E tatau ona taofi e Biden le totogiina o tupe a Amerika i Sisi Aikupito

Saunia e Ariel Gold ma Medea Benjamin, Fepuari 10, 2021

I lalo o le pelesetene a Donald Trump, Aikupito, faapea Saudi Arabia, Isalaelu, le UAE, ma isi pulega saua, sa saoloto lava ona pule e faia le le amanaʻia o aia tatau a tagata e aunoa ma le popole neʻi aʻoaʻi pe leiloa foʻi le lagolago faʻavaomalo a Amerika. Ae ina ua manumalo Joe Biden i le palota i le 2020, na amata ona popole Peresitene Sisi o Aikupito. O le taimi lena na ia konekarate ai le faʻatosina malosiaga Brownstein Hyatt Farber Schreck mo le $ 65,000 i le masina.

O le pro-Cairo lobby team e aofia ai le anoano o tagata sa iai muamua, e aofia ai ma le sui faipule o le Republican o Ed Royce, o ia sa taitaifono i le Komiti taua a le Va i Fafo mai le 2013-2018. O le sui sooupu a le PR e sili ona faateʻia mo le pulega a Aikupito, peitaʻi Nadeam Elshami, sa avea muamua ma pule o le aufaigaluega a le Maota o le Temokalasi Taʻitaʻi Nancy Pelosi. "E le talitonuina o se tamaloa na faʻaaluina ona tausaga laititi i Aikupito, na sau mai se aiga Mosalemi na lagolagoina le 2011 Arab Spring ma o se tagata taua o le Temokalasi i le US Congress o le a iu lava i le faʻamalositino mo se pulega na falepuipui, sauaina ma fasioti tagata sefulu o le faitau afe o tagata Aikupito, ”o le tala lea a Mohamed Ismail o Aikupito i Atunuʻu mamao mo le Temokalasi i le Lalolagi Atoa.

E mimita e Brownstein le tele o mea ua ausia, e aofia ai le tuleia o le Konekeresi e maua taui i le avea ai ma sui o le aufaʻafefe taofia i Iran i le 1979, toe maua Meatotino na gaoia i le taimi o le Armenian Genocide, puipuia taui mo fale fai fale na tatau ona faʻamamaina asbestos mai muamua US militeri nofoaga, ma faʻamautinoa faʻateleina tupe mo suʻesuʻega o le kanesa. O le avea ma sui o Aikupito i lalo o le Peresetene Sisi e foliga mai e le o se mea e mitamita ai Browstein Hyatt Schreck.

Ia Iulai 2013, na puʻeina ai e Sisi le pulega a Aikupito i le pulega faʻamalosi a le militeli na aveʻesea ai Mohammed Morsi, o le taʻitaʻi muamua na filifilia temokalasi. O le masina na sosoʻo ai, ia Aukuso 14, lana ami fasioti tagata tusa o le 1,000 tagata lautele o loʻo faia se teteʻe filemu i le Rabaa al-Adawiya Square. O le Human Rights Watch Executive Director Kenneth Roth na taʻua le fasiotiga tagata Rabaa, "o se tasi o fasiotiga tagata sili ona leaga i le aso e tasi talu ai nei," ma faailoa mai ai o le vevesi na "fuafuaina ma le loto i ai i tulaga maualuluga o tagata Aikupito." I le va o Iulai 2013 ma Me 2014, Aikupito pulega taofia, molia, pe faʻasalaina i luga o le 40,000 tagata. Ole toʻatele o tagata na taofia - o tagata faʻataʻitaʻi, tagata teteʻe, ma tusitala - na taofia e aunoa ma se faʻamasinoga. O isi na faʻataʻitaʻia e aunoa ma se faʻasologa tatau ma faasalaina i le oti.

I le 2015, na pule ai le Peresetene Sisi e aunoa ma se palemene filifilia, ma toeititi lava a leai se totogi mo osofaʻiga na ia faia faasaga i aia tau le va o tagata ma polokiki. O le mea lelei, o uma aia tatau a tagata soifua na ausia i le taimi o le Spring Arab i le 2011 lea na faʻateʻaina ai le pule o le Egypttion o Hosni Mubarak, na leiloa ina ua pule Sisi. O le pulega malosi a Sisi na faʻaauauina i lenei faiga ma tagata Aikupito o loʻo aʻafia i le faʻateteleina o aia tatau a tagata ma le tele o le malepe o sosaiete lautele.

I le masina o Aperila 2019, na pasia ai e le malo o Sisi le teuteuga faʻavae faʻatagaina le taʻitaʻi e tumau pea i le paoa seia oo i le 2030. I le tautoulu o le 2019, na faʻalauiloa ai e le pulega a Aikupito le latou pito sili ona mamafa talu ona faoa e Sisi le pule i le 2013. Amnesty International, sili atu i le 2,300 tagata, e aofia ai le sili atu ma le 111 tamaiti, na ave i le vaʻavaʻaia i le saluina ma faʻatosinaina puʻeina o le au teteʻe filemu, tusitala, aia tatau a tagata, tagata faʻapolokiki, ma tagata faʻamalosi polokiki. I Ianuari 13, 2020, Aikupito-fanau Amerika sitiseni Mustafa Kassem Maliu ina ua ova ma le ono tausaga o taofia i Aikupito. O Kassem na puʻe faapagota ia Aukuso 2013 i Cairo, ona o tuuaiga na ia auai i le tetee faasaga i le pulega a Sisi. Na tigaina o ia i le fasi faamoʻamoʻa ma sa taofia ai o ia i le toese mo le silia i le lima tausaga ae leʻi iʻu lava i le taimi na faia ai, ma e 15 tausaga le umi na faasala ai.

O le faʻamaʻi COVID-19 na faʻateleina o le tulaga le lelei falepuipui i Aikupito ma Sisi malo na faʻaaogaina le faʻafitauli o se mafuaʻaga e sili mamao atu filemu faitio ma faʻaaoga le faʻamasinoga e taofia ai e aunoa ma se toe iloiloga faʻamasino.

O Aikupito i Matu o Sinai, o se vaega toʻaitiiti e tuaoi ma Isalaelu ma le toʻatele o tagata Isalaelu o Kasa, o se faʻataʻitaʻiga sili ona leaga o le solia o aia tatau a tagata o le atunuʻu. O osofaʻiga a vaega faʻaaupegaina, e aofia ai ma soʻotaga a le ISIS, i luga o faʻatuina a le malo o Aikupito, na amata ona aliaʻe ina ua maeʻa le osofaʻiga a le Arab Arab i le 2011, ae na matua faʻateteleina lava ina ua maeʻa le osofaʻiga a Sisi i le 2013. Nai lo le puipuia o tagata Sinia i la latou taua faasaga i fitafita, o le militeri a Aikupito ua "faaalia le inoino tele i olaga o tagata, ma suia ai o latou olaga i aso uma i se le mutaʻaga o le saua," o le tala lea. Michael Page, Sui faatonu o le Human Rights Watch mo le Middle East ma North Africa.

O le militeri a Aikupito i Sinai na faia sauaina, dissaparances (aofia ai tamaiti pei talavou pei o le 12), vaega faʻapitoa puʻeina, fasioti tagata faʻasolitulafono, talepe fale, vavao matuiā faʻatatau i oge, ma osofaʻiga a le ea ma le laueleele faasaga i tagata lautele. E tusa ai ma le Human Rights Watch, o nei gaioiga e tusa taua solitulafono ma, tusa ai ma le 2020 tala e le US Department of State, Aikupito na teena pea talosaga a le US e maitau pe faʻafefea ona faʻaaogaina ana mea tau militeri i Sinai.

O le tala faasolopito o le lagolago tau tupe a Amerika mo Aikupito na amata mai lava i le 1978 Camp David Accords ma le 1979 Egypt-Israel feagaiga filemu, ina ua amata ona avatua e Amerika le fesoasoani i Aikupito i le 2: 3 ratio e tusa ai ma fesoasoani a Amerika ia Isaraelu. Fai mai le US Department of State, talu mai le 1978, Aikupito na mauaina le sili atu i le $ 50 piliona i le militeli ma le $ 30 piliona i fesoasoani tau tamaoaiga. I le taimi nei, o le US tuuina Aikupito $ 1.3 piliona i le tausaga ($ 3.56 miliona i le aso) i fesoasoani a le militeri, ma avea ai Aikupito ma tagata lona lua sili ona tele na mauaina le fesoasoani a le militeri US ina ua maeʻa Isaraelu.

O lenei manumalo tele na tafe i le taimi o le nofoaiga a Hosni Mubarak ma o loʻo faaauau pea i aso nei, e ui lava i le tele o le aia tatau a Sisi. I le maeʻa ai o le fasiotiga mataʻutia i le 2014 Rabaa Square, Peresitene Obama taofi o le tilivaina o tane Amerika, fana, vaʻalele tau, ma osofaʻiga o helikopa i Aikupito. Peitai, e oʻo atu i le 2015, ua ia faʻatu Ma sisi i luga lima, faʻailoa mai le manaʻoga "e faʻafetaiaʻia faʻafitauli tuʻufaʻatasi i US ma Aikupito aia i se le mautu itulagi." Peresetene Trump lauiloa taʻutaʻu ia Sisi o lana "malo faʻatonu, "Ma viia Sisi mo le faia o se "galuega lelei." Ia Aukuso o le 2017 na faia ai e le pulega a le Trump tipi $ 96 miliona ma faʻatuai ai le $ 195 miliona i fesoasoani a le militeri i Aikupito ona o le le manuia o le atunuʻu e faʻaititia ana aia tatau a tagata, o se tulafono fou na faʻamaonia e Sisi e faʻatapulaʻa ai gaioiga a faʻalapotopotoga a malo, ma le va feagai o Aikupito ma North Korea. Ae o nei gaioiga sa le faigata tele i Aikupito e pei ona aliali mai. Ae faimai foi O le Times Niu Ioka: "E ala i le taofi le aiaiga o le $ 195 miliona i le militeri faatupeina, le Trump pulega faasaoina le tupe mai le faamutaina atoa i le Setema 30. O lenei auala, Aikupito mafai ai ona maua le tupe pe a fai o lana faamaumauga o aia tatau a tagata soifua faaleleia." Ioe, o le faʻatupeina na mulimuli ane tatala mai e aunoa ma se suiga i faiga faʻavae a Aikupito.

Nisi sui o le Konekeresi ua taumafai e faia gaioiga. Ia Oketopa 2020, 56 sui - 55 Democrats ma le tasi tutoʻatasi - faʻamalolo a tusi O lona unaʻiina o Sisi e tatala i tua pagota, "o lo o taofia ma le le tonu i le faatinoina o a latou aia tatau faale-tagata." O le valaʻau na faʻalogoina e le ova atu i le 220 Faipule o Europa. I le 2014, na amata faʻatino ai e le Konekeresi Tulafono a Leahy i luga o se vaega o tupe fesoasoani i Aikupito. O le tulafono e puipuia ai le fesoasoani a le Iunaite Setete i se vaega o puipuiga mai fafo pe a iai se faʻamatalaga talitonuina ua faia e le vaega le solia o aia tatau a tagata.

Ia Tesema 2020, na faia ai e le Konekeresi $ 75 miliona (o se vaega laititi o le aofaʻiga $ 1.3 piliona) faʻatulafonoina i aia tatau a tagata, aunoa ma le US Malo Matagaluega mafai ona lafoaia ia aiaiga e ala i le taʻua o le US malo puipuiga aia.

E le pei o Trump, o Joe Biden sa faitio ia Sisi. Faʻamatalaga e uiga i le tatalaina o se Aikupito-Amerika fomaʻi aʻoaʻoina, na avea ma sui tauva Biden na tusia luga Twitter: "Ua iʻu lava i le fale Mohamed Amasha, ina ua tuanaʻi le 486 aso i le falepuipui i Aikupito, ona o le sisiina o le fuʻa. O le pueina faapagota, sauaina, ma le faaaunuua o le au faatupu faalavelave e pei o Sarah Hegazy ma Mohamed Soltan po o le taufaamatau io latou aiga e le taliaina. E le toe iai ni siaki avanoa mo le pule faʻatonu a Trump. "

E leʻi leva ona manino mai na manumalo ia Biden i le palota a le 2020 US, ae amata loa ona tatala e Aikupito ni pagota faapolokiki. faʻatasi ma tolu faatonu o le faaaloalogia aloaʻia Aikupito mo Aia Tatau a Tagata-Gasser Abdel-Razek, Kareem Ennarah ma Mohamed Basheer. Ia Fepuari 6, 2021, latou tatala mai Al Jazeera tusitala Mahmoud Hussein, o le sa falepuipui talu mai Tesema 2016 mo ​​"lolomiina faʻamatalaga sese ma auai i se vaega faʻasaina." Ina ua maeʻa ona puʻe faapagota Hussein, na faasa e Sisi Al Jazeera ma isi fale faasalalau ona o lana tulafono. Lipoti e aunoa ma tuaoi valaauina Aikupito o se tasi o sili ona tele ma sili ona leaga falepuipui o tusitala.

E mautinoa lava ua fefe le Peresetene al-Sisi ua fefe nei ona aso o le saolotoga e faia ai aia tatau a tagata soifua ua oʻo nei ona ua leai le tofi a le Trump. O le mafuaʻaga lena na ia matua naunau ai lava mo le fesoasoani a Brownstein Hyatt Farber Schreck e faʻapaʻepaʻeina lona ata ma taofi le fesoasoani a le militeri a Amerika. Ae o le pulega a Biden ma le Konekeresi e le tatau ona aafia i le faasaolotoina o Aikupito o ni nai pagota filifilia po o le taumafaiga faatosina a tagata faigaluega lelei Brownstein e pei o Pelosi muamua pule o le aufaigaluega Nadeam Elshami. E tatau ona latou tuʻuina se "taofi totogi" i luga o le siaki tupe faʻatupeina e le tagata fai lafoga a le US na mafai ai e Sisi ona faʻagaioia ma le faʻasalaga.

Medai Benjamin o le faavae o CODEPINK mo le Filemu, ma le tusitala o ni tusi, e aofia ai I Totonu o Iran: O le Talafaasolopito Faʻasolopito ma le Faʻapolokiki o le Islamic Republic of Iran. I le 2014 na ia pueina i le malae vaʻalele i Kairo, fasi ma ave faʻafoʻi.

Ariel Gold o le atunuʻu co-faatonu ma Senior Middle East Faiga Faʻatonu auiliili ma CODEPINK mo le Filemu.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana