Burma i le itumalo o Peretania Initia. O Rangoon (Yangon) na avea ma laumua ma se pisi pusa i le va o Calcutta ma Singapore. E toatele Initia ma Saina na taunuu mai ma le au Peretania, ma o suiga tetele faaleaganuu na mafua ai ona tauivi, fouvale, ma tetee. Peretania, ma le teena le aveesea o seevae pe a ulufale atu i pagodas, na taʻitaʻia ai monike Buddha e tetee. O le University of Rangoon na faia ni faʻasalalauga, ma o se tamaititi aoga tulafono, o Aung San, na amataina le "Anti-Fascist People's Freedom League" (AFPFL), ma le "People's Revolutionary Party" (PRP). O San, faatasi ai ma isi, na mafai ona faʻatalanoaina le tutoatasi o Burma mai Peretania i le 1947 ma faʻamautuina se maliliega ma tagatanuu faʻalapotopotoga mo se Burma lotogatasi. Na fasiotia San i luma o le tutoʻatasi. O le teine ​​laitiiti o San o Aung San Suu Kyi sa faaauau lana galuega i le faatemokalasi. I le 1962, na ave e le militeri Burmese le malo. Na faʻaumatia foi i tamaiti o 100 o loʻo auai i se faʻasalaga filemu i le University of Rangoon. I le 1976, na puʻeina tamaiti aʻoga a le 100 pe a uma ona nofo i totonu. Suu Kyi sa tuʻuina i lalo o le falepuipui, ae na maua le Nobel Peace Prize i le 1991. E ui lava o le militeri o se malosi malosi i Myanmar, na filifilia Suu Kyi e avea ma Sui o le Malo (po o le palemia) i le 2016, na lagolagoina e le Rusia National League mo le Temokalasi. Suu Kyi ua faitioina i le lalolagi atoa mo le vaavaaia po o le faatagaina o le militeri Burmese e fasia le faitau selau o alii, tamaitai, ma tamaiti o le vaega a Rohingya.


Ianuari 5. I lenei aso i le 1968, o Antonin Novotny, o le pule o Stalinist o Siekisolovakia, na suitulaga i le avea ma uluai failautusi a Alexander Dubcek, o le na talitonu e mafai ona ausia le sosaiete. Na lagolagoina e Dubcek le komisi, ae peitai na faʻaalia le saolotoga o le tautala i toefuataiga o le lagolagoina o le au, ma aia tatau a tagata. O lenei vaitau ua lauiloa o le "Prague Spring." Ona osofaia lea o Siekisolovakia e le Soviet Union; na ave atu taʻitaʻi taʻitaʻi i Moscou, ma na suia e sui o le Soviet. Ua soloia nei suiga a Dubcek, ma o Gustav Husak o le na suitulaga ia te ia na toe faatuina ai se pulega pulenuu a le au Konesunisi. O lenei mea na mafua ai le tele o teteʻe i totonu o le atunuʻu. O laina eletise, nusipepa, ma tusi na lomia i lenei taimi, e pei o le Garden Party ma le Memorandum na saunia e Vaclav Havel, na taofia ai Havel mo le toeitiiti fa tausaga. E faitau afe tamaiti aʻoga sa faia se aso toafilemu toʻafa e nonofo i aoga maualuga ma kolisi i le salafa o le atunuʻu, faʻatasi ai ma faleoloa o loʻo tuʻuina atu a latou meaai i le lotogatasi. O nisi o mea mataʻutia ma le matautia na tutupu na tupu. I Ianuari 1969, Jan Palach o se tama aʻoga kolisi na tuʻuina i luga o le afi i le Wenceslas Square e tetee ai i le galuega ma le aveesea o saolotoga lautele. O lona maliu na pei o le Spring Prague Springs, ma o lona falelauasiga na avea ma se isi tetee tetee. O se tamaititi lona lua, o Jan Zajíc na ia faia le mea lava e tasi i le sikuea, ae o le lona tolu o Evjen Plocek, na maliu i Jihlava. Aʻo faʻateʻaina malo o le Communist i Europa i Sasaʻe, o faʻatalosaga a Prague na faʻaauau seia oʻo i le Tesema 1989 ina ua maeʻa le malo a Husak. Na toe tofia foi Dubcek o le taitaifono o le Palemene, ma na avea Vaclav Havel ma peresitene o Czechoslovakia. O le aumaia o faigamalo i se iuga i Siekisolovakia, po o le Prague "Summer," na sili atu i le luasefulu tausaga o le tetee.


Ianuari 6. I lenei aso i le 1941, na saunoa ai Peresitene Franklin Delano Roosevelt i se lauga na faailoa mai ai le faaupuga "Four Freedoms," na ia saunoa ai e aofia ai le saolotoga o le tautala ma faaupuga; saolotoga o tapuaiga; saoloto mai le fefe; ma le saʻolotoga mai le manaʻo. O lana saunoaga sa faʻatatau i le saolotoga mo tagatanuʻu o atunuʻu uma, ae o tagatanuʻu o le Iunaite Setete ma le tele o le lalolagi o loʻo tauivi pea i itu uma e fa. O nisi nei o upu na saunoa ai Peresitene Roosevelt i lena aso: “I aso o lumanaʻi, tatou te saili e faʻamautuina, tatou te vaʻai atu i luma i se lalolagi faʻavaeina i luga o le fa aaoga tatau a tagata. Muamua o le saolotoga e tautala ma faʻaalia - i soo se mea o le lalolagi. Lona lua o le saolotoga o tagata taʻitasi e tapuaʻi i le Atua i lana ia lava ala - i soo se mea i le lalolagi. Lona tolu o le saʻolotoga mai le manaʻomia - lea e faʻaliliuina i faaupuga a le lalolagi, o lona uiga o le malamalama i le tamaoaiga o le a maua ai e malo uma se olaga filemu mo tagata o loʻo nonofo ai - i soo se mea o le lalolagi. Lona fa o le saolotoga mai le fefe - lea, faʻaliliuina i faaupuga a le lalolagi, o lona uiga o le lalolagi atoa faʻaititia o meatau i se tulaga ma i se auala maeʻaeʻa e leai se malo o le a i ai i se tulaga e faia ai se gaioiga o le faʻaoolima malosi faʻasaga i soʻo se tuaoi - i soo se mea o le lalolagi…. I lena manatu maualuga e leai se iʻuga seʻi vagana ai le manumalo. ” O aso nei e masani ona faʻatapulaʻa e le malo o Amerika aia tatau o le Teuteuga Muamua. Suʻesuʻe palota tele i fafo atu vaʻai i le US o le sili taufaamatau i le filemu. Ma o le US taʻitaʻia malo mauoa uma i le mativa. O Saolotoga e Fa o loʻo tauivi pea mo.


Ianuari 7. I lenei aso i le 1932, na tuuina atu ai e le Failautusi o le Setete o Henry Stimson le Stimson Doctrine. O le Iunaite Setete na valaauina e le League of Nations e tetee i osofaiga a Iapani talu ai nei i Saina. O Stimson, faatasi ai ma le faamaoniga a le Peresetene Herbert Hoover, folafolaina i le mea na taua foi o le Hoover-Stimson aʻoaʻoga, US tetee i le taimi nei taua i Manchuria. Na taʻua e le Mataupu Faavae, muamua, o le Iunaite Setete o le a le amanaʻia soʻo se feagaiga e faʻaleagaina ai le pule silisili ese poʻo le saʻo o Saina; ma lona lua, o le a le amanaʻiaina ni suiga faʻa-teritori ua ausia e ala i le malosi o lima. O le faamatalaga na faavae i luga o le faasaina o taua e ala i le 1928 Kellogg-Briand Pact lea na iu lava ina faamutaina le taliaina ma le amanaiaina o le faatoilaloina toetoe lava i le lalolagi atoa. O le Iunaite Setete na puapuagatia i le maeʻa ai o WWI a o tauivi ona tagatanuu ma le Wall Street-faatupuina le lotomafatia, tele faletupe le manuia, tele leai ni galuega, ma tele ita inoino o le taua. O le US e foliga mai e le o toe umi ona ulufale atu i se taua fou ma na musu e lagolagoina le Liki o Malo. O le Stimson Mataupu Faavae talu ai na faamatalaina e le aoga, ona o le osofaʻiga a Shanghai e Iapani i le tolu vaiaso mulimuli ane, ma isi taua i totonu o Europa aofia ai isi atunuu na le amanaʻiaina le tulafono. Na talitonu nisi tusitala faasolopito, o lenei aʻoaʻoga na faalagolago ia te ia lava, ma o lona uiga ia tatala pea fefaatauaiga i le taimi o le Pau Tele o le Tamaoaiga aʻo tumau pea le le mautonu. I leisi itu, o loʻo iai tagata suʻesuʻeina talafaʻasolopito ma aʻoaʻoga faaletulafono latou te iloa o le tuiina o amioga lelei i polokiki a le lalolagi na mafua ai le aoga o le Stimpson Mataupu Faavae i le fausiaina o se vaaiga faavaomalo fou o taua ma ona taunuuga.


Ianuari 8. I lenei aso, AJ Muste (1885 - 1967), o se Dutch-fanau Amerika, amata lona olaga. O AJ Muste o se tasi lea o taitai sili ona le fiafia i tagata lautele o lona taimi. I le amataina o se faifeau i le Dutch Reformed Church, na avea ai o ia ma se tagata agafesootai ma le au galulue galulue, ma o ia o se tasi na faavaeina ma le uluai faatonu o le Brookwood Labor College o Niu Ioka. I le 1936, na ia tuuto atu ai o ia i le pacifism ma taulaʻi lona malosi i le tetee atu i taua, aia tatau a le tagata, saolotoga o tagata, ma le faʻaleagaina. Na galue o ia ma le tele o faʻalapotopotoga, e aofia ai le Fellowship of Reconciliation, Congress of Racial Equality (CORE), ma le Taua a le Taua Taua, ma sa avea ma faatonu o Tatala mekasini Na faʻaauau lana galuega mo le filemu i le taimi o le taua a Amerika i Vietnam; ae toeititi lava oʻo i lona maliu, na malaga atu ai i North Vietnam ma le 'aufaifeʻau ma taʻitaʻi o taʻitaʻi lotu, ma feiloaʻi ai ma le taʻitaʻi faipule o Ho Chi Minh. O AJ Muste sa faʻaaloalogia tele ma faʻafiafiaina i le gaioiga mo agafesootaʻi faʻamasino mo lona agavaʻa e fesoʻotaʻi ma tagata o soʻo se tausaga ma talaʻaga, e faʻalogo ma mafaufau loloto i manatu uma o manatu, ma faʻafesoʻotaʻi le va i le va o vaega faʻapolokiki eseese. O le AJ Muste Memorial Institute na faʻavaeina i le 1974 e tausi ai le tupuaga a AJ e ala i le lagolagoina faifai pea o le le faʻagaeʻetia gaioiga mo fesuiaiga lautele. O loʻo lomia faasalalau e le Inisetiuti tamaitusi ma tusi e uiga i le le faʻamalosi, saunia fesoasoani ma lagolago i vaega o le vao i Amerika atoa ma le lalolagi atoa, i lana taulaga o le "Peace Pentagon." I upu a Muste: “E leai se ala i le filemu; o le filemu le auala. ”


Ianuari 9. I lenei aso i le 1918, na tau ai le US i lana taua mulimuli ma Native Americans i le Taua o Bear Valley. O tagata Yaqui Initia na unaʻia i matu e le latou taua umi ma Mekisiko, ma sopoʻia le tuaoi latalata i le nofoaga faʻamiliteli i Arizona. O Yaquis e galue i nisi taimi i togavao a le US, faʻatau auupega ma latou totogi, ma toe ave i Mexico. I lena aso faigata, na maua ai e le ami se vaega toalaiti. Na tupu le fusuʻaga seʻi vagana ua amata ona talotalo atu e le tasi Yaqui ona lima i le siilima. Sefulu Yaquis na puʻeina, ma fai atu e laina i luga ma o latou lima i luga oo latou ulu. Na tu maualuga le aliʻi, ae tuu ona lima i lona puimanava. A o faʻamalosia le siʻi aʻe o ona lima, na aliali mai sa na o lona taumafai e taofi faʻatasi lona manava. Na tigaina o ia i se pa na mafua mai i se pulu na tutuʻi ai katuni i lona puimanava, ma maliu ai o ia i le aso na sosoʻo ai. O le isi na pueina o se tamaititi e sefulutasi tausaga le matua, o lana fana na umi lava lona umi. O lenei lototetele vaega na mafai ai ona sosola ese le toatele atu. O e na puʻeina na aveina i luga o solofanua i Tucson mo le faamasinoga feterale. Na latou mafaia ona faʻafiafiaina fitafita i le taimi o le malaga ma lo latou lototetele ma le malosi. I le faamasinoga, na faaleaogaina ai e le faamasino moliaga uma mo le sefulu tasi o ona tausaga, ma faasalaina le isi valu i le 30 aso i le falepuipui. Na tusia e le alii pule o le ofisa o Harold B. Wharfield e faapea: "E sili atu le faasalaga nai lo le Yaquis o le a ave esea i Mekisiko ma feagai ai ma le fasiotia o ni tagata fouvale."


Ianuari 10. I lenei aso i le 1920, na faavaeina ai le League of Nations. O le muamua faʻavaomalo faʻalapotopotoga faʻavaeina e tausisia le filemu o le lalolagi. Sa le o se fou manatu. Talanoaga i le maeʻa ai o taua Napoleone na iu ai lava i Geneva ma Hague Convention. I le 1906, na finau ai le Nobel Prize laureate Theodore Roosevelt mo le "Liki o le Filemu." Ma, i le iʻuga o le WWI, o Peretania, Farani ma le US na sauniuni tuʻufaʻatasiga. O nei mea na mafua ai le feutanaiga ma le taliaina o le "Feagaiga o le Liki o Malo" i le Paris Peace Conference i le 1919. O le feagaiga, lea na taulaʻi atu i le saogalemu o le lotogatasi, toesea o auupega, ma le foia o feeseeseaiga faavaomalo e ala i feutanaiga ma le faia o faaiuga, ona aofia ai lea i totonu o le Feagaiga o Versailles. O le Liki sa pulea e le General Assembly ma le Executive Council (e naʻo pulega tetele lava e tatala ai). Ile amataga ole WWII, na manino ai le le manuia ole Lotu. Aisea? Puleaina: Fautuaga e manaomia ai le palota autasi a le Fono Faatonu. Na maua ai e sui auai o le Fono le veto aoga. Auai i le Ekalesia: Tele atunuʻu e leʻi auai. E toʻa 42 sui faʻavae ae 58 lona tumutumuga. E toatele na vaai i ai o se "Liki a Tagata Manumalo." E leʻi faʻatagaina Siamani e auai. E leʻi talileleia malo faʻa-Komunisi. Ma le mea malie, o le Iunaite Setete e leʻi auai. O le Peresetene Woodrow Wilson, o se ki taua, sa le mafai ona ia mauaina i totonu o le Senate. Le le mafai ona faʻamalosia faaiuga: Na faalagolago le Liki i luga o le au manumalo a WWI e faʻamalosia ana fofo. Sa latou mumusu e faia. Feteenaiga faʻamoemoe: O le manaʻoga mo le faʻaupuga faʻaauupegaina e feteʻenaʻi ma taumafaiga i le faʻaleagaina. I le 1946, ina ua mavae na o le 26 tausaga, sa suia le Liga o Malo e Malo Aufaatasi.


Ianuari 11. I lenei aso i le 2002, na amata ai ona faʻaauau le Falelauapiga Falepuipui o Guantanamo i Cuba. Muamua na fuafua e avea ma se "motu i fafo atu o le tulafono" lea e mafai ai ona taofiofia faiga faatupu faalavelave e aunoa ma se faagasologa ma fesiligia e aunoa ma le taofiofia, o le falepuipui ma le ofisa faamiliteli i Guantánamo Bay o ni faaletonu mataga. Ua avea Guantánamo ma faailoga o le le tonu, sauaina, ma le le amanaiaina o le tulafono. Talu mai le tatalaina o le falepuipui, na toetoe o 800 tagata ua pasi i ona sela. I le faaopoopo atu i le faʻatagaina faasolitulafono, e toʻatele ua feagai ma le faʻasauā ma isi faiga sauā. O le toʻatele na faia e aunoa ma se totogi poʻo se faʻataʻitaʻiga. O le tele o pagota sa faia mo le tele o tausaga talu ona faʻamaonia mo le tatalaina e le militeri a le US, ma tumau ai i se vaalele lea e leai se malo o le malo na naunau e oʻo atu i le faʻaumatiaina o a latou aia tatau. Guantánamo ua afaina i le tulaga tauleleia ma le malupuipuia o le Iunaite Setete ma se meafaigaluega e suʻe ai vaega e pei o ISIS ua latou ofuina a latou lava pagota i le orange GITMO. O le peresitene o le US ma ona ofisa mo le tele o tausaga ua i ai ae le faaaogaina le malosiaga e taofia ai le taofia tumau ma latalata Guantánamo. Closing Guantánamo o le auala sao e tatau ona faʻamuta le falepuipui e aunoa ma se totogi poʻo se faamasinoga; fesiitaiga o tagata taofiofi ua faʻamaonia mo le fesiitaiga; ma taumafai tagata faʻamaonia o loʻo iai faʻamaoniga o mea sese i faamasinoga a le malo tele i le Iunaite Setete. Faigamalo a le malo o Amerika e masani lava ona taulimaina mataupu taufaamatau. Afai e le mafai e le loia molia ona tuʻuina se faʻasalaga faasaga i se pagota, e leai se mafuaaga e tatau ai ona faʻafalepuipuiina le tagata, pe i Guantánamo poʻo le Iunaite Setete.


Ianuari 12. I lenei aso i le 1970 Biafra, o le vaega ole alalafaga i le itu i saute o Nigeria, na tuʻuina atu i le Army Army, ma faʻauʻu ai le Taua a le Malo o Nigeria. Nigeria, o se tasi o kolotilo a Peretania, na maua le tutoatasi i le 1960. O lenei toto toto ma le vaeluaina o se taunuuga o se tutoatasi ua fuafuaina faapitoa mo le lelei o le pulega colonial. Nigeria o se tuufaatasiga o vaega o motu tutoatasi. I le taimi o le pulega colonial na faia ai e avea ma eria e lua, Northern ma Saute. I le 1914, mo le faʻaleleia o le pulega ma le pulea sili atu o punaʻoa, North ma Saute na faʻapipiʻiina. Nigeria ei ai vaega sili ona tolu: o le aganuu i le itu i sautesasae; le Hausa-Fulani i matu; ma le Yoruba i saute sisifo. I le tutoatasi, o le Palemia na mai le itu i mātū, o le nuʻu sili ona lauiloa. O feeseeseaiga faʻaitulagi na ausia ai le lotogatasi o le atunuʻu. Tetee i luga o le 1964 palota. I totonu o le salalau o tuuaiga o le taufaasese, na toe filifilia ai le tagata na molia. I le 1966, na taumafai le au faipule laiti e fai se osofaʻiga. Aguiyi-Ironsi, le ulu o le fitafita a le Malo ma le aganuu a Igbo, taofia ma avea ma ulu o le setete. I le ono masina mulimuli ane, na faia ai e tagata ofisa i mātū se paʻu. O James Gowon, o se tuatusi, na avea ma ulu o le setete. O lenei mea na tau atu i pogroms i matu. E oʻo atu i le 100,000 Igbo na fasiotia ma le miliona na sosola. I le aso X XIII, 30, le Igbo, na faʻaalia ai le itu i sautesasae o le Independent Republic of Biafra. Na alu le Malo Malosi i taua e toe faʻafouina le atunuu. O le latou sini muamua o le pueina lea o Port Harcourt ma le pulea o le suauu. Na mulimuli mai poloka, lea na mafua ai le oge tele ma le matelaina i le 1967 miliona o tagata Biafran. E limasefulu tausaga mulimuli ane, o le taua ma ona taunuuga e tumau pea le taulaiga o fefinauaiga mataʻutia.


Ianuari 13. I lenei aso i le 1991, na osofaia e Soviet Special Forces se televise Lithuania ma le leitio, ma fasiotia ai le 14 ma faʻaumatia ai le 500 ao faʻatautaia e tane tane le tele o tagata e leai ni puipuiga e puipuia le olo i le puipuiga o le tutoatasi o le Lithuania. O le Fono Maualuga a Lithuania na vave tuuina atu se talosaga i le lalolagi e iloa ai na osofaʻia e le Soviet Union lo latou malo, ma ua faamoemoe Lithuania e faatumauina lo latou tutoatasi i soo se tulaga. Lithuania na faʻaalia lona tutoatasi i 1990. Na vave ona pasia e le Palemene Lithuania se tulafono o loʻo aiaia ai le faʻatulagaina o se malo i le faʻauiga i le tulaga e tatau ai ona faʻaleagaina le Fono a le Soviet. O le taitai o Rusia, o Boris Yeltsin, na tali atu ma le teenaina o lona lima i osofaiga, ma talosaga atu i fitafita Rusia e fai mai o se faiga faasolitulafono, ma le valaauliaina oi latou e mafaufau e uiga io latou lava aiga ua tuua i le fale. E ui lava na teena e ia ma Mikhail Gorbachev soo se mea na aafia ai, na faaauau pea osofaiga a le Soviet ma fasioti tagata. Na taumafai le toʻatele o Lithuanians e puipuia le televise ma le leitio. Sa faʻateleina tane taʻavale a le Soviet ma feosofi i luga o le motu o tagata. Soviet army na aveesea ma liliu ese le faasalalauga TV ola. Ae na amata le faasalalauina o se televise TV i le tele o gagana ina ia iloa e le lalolagi. O se motu tele na potopoto e puipuia le fale o le Fono Maualuga, ma na sosola le au Soviet. Faʻamasinoga faavaomalo mulimuli ane. Ia Fepuari, na palota le Lithuanians mo le tutoatasi. Aʻo maua e Lithuania lona tutoʻatasi, na manino mai o osofaiga a le militeli e leʻi saunia mo se lalolagi o le faateleina o le saolotoga o fesoʻotaʻiga.


Ianuari 14. I lenei aso i le 1892 Na fanau mai Matini Niemöller. Na maliu o ia i le 1984. O lenei faifeʻau Porotesano lauiloa na tulai mai o se fili malosi o Adolf Hitler na faaaluina le fitu tausaga talu ai o le pulega a le Nasi i nofoaga o faasalaga, e ui lava i lona lotonuu lotonuu. Niemöller atonu e sili ona manatuaina mo le upusii: "Muamua na latou o mai mo le Socialists, ma ou te leʻi tautala atu aua ou te le o se sosaiete. Ma na latou o mai mo le Trade Unionists, ma ou te leʻi tautala aua o aʻu e le o se Trade Unionist. Ona latou o mai lea mo tagata Iutaia, ma ou te leʻi tautala ona o aʻu e le o se Iutaia. Ona latou o mai lea mo aʻu, ma e leai seisi na toe tautala mo aʻu. ” Niemöller na faʻamalolo mai le Neivi a Siamani ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi. Na ia filifili e mulimuli i tulagavae o lona tama e ala i le ulufale i se seminare. Na lauiloa Niemöller o se faifeau talaʻi. E ui i lapataiga mai i leoleo, ae sa faaauau pea ona ia talaʻi faasaga i taumafaiga a le setete e faalavelave i lotu ma le mea na ia vaai i ai o le neo-paganism na faamalosia e le au Nasi. O lona iʻuga, sa masani ona puʻea faapagota Niemöller ma tuu i totonu o le fale na o ia i le 1934 ma le 1937. Na avea Niemöller ma tagata lauiloa i fafo. Na ia fofogaina le saunoaga amata i le fonotaga a le Federal Council o Ekalesia i le 1946 ma femalagaaʻi lautele e talanoa e uiga i le Siamani aafiaga i lalo o le Nazism. E oʻo atu i le ogatotonu o le 1950, na galue Niemöller ma le tele o vaega faʻavaomalo, e aofia ai le Fono a Ekalesia i le Lalolagi, mo le filemu faʻavaomalo. Niemöller Siamani tagatanuu na le maluelue a o ia taufaaleaga faasaga i le vaevaega o Siamani, ma faapea mai na ia fiafia i le tuʻufaʻatasia tusa lava pe i lalo o le Communism.


Ianuari 15. I lenei aso i le 1929, na fanau Martin Luther King, Jr.. O lona soifua na faʻaumatia ma le faʻafuaseʻi ia Aperila 4th, 1968, ina ua fasiotia o ia i Memphis, Tennessee. Naʻo le leai o se peresitene e iai se aso malolo a le malo o Amerika na faʻamaonia i lona mamalu, ma na o le pau le peresitene e le o se peresitene na faʻamanatuina i se maafaamanatu taua i Uosigitone, DC, Dr. King's "E i ai soʻu miti" lauga, Nobel Peace Prize lecture, ma "Tusi mai le Falepuipui o Birmingham" o nisi ia o faʻaaliga ma tusitusiga sili ona faʻaaloalo i le Igilisi. O le mauaina o musumusuga mai lona talitonuga faa-Kerisiano ma aoaoga a Mahatma Gandhi, na taitaia ai e Dr King se gaoioiga i le faaiuga o 1950s ma 1960s ina ia ausia ai le tutusa tutusa faaletulafono mo Aferika Amerika i le Iunaite Setete. I le taimi e itiiti ifo nai lo le 13 tausaga o lana taʻitaʻiga o Amerika Samoa i le taimi nei, o Tesema, 1955 seia oʻo ia Aperila 4, 1968, na ausia e tagata Amelika le alualu i luma moni i le tutusa o tagata i Amerika nai lo tausaga ua mavae atu 350. O le Dr. King ua manatu lautele o se tasi o taitai sili ona le talitonu i le talafaasolopito o le lalolagi. A o isi na fautuaina mo le saolotoga e ala i "soo se auala talafeagai," na faaaoga ai e Matini Luther King, le Itiiti le mana o upu ma gaoioiga o le tetee tetee, e pei o le tetee, o le nuu e faatulagaina, ma le le usitai faalemalo ina ia ausia sini e foliga mai e le mafai. Na faaauau pea ona ia taitaia nei taumafaiga e tetee atu i le mativa, ma feeseeseaiga faavaomalo, ma tumau i le faamaoni i ana mataupu faavae o le le mautonu. O lona tetee i le taua i Viatename, ma le fautua mo le alu ese mai i le faanunununu, militarism, ma le tele o meafaitino o loo faaauau pea ona uunaia ai le filemu ma le au amiotonu e saili se sosaiete lautele mo se lalolagi e sili atu ona lelei.

uila


Ianuari 16. I lenei aso i le 1968, na faavaeina ai e Abbie Hoffman ma Jerry Rubin le Youth International Party (le Yippies), na o le tasi le aso ao lei tuuina atu e le Peresitene Lyndon Baines Johnson lana saunoaga i le Setete o le Union Address e faapea o le US na manumalo i le taua i Vietnam. O le Yippies o se vaega o le salalau tetee atu i taua taua o le 1960s-70s lea na tupu mai i le va aia a tagata. O Hoffman ma Rubin o ni vaega o le taua faasaga ia Mati i le Pentagon ia Oketopa 1967, lea na taʻua e Jerry Rubin o le "linchpin mo Yippie faaupufai." Na faʻaaoga e Hoffman ma Rubin le "Yippie style" i le la galuega o le anti-war ma le anti-capitalist, na aufaatasi ai ma tagata musika e pei o Country Joe ma le Iʻa, ma tusisolo / tusitala pei o Allen Ginsberg na faʻamatalaina lagona o Hoffman e uiga i taimi vevesi: "[Hoffman] Fai mai o polokiki na avea ma fale mataaga ma faʻataulaitu, o le mea moni, o le faʻaaogaina o ata e ala i le tele o faʻasalalauga na le mautonu ma faʻafoliga tagata i le Iunaite Setete, ma latou taliaina ai se taua latou te leʻi talitonu i ai. " O le tele o faataʻitaʻiga ma solo tetee a le Yippies na aofia ai le tasi i le Democratic National Convention i le 1968 lea na latou aufaatasi ai ma le Black Panthers, Tamaiti Aʻoga mo le Temokalasi Sosaiete (SDS) ma le Komiti o le Faagaioiga o le Atunuʻu e Faʻamutaina le Taua i Vietnam (le MOBE). O le latou theatrical Festival of Life i Lincoln Park, e aofia ai le filifilia o se puaa e igoa ia Pigasus e avea ma o latou sui filifilia mo le tofi peresetene, na mafua ai ona puʻeina ma faʻamasinoga ia Hoffman, Rubin, ma sui o isi vaega. Na faaauau pea le solo tetee a le au Yippies, ma tatala ai le Fale Mataaga a le Yippie i le Aai o Niu Ioka.


Ianuari 17. I lenei aso i le 1893, ua faʻavaeina e le toʻatele o tagata aʻoga, pisinisi, ma Marines le malo o Hawaii i Oahu, amataina ai se umi umi o pulega sauā ma le mataʻutia na faʻaumatia i le salafa o le lalolagi. O le Masiofo o Hawaii, Liliʻuokalani, na tali atu i le saunoaga lea ia Peresitene Peniamina Harrison: "O aʻu Liliʻuokalani, I le alofa tunoa o le Atua, ma i lalo o le Faavae o le Malo Hawaii, Tupu Tamaʻitaʻi, ua ou matua tetee ai faasaga i soo se tasi. gaioiga na faia faasaga ia te aʻu lava ma le Malo faʻavae o le Malo o Hawaii e ni tagata o loʻo faʻapea mai na latou faʻatuina se Malo Faʻapitoa mo ma mo lenei Malo… e aloese ai mai le fetauiga o vaegaʻau, ma ono maumau ai le ola, ou te faia lenei mea i lalo o le teteʻe, ma faamalosia e lena malosiaga tuuina mai laʻu pule seia oo i le taimi o le Malo o le Iunaite Setete o le a, i luga o mea moni na tuuina atu ia te ia, soloia le gaioiga a lona sui ma toefaatuina au i le pule lea ou te fai mai ai o le faavae tutoatasi o le Hawaii Islands."Na faaigoa Iakopo H. Blount o le Komesina Faapitoa, na auina atu e suʻesuʻe, ma lipoti atu ana sailiiliga i luga o le avega. Na faʻamauina e Blount o le Iunaite Setete na mafua tonu lava i le faʻaleagaina faasolitulafono o le malo o le malo, ma o le gaioiga a le malo a Amerika na soli ai tulafono faʻavaomalo faʻapea foi le puleʻaga o le atunuʻu. I le selau tausaga mulimuli ane, i lenei aso i le 1993, Hawaii na faia se faʻataʻitaʻiga tele e faasaga i le galuega a Amerika. Na taua e le US le faatoesega, ma faailoa mai ai o le a "le tuulafoaiina lava e le Hawaii" a latou tagi ... i la latou pule silisili ese. "O loo faaauau pea ona fautua tagata Hawaii i le faasaolotoina o Hawaii mai le Iunaite Setete, ma mai le militeri US.


Ianuari 18. I lenei aso, i le 2001, lua sui o le vaega tuusaʻo, Trident Plowshares, na faʻasaolotoina ina ua molia i le afaina ai o Peretania HMS tauimasui lea na aveina le kuata o le auupega aukilia a Peretania. Sylvia Boyes, 57, o West Yorkshire, ma le Vaitafe, muamua na faia e Keith Wright, 45, o Manaseta, na ioe e osofaia le HMS tauimasui ma hamala ma toʻi i le uafu i Barrow-in-Furness, Cumbria, ia Novema o le 1999. Peitai na teena e le toalua ni mea sese, peitai, fai mai o a la gaioiga na talafeagai ona o auupega faaniukilia e le tusa ai ma le tulafono. O isi finauga o loo siomia ai le aufaipolokiki ua talitonuina ma le auupega oukila na mafua ai le faamaoniga e le faamasinoga o tagata lautele na lagona le le fiafia ma faamalosia e galulue. Na taʻua foi e le sooupu a Trident Plowshares, "I le taimi mulimuli, na faataatia ai se faataʻitaʻiga mo tagata Egelani e mulimuli io latou lotofuatiaifo ma taʻutino ai e le tusa ai ma le tulafono le Trident." O gaioiga na faia muamua i Peretania na oo atu ai i le solofua e le Trident Plowshares e aofia ai moliaga na faila i le 1996 ina ua faasaoloto e le vaega iloilo iuga i le faamasinoga a le malo i Liverpool, ni tamaitai se toalua na molia i le faatupu vevesi i se vaalele tau a le Hawk, i le falefaigaluega a Peretania Aerospace. I le 1999, na maua ai e se leoleo i Greenock, Strathclyde, ni tamaitai se toatolu na molia i le faaleagaina o masini komepiuta o le sami o Trident i le ofisa o vaa i Loch Goil e leʻi nofosala. Ma i le 2000, e toalua fafine na tuuaia i le valiina o atavali e tetee ai i taua i luga o se vaa faaniukilia na faasaolotoina i Manchester, e ui o le itu a leoleo na mulimuli ane unaia mo le toe faia o le faamasinoga. O le le lava o le naunautaiga a malo i sitepu agai atu i le filemu faavaomalo ua tuua ai tagata lautele i le lalolagi atoa fefefe i taua faanatinati, ma le itiiti o le talitonu ia latou lava malo e faaitiitia ai le lamatiaga.


Ianuari 19. I lenei aso i le 1920, i le feagai ai ma le faʻaleagaina o le saolotoga o le va o tagata, o se vaega toʻalaiti na latou tuʻuina, ma o le American Civil Liberties Union (ACLU) na fanau mai. Ina ua mavae le Taua Muamua o le Lalolagi, sa i ai le fefefe o le a faasalalauina le Revolutionist Communist i Rusia i le Iunaite Setete. E pei lava o le tulaga masani pe afai o le fefe e sili atu nai lo fefinauaiga, o saolotoga lautele e totogiina le tau. I Novema 1919 ma Ianuari 1920, i le mea na lauiloa e pei o le "Palmer Raids," na amata ai e le Loia Sili Mitchell Palmer ona siosiomia ma aveeseina le igoa o "radicals." E faitau afe tagata sa pueina e aunoa ma tusi saisai ma e aunoa ma le amanaiaina o puipuiga faale-faavae e faasaga i le tulafono saili ma faoa faamalosi, sa togafitia ma le sauā, ma faia i tulaga matautia. O le ACLU na puipuia i latou, ma ua tupu mai i le tele o tausaga mai lenei vaega laʻitiiti i le faipule lauiloa a le malo o aia tatau o loʻo i totonu o le US Constitution. Latou te puipuia faiaoga i le Faʻailoga mataupu i le 1925, na tau ai le vavaveina o Iapani Amerika i le 1942, na auai i le NAACP i le 1954 i le taua mo le tutusa aʻoaʻoga i totonu Brown v. Komiti Faatino o Aʻoga, ma le puipuia o tamaiti aoga na puʻea ona o le tetee i le ata faataitai ma le taua a Vietnam. Latou te faʻaauau pea ona tau mo le faʻataʻitaʻiina o aia tatau, tautalaga saoloto, tutusa, tulaga faalilolilo ma le le faʻaituau, ma o loʻo taʻitaʻia le taua e faʻamuta ai le faʻamalosi ma ia manaʻomia le tali atu atoatoa mo i latou e talia. Mo le toeitiiti 100 tausaga, na galue le ACLU e puipuia ma faasao aia tatau ma saolotoga ua faamaonia e tulafono faavae a le Iunaite Setete. O le ACLU na auai i le tele o mataupu a le Faamasinoga Sili nai lo se isi lava faʻalapotopotoga, ma o le ofisa tele lea o le lōia o tagata lautele.


Ianuari 20. I lenei aso i le 1987, o le tagata fesoasoani ma le toafilemu o Terry Waite, o se avefeau faapitoa mo le Archbishop o Canterbury, na ave faapagota i Lepanona. Na i ai o ia iina e soalaupule le tatalaina o sisifo o tagata o lo o taofia. O Waite sa i ai se faʻafiafiaga lelei na faʻamaumau. I le 1980 na ia manuia feutanaiga le faasaolotoina o hostages i Iran. I le 1984 na ia feutanaʻi ma le manuia le tatalaina o pagota i Libya. I le 1987 na ia le maua se manuia tele. A o feutanaʻi, o ia lava na ave faʻamalosi. Ia Novema 18, 1991, i lalo o le lima tausaga mulimuli ane, na faasaoloto ai o ia ma isi. Na tigaina Waite ma na talia ma le fiafia i le fale o se toa. Peitaʻi, o ana gaioiga na faia i Lepanona atonu e leʻi foliga mai na foliga mai. Na mulimuli ane aliali mai aʻo leʻi alu o ia i Lepanona na la feiloaʻi ma le US Lt. Colonel Oliver North. North manaʻo e faʻatupeina le Contras i Nicaragua. O le US Congress na faasaina. Iran na manaʻo i meatau ae sa i lalo o le faʻatagaina o lima. Na fuafuaina e le itu i Matu ni auupega e o ai i Iran e fesuiaʻi ma tupe na lafo i le Contras. Ae manaʻomia e North le ufiufi. Ma o tagata Iran na manaʻomia se inisiua. O le a taofia tagata o loʻo taofia tagata seʻia oʻo ina faʻaolaina lima. Terry Waite o le a tauaaoina o se tamaloa na soalaupule lo latou tatalaina. Leai seisi e vaʻai i lima o loʻo nanaina i tua. Pe na iloa e Terry Waite o loʻo taʻalo o ia e le mautinoa. Ae ui i lea, North mautinoa mautinoa. Na lipotia e se tusitala suʻesuʻe e faapea, o le ofisa o le Fono a le Atunuʻu a le Atunuʻu, na ia taʻutino mai e faapea, “na tamoʻe Terry Waite e pei o se sooupu. O lenei lapataiga tala faʻamamafaina le manaʻomia, e oʻo lava mo i latou e sili ona lelei faʻailoga ma le sili ona lelei o faʻamoemoe, e puipui ai mai le uʻamea poʻo le le masani ai faʻatasi.


Ianuari 21. I lenei aso i le 1977, o le US Peresetene Jimmy Carter, i lona uluai aso o le peresitene, na ia faʻamagaloina uma le au vailaau o Viet-era. Na molia e le US tagata 209,517 alii e solia tulafono, ae o le isi 360,000 e leʻi molia aloaia. O peresitene e lima ua mavae sa vaaia le mea na valaau e le au Vietnamese o le Taua a Amerika, ma o le Iunaite Setete ua taua le Taua a Vietnam. E toalua na peresitene na filifilia i luga o folafolaga e faamuta le taua, folafolaga latou te lei tausia. Na folafola e Carter o le a ia tuuina atu se faamagaloga e aunoa ma se tuutuuga i alii oe na tulieseina le ata faataitai e ala i le sosola ese mai le atunuu po o le le faia o le lesitala. Sa vave ona ia tausia lena folafolaga. O Carter na le faʻamalosia le faʻamalologa ia i latou na avea ma sui o le militeri Amerika, ma leai, pe i latou uma na tuuaia e auai i le vevesi o se tagata tetee. E tusa o le 90 pasene oi latou oe na tuua le Iunaite Setete e aloese mai le ata na o atu i Kanata, e pei ona faia e le toʻatele o tagata faimalaga. Na faatagaina e le malo Kanata lenei mea, e pei ona sa faatagaina muamua tagata e sosola ese mai le pologa e ala i le sopoia o lona tuaoi. E tusa ma le 50,000 pepa faʻatautaia na nofo tumau i Kanata. A o faʻataunuʻuina le faʻamatalaga i le 1973, i le 1980 Peresitene Carter toe faʻaleleia le tulaga manaomia o tusi uma a le 18-tausaga le matua mo soʻo se faʻasologa o le lumanaʻi. I le taimi nei, o nisi ua manatu i le le lava o lenei manaoga mo tamaitai, faasaolotoina i latou mai le taufaamatau o le faamalosia eoi taua, e pei o le faailoga tagata. . . faasaga i tamaitai, aʻo isi e manatu i le manaʻoga mo alii e avea o se faʻailoga o le faitaʻaga. E ui e leai se ata e sola ese ai, e faitau afe ua latou sosola ese mai le militeli Amerika i 21st seneturi.


Ianuari 22. I lenei aso i le 2006, na amataina ai Evo Morales e avea ma Peresitene o Bolivia. O ia o le peresetene muamua o Bolivia. I le avea ai ma se faifaatoaga popo, sa malosi Morales i osofaiga faasaga i le taua i fualaau faasaina ma lagolago ai le aia tatau a le atunuu i le faatoaga ma faaauau pea le faaaogaina o le Andes ma le laulau. I le 1978 sa ia auai ona tulaʻi ai lea i le lauiloa i le aufaipisinisi i le lotoifale. I le 1989 na ia saunoa i se mea na faamanatuina ai le fasiotiga o le 11 coca faifaatoaga e sui o le Rural Area Mobile Patrol Unit. O le aso na sosoo ai na osofaia ai Morales i luga, ma tuua o ia i luga o mauga e oti ai. Ae sa laveaiina o ia ma ola ai. O se suiga lenei mo Morales. Na amata ona ia mafaufau e fausia se militeri ma lafoaia se taua tau faasaga i le malo. I le faaiuga, e ui i lea, na ia filifili e le o sauaga. Sa ia amata e ala i le atiaeina o se apaau faaupufai o le faatasiga. O le 1995 o ia o le ulu o le Movement for Socialism party (MAS) ma na filifilia i le Fono Aoao. Saunia e 2006 o ia o le Peresitene o Polivia. O lana pulega na tulimatai atu i le faiga o faiga faavae mo le faaitiitia o le mativa ma le le tusitusi, mo le faasaoina o le siosiomaga, mo le amataina o le malo (o Bolivia o le toatele o tagata lautele), ma mo le tetee atu i faatosinaga a le Iunaite Setete ma faalapotopotoga tuufaatasi. I le aso o Aperila 28, 2008, na ia laugaina ai le Fono a Malo Aufaatasi i Mataupu Faavae a le Atunuu ma faatuina ai le 10 Poloaiga ina ia faasaoina le Planet. O lana poloaiga lona lua na taʻua: "Faʻasinomaga ma faʻataunuʻuina se faʻavae i taua, lea e na o le maua ai o tupe mama mo malo, transnationals, ma nai aiga, ae le mo tagata. . . . "


Ianuari 23. I lenei aso i le 1974, na amataina ai e Aikupito ma Isaraelu le faʻavaeina o malosiaga na faʻaumatia ai le feteʻenaʻiga o taua i le va o atunuu e lua i le Taua Yom Kippur. O le taua na amataina ia Oketopa 6 talu ai, i le aso paia o tagata Iutaia o Yom Kippur, ina ua osofai e fitafita Aikupito ma Suria se osofaʻiga tuʻu saʻo ia Isaraelu ma le faʻamoemoe e toe maua le teritori na latou faiaina i le taua a Arapi-Isalaelu o le 1967. O le faʻateʻaina o O malosiʻaga a Isaraelu ma Aikupito na faʻamalosia e le Maliega Faʻamavaeina a Malosi a Sinai na sainia e malo e lua ile lima aso ua tuanaʻi, ia Ianuari 18, 1974, i lalo o le lagolago a le UN UN-Geneva Conference o le 1973. Na valaʻauina ai Isaraelu e alu ese mai nofoaga sisifo o le Suez Canal na ia nofoia talu mai le taofi o le afi ia Oketopa 1973, ma ia tosoina foi i tua ni maila i le pito i luma o Sinai i sasae o le alavai ina ia mafai ai ona faatuina se UN-pulea buffer sone i le va o le tetee 'au. O le faʻaiuga ae ui i lea na tuua ai Isaraelu i le faʻatonuga o toega o le Penisula o Sinai, ma o le a maua se filemu atoatoa. O le asiasiga ia Novema 1977 i Ierusalema e le Peresetene o Aikupito, Anwar el-Sadat na mafua ai feutanaiga matuia i le tausaga na sosoʻo ai i le Camp David i le US iina, faatasi ai ma le fesoasoani taua mai le Peresetene Jimmy Carter, Sadat ma le Palemia o Israel Menachem Begin na latou mauaina se maliega lea na faavae ai le atoa. O le a toe faʻafoʻi ane Sina i Aikupito ma fefaʻasoaaʻi malo i le va o atunuʻu e lua na faʻatuina. Na sainia le maliega ia Mati 26, 1979, ma ia Aperila 25, 1982, na toe faafoi atu ai e Isaraelu le vaega mulimuli na nofoia le Sinai i Aikupito.


Ianuari 24. I lenei aso i le 1961, e lua ni pomu pamu na pa'ū i North Carolina ina ua faʻataunuʻuina le vaeluaga o le vaʻalele B-52G ma se auvaa e valu. O le vaalele o se vaega o le auivi a le Strategic Air Command na faatuina i le taimi o le tau malulu e faasaga i le Soviet Union. O se tasi o le luasefulu, o le vaalele o se vaega o se faigamalaga faifaipea i luga o le Atelani Ausetalia pe a faʻafuaseʻi ona paʻu le gaosiga. Na taumafai le auvaa e tau i Seymour Johnson Air Force Base i Goldsboro, Karolaina i Matu, ao lei oʻo i le afaina na mafua ai ona tuua le vaalele e lima i le parachute, e toafa na totoe, ma isi e toalua na maliliu i le vaalele. E lua MB39 pusa bomafana na faʻamalolo mai i le osofaʻiga, o taimi taʻitasi 500 e sili atu le malosi nai lo le tasi na lafo i Hiroshima, Iapani. O uluai lipoti a le militeli na fai mai ua toe maua mai pomu, sa le togafitia, ma saogalemu le nofoaga. O le mea moni, e tasi le pomu na maua mai i le parachute ma na toe maua mai i se ki se tasi mai le fa po o le ono o manaʻoga e puipuia ai le taofia. O le isi pomu na le mafai ona atoatoa lona lima, ae na tupu mai i le leai o se parachute ma na vaevaeina i luga o le aafiaga. O le tele lava o totoe e tumau pea i le aso i lalo o le eleele i le taufusi lea na tulaʻi mai ai. Na o le lua masina mulimuli ane, na paʻu ai le isi B-52G jet latalata i Denton, North Carolina. E toʻalua o le valu o sui o le auvaa na sao mai. Sa vaaia le afi mo 50 maila. O Windows na sasaina mai fale mo 10 maila faataamilo. Fai mai le militeli o le vaalele e leai ni pomu faaniukilia, ae o le mea moni na ia fai mai foi e uiga i le vaalele i luga o Goldsboro.


Ianuari 25. I lenei aso i le 1995, na tuʻuina atu ai e se fesoasoani i le peresetene o Rusia o Boris Yeltsin se atigipusa. I totonu, o se eletise faʻamaumauga mataʻitusi faʻailoa mai ai o le missile na faalauiloaina na o le fa minute talu ai i le lata ane o le Norwegian Sea e foliga mai o le agai agai i Moscow. O faʻamatalaga faʻaopoopo na faʻailoa mai ai o le misile ose auupega tutotonu na faʻatutu e le malosiʻaga a le NATO i itu uma o Europa i sisifo ma o lana auala vaʻalele na o gatasi ma le faʻalauiloaina mai le sami Amerika. O le matafaioi a Yeltsin e filifili i totonu o le itiiti ifo i le ono minute pe ono amataina se vave toe faalauiloaina o Rusia faaniukilia-tipped missiles mafai ona osofaia sini i le salafa o le lalolagi. Pau a le mea na te manaʻomia e fai o le lolomiina o ni faʻasologa o faʻamau i lalo ifo ole faʻamaumauga. O le mea e laki ai, e ui i lea, e faʻavae i luga o laina vevela mai le aufaigaluega aoao a Rusia, lea sa i ai lana ia lava "soka faaniukilia," na vave lava ona manino mai o le auala savali o le misiali vaaia na le aveina atu i totonu o le teritori o Lusia. Sa leai se taufaamataʻu. O le mea na faʻalauiloaina o se tau roketi mai Nouei fuafuaina e suʻesuʻe le aurora borealis. Nouei na logoina atunuu i le amataga o le misiona, ae, i le tulaga o Lusia, o le faamatalaga e lei oo atu i le sao ofisa. O lena toilalo o loʻo avea pea ma se tasi o faʻamanatuga i talaʻaga talu ai nei o le faʻafaigofieina o le le fesoʻotaʻiga, sese o le tagata, poʻo le le lelei o le masini e mafai ai ona oʻo atu ai i se faʻalavelave faanatinati. O le tali sili ona lelei i le faʻafitauli o le mea moni o le faʻamamaina atoa o meatau faaniukilia. I le taimi nei, o le aveʻesea o mea faʻanatinati mai le setete o lauulu-faʻaosofia mataala, e pei ona lagolagoina e le tele o saienitisi ma le faʻatupuina o le filemu, e foliga mai o se mea lelei i le va o taimi.


Ianuari 26. I lenei aso i le 1992 Rusia Peretania Boris Yeltsin na ia faasilasilaina lona faamoemoe e taofi le taulaʻi o auupega a le poloketi i totonu o le US ma ana au. O le faamatalaga na muamua atu i le malaga muamua a Yeltsin o se Peresetene i le US, lea o le a feiloai ai i le Camp David ma Peresitene George HW Bush. I se feiloaiga ma tusitala na faia iina ia Fepuari 1, na folafola ai e taitai e toalua ua ulufale atu o latou atunuu i se vaitau fou o le "faigauo ma faiga paaga." Peitai, i le taliina o le fesili a le tusitala e uiga i le faasilasilaga ua faalauiloa e Yeltsin, na musu ai Peresitene Bush e faia le US i se aiaiga fai. Nai lo lena, na ia fai mai na o le Failautusi o le Setete James Baker o le a malaga i Moscow i totonu o le masina e faataatia le faavae mo isi auupega talanoaga. I le atagia mai ai o le vaitaimi fou ua folafolaina o le faigauo a Amerika / Lusia, o talanoaga na maua mai na vave lava ona aoga. O Ianuari 3, 1993, Bush ma Yeltsin sainiina le lona lua Strategic Arms Reduction Treaty (Start II), lea na faasaina le faaaogaina o tele tutoʻatasi mafai ona toe tutoʻatasi vaʻaia (MIRVs) -e tofu ma a latou lava ulu-i luga o vaʻavaʻa fana ballistic. O le feagaiga na faʻamaonia uma e le US (i le 1996) ma Lusia (i le 2000), ae o le televave o le solomuli i le US / Lusia sootaga na taofia ai mai le faʻamalosia. O le pomu a Amerika i le pomu a le au Rusia a Serbia i Kosovo i le 1999, na mafua ai le talitonuina o Rusia i le agalelei o Amerika, ma ina ua toso ese e le US le Anti-Ballistic Missile Treaty i le 2002, na tali ane Lusia e ala i le alu ese mai le Start II. O se avanoa iloga e tulituliloaina ai le auupega o auupega faaniukilia na faʻamaʻimauina, ma, i aso nei, o atunuʻu uma e faʻaauau ona taulaʻi i meatau faaniukilia i luga o isi taua tele nofoaga tutotonu.


Ianuari 27. I lenei aso i le 1945, o le tele o le tolauapiga o le maliu a Nazi na faʻasaolotoina e le Soviet Red Army e mafua ai le manatuaina o lenei aso o le Aso Faʻavaomalo o FaʻamasinogaAtunuʻu i Tagata Maliliu o le Holocaust. O le upu Eleni, Holocaust, poʻo le "taulaga i le afi," o loʻo tumau pea o le upu sili ona fesoʻotaʻi ma le faʻalavelaveina o le selau ma selau o afe i nofoaga o faʻalavelave oti e fasiotia ai tagata i potu kesi. Ina ua avea le pulega a Nazis ma Siamani i le 1933, sili atu i le iva miliona tagata Iutaia na nonofo i atunuu o le a nofoia pe osofaia e le au Siamani Siamani i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi. E oʻo atu i le 1945, toeititi atoa le 6 miliona tagata Iutaia ma le 3 miliona isi tagata ua fasiotia o se vaega o le "Faʻaiuga Mulimuli" o le tulafono a le Nasi. E ui lava na vaʻaia tagata Iutaia o ni tagata maualalo, ma o se taufaʻamataʻu tele i Siamani, e le na o latou tagata na aʻafia i le faʻailoga lanu a le au Nasi. Toeititi lava 200,000 Roma (Gypsies), 200,000 Siamani mafaufau poʻo le le atoatoa tino, pagota Soviet o taua, ma selau ma selau o afe isi na sauaina foi ma fasiotia mo le sefululua tausaga. O le fuafuaga a le Nasi mo le tele o tausaga o le tutuliesea o tagata Iutaia, ae le o le fasiotia oi latou. O le Iunaite Setete ma paʻaga sisifo mo le tele o tausaga na mumusu e talia le tele o tagata sulufaʻi Iutaia. O le mataʻutia le faiga o tagata Iutaia e le au Nazis, e leʻo avea lea ma se vaega o tala pepelo i Sisifo mo le taua seʻi maeʻa le taua. O le taua na fasiotia i le tele o taimi nai lo le toatele o tagata na fasiotia i tolauapiga, ma e le aofia ai taumafaiga faalemalo po o militeli e taofi ai le taufaamataʻu o le au Nazis. Siamani na siilima atu i le Allies ia Me o le 1945, faasaolotoina i latou o loo i ai pea i tolauapiga.


Ianuari 28. I lenei aso i le 1970, na faia ai le Winter Festival mo le Filemu i le Madison Square Garden i le Aai o Niu Ioka e maua ni tupe mo sui tauva faʻapolokiki. O le muamua musika faʻatinoina gaioiga ma le faamoemoe e tasi o le sailia o tupe mo anti-taua mafuaʻaga. O le Winter Festival of Peace na saunia e Peter Yarrow o Peter Paul ma Mary; Phil Friedmann, o le sa galue i le filifiliga a le Peresetene mo Senatoa Eugene McCarthy; ma Sid Bernstein, o le lauiloa musika faʻalauiloa na muamua aumaia le Beatles i le Iunaite Setete. O nisi o lauiloa i le lalolagi papa, jazz, blues ma tagata tusiata na faʻafiafia, e aofia ai le Blood Sweat and Loimata, Peter Paul ma Mary, Jimi Hendrix, Richie Havens, Harry Belefonte, Leo o East Harlem, le Rascals, Dave Brubeck, Paul Desmond, Judy Collins ma le au fai lauulu. Peter Yarrow ma Phil Friedmann na mafai ona faʻatalitonuina le au faʻataʻalo e foaʻi o latou taimi ma faʻafiafiaga. Ose mea taua na ausia pe a faatusatusa ile Woodstock, na faia i nai masina na muamua atu, lea ole toʻatele o tagata na faʻafiafiaina na finau pea e totogi. O le manuia o le Winter Peace Festival na taitai ai Yarrow, Friedmann, ma Bernstein e fausia le Summer Peace Festival i Shea Stadium i Niu Ioka. Na faia ia Aukuso 6, 1970 e faailoga ai le 25th aso faamanatu o le pa'ū o le pomu atomic i Hiroshima, muamua le faʻaaogaina o se auupega atomic. O le faʻaalia o na musika na mafai ona faʻaaogaina e faʻalautele ai le malamalama, faʻapipiʻi ma tupe, o le Tauvaʻa mo le Filemu na avea ma faʻataʻitaʻiga mo le tele o konaseti manuia manuia na mulimuli mai, e pei o le Concert for Bangladesh, Farm Aid ma Live Aid.


Ianuari 29. I lenei aso i le 2014, o 31 Latin American ma Caribbean atunuu na latou folafola mai se vaega o le filemu. O le latou taʻutinoga na avea ai Latina Amerika ma le Caribbean o se sone o le filemu e faʻavae i luga o le faʻaaloalo i mataupu faʻavae ma tulafono o tulafono faʻavaomalo, e aofia ai ma le UN Charter ma isi feagaiga. Na latou tautino mai lo latou "tumau tautinoga e foia feeseeseaiga e ala i auala filemu ma le faamoemoe o le aʻa ese faavavau taufaamatau po o le faaaogaina o le malosiaga i la tatou eria." Na latou tuʻuina atu o latou malo "aua le faʻalavelave, tuʻusaʻo pe le tuʻusaʻo, i totonu mataupu o soʻo se isi Setete ma mataʻituina faʻavae o le pule silisili ese a le atunuʻu, tutusa aia tatau ma le faʻataʻitaʻia o tagata lava ia." Na latou tautino mai le "tautinoga a tagata o Latina Amerika ma le Caribbean e faamalosia le galulue faatasi ma faauooga sootaga i latou lava ma isi malo tusa lava pe o le a le eseesega i a latou faiga faaupufai, tamaoaiga, ma agafesootai po o tulaga atinae, e faataitai le faapalepale ma ola faatasi i le filemu ma le tasi i le isi o ni tuaoi lelei. ” Na latou tuʻuina atu o latou malo e "faʻaaloalo atoatoa ... i le aia le maavea a Malo uma e filifili ai lana polokiki, tamaoaiga, agafesoʻotaʻi, ma ana tu ma aga, o se tulaga taua e mautinoa ai le nonofo fealofani o malo." Na latou tuʻuina atu i latou lava i le "faʻalauiloaina i le itulagi o se aganuʻu o le filemu faʻavae, e aofia ai, i luga o mataupu faʻavae o le Faʻalauiloa a Malo Aufaatasi i luga o le Aganuu o le Filemu. ” Na latou faʻamaonia foʻi le "tuʻufaʻatasiga a le latou atunuʻu… e faʻaauauina le faʻalauiloaina o le auupegaina o niukilia e avea ma faʻamuamua ma ia faia so latou sao ma le lautele o le auupega, ina ia unaʻia le faʻamalosia o le talitonuina o tagata i totonu o malo."


Ianuari 30. I lenei aso i le 1948, na fasiotia ai Mohandas Gandhi, le taitai o le Initia Independence Movement e faasaga i pulega a Peretania. O lona manuia i le faʻaaogaina o le filosofia o le teʻena o le teteʻe na mafua ai ona avea o ia ma "Tama o lona Atunuʻu," faʻapea foi ma le lautele na avea o se tama o le le faʻamalosi. O Mohandas sa taʻua foi o "Mahatma," poʻo le "agaga sili." O le "School Day of Non-Violence and Peace" (DENIP) na faavaeina i Sepania i lona manatuaina o lenei aso i le 1964. Faʻailoaina foi o le World poʻo International Day of Non-Violence and Peace, o se paionia, leai-setete , e leʻo ni malo, e le o ni ofisa tutoʻatasi, e tutoʻatasi, e maua fua ma e leai se naunautaʻiga o le Non-Violent and Pacifying Education, o loʻo faʻataʻitaʻia i aʻoga uma i le lalolagi atoa ma e valaʻaulia ai faiaʻoga ma tamaiti aʻoga o vasega uma ma mai atunuʻu uma e auai. . DENIP fautuaina se aʻoaʻoga tumau i totonu ma mo le fealofani, faapalepale, lotogatasi, faaaloalo mo aia tatau a tagata, le o le vevesi ma le filemu. I totonu o atunuʻu e iai le kalena a le Itulagi i Saute, e mafai ona maitauina le aso malolo ia Mati 30. O lana feau taua o le "Universal Love, Non-Violence and Peace. O le Alofa Lautele e sili atu le lelei nai lo le faʻasauā, ma le Filemu e sili atu i le taua. ” O le feʻau o le aʻoaʻoina o lenei aʻoaʻoga i tulaga taua e tatau ona avea ma se tasi o poto masani ma e mafai ona faʻaaogaina saoloto i nofoaga autu taʻitasi o aʻoaʻoga e tusa ai ma lana ia lava ituaiga aʻoaʻoga. Uo a DENIP o tagata na, e ala i le taliaina o le tagata lava ia ma le lautele lautele o le alofa lautele, leai-saua, faapalepale, lotogatasi, faʻaaloalo mo aia tatau a tagata ma le filemu i luga atu o latou faʻafeagai, fautua mo le faʻasalalauina o mataupu faʻavae na musuia le aso.


Ianuari 31. I lenei aso i le 2003, na feiloai ai Peresitene George W. Bush ma le Palemia Peretania Tony Blair i le White House. Na fautuaina e Peresitene Bush ni polokalame eseese mo le amataina o se taua i Iraki, e aofia ai le valiina o se vaalele ma faailoga a Malo Aufaatasi ma taumafai e fanaina. Na fai atu Bush ia Blair: "O le US o loʻo mafaufau e lele U2 vaʻai vaʻalele vaʻaia ma tagata tau o loʻo ufiufi luga o Iraq, valiina i UN lanu. Afai na fana e Saddam ia latou, o le a solia o ia. ” Na taʻu atu e Bush ia Blair, e mafai foi ona aumaia i fafo se tagata na te faia se faaaliga faalauaitele e uiga ia Saddam's WMD, ma e iai foi sina avanoa e ono fasiotia ai Saddam. Na faia e Blair le Peretania e auai i le taua a Bush i Iraq, ae sa ia tuleia pea Bush e taumafai e faataga le Malo Aufaatasi e faataga. "O le faaiuga lona lua a le Fono a le Puipuiga a le Puipuiga," o le tala lea a Blair ia Bush, "o le a aiaia ai se inisiua e faasaga i le le fuafuaina ma faavaomalo." Na faamautinoa atu e Bush ia Blair e faapea, "o le a tuu atoa e le US lona mamafa i tua atu o taumafaiga ina ia maua se isi iugafono ma o le a 'mimilo lima' ma 'e oo lava i le taufaamataʻu'." Ae fai mai Bush afai e le manuia, "o le a mulimuli mai pea le gaioiga a le militeri." Na folafola e Blair ia Bush o ia "mausali ma le Peresetene ma sauni e faia soo se mea e aveese ai Saddam." I se tasi o ana valoʻaga le mautinoa, fai mai Blair, "na ia manatu e le ono i ai ni taua i le va o lotu eseese ma ituaiga eseese" i Iraq. Ona faia ai lea e Bush ma Blair se fonotaga ma tusitala lea na latou fai mai ai latou te faia mea uma latou te mafaia e aloese ai mai se taua.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana