O osofaʻiga i Iran, o le taimi ua mavae ma le taimi nei

Falelauasiga o Soleimani

Saunia e John Scales Avery, Ianuari 4, 2019

O le fasiotiga o le General Qasem Soleimani

O le Aso Faraile, 3 Ianuari, 2020, na agai i luma i le Iunaite Setete ma tagata agaalofa uma i le lalolagi atoa, sa matua fefefe ina ia iloa na faaopoopo e Donald Trump lana lisi umi o solitulafono ma le le fiafia e ala i le faatonuina o le fasioti tagata o General Qasem Soleimani, o le o se toa i lona lava atunuu, Iran. O le fasioti tagata, lea na faia e ala i se osofaiga a le malo i le Aso Faraile, i le taimi lava lea ma na matua faateleina ai le avanoa o se taua tele i Sasae Tutotonu ma isi nofoaga. E tusa ai ma lenei talaaga, ou te fia iloiloina le talaaga o osofaiga a le suauʻu i Iran.

Le manaʻo e faʻatonutonu le suauʻu a Iran

O Iran ei ai lona anamua ma le matagofie o le malo, lea na amata mai i le 5,000 TLM, ina ua faavaeina le taulaga o Susa. O nisi o uluaʻi tusitusiga na tatou iloa, mai le tusa o le 3,000 TLM, na faʻaaogaina e le Elamite agaifanua latalata i Susa. O tagata Iran i aso nei e sili ona atamamai ma agavaʻa, ma taʻutaʻua i lo latou talimalo, agalelei ma le agalelei i tagata ese. I le tele o seneturi, na faia ai e le au Iranians le tele o saofaga i saienisi, ata ma tusi, ma mo le selau o tausaga latou te leʻi osofaʻia se tasi o latou tuaoi. E ui i lea, mo le 90 tausaga talu ai, na latou afaina ai i osofaiga mai fafo ma faʻalavelave, o le tele lava na fesoʻotaʻi vavalalata ma le suauʻu ma le kesi a Iran. O le muamua o nei mea na tupu i le vaitaimi 1921-1925, ina ua soloia e le British coup le Qajar, ma suia e Reza Shah.

Reza Shah (1878-1944) amataina lana galuega o Reza Khan, o se fitafita fitafita. Ona o lona maualuga atamai na vave ona tulaʻi e avea ma taʻitaʻi o le Tabriz Brigade o le Persian Cossacks. I le 1921, General Edmond Ironside, o le na faʻatonuina le 'au a Peretania e 6,000 aliʻi na tau faasaga i le Bolsheviks i le itu i matu o Peresia, na fausiaina se osofaʻiga (na faʻatupeina e Peretania) lea na taʻitaʻia ai e Reza Khan le 15,000 Cossacks agaʻi i le laumua. Na ia faʻatoʻilaloina le malo, ma avea ma minisita o taua. Na lagolagoina e le malo o Peretania lenei osofaʻiga talu ai na latou talitonu e manaʻomia se taitai malosi i totonu o Iran e tetee atu i le au Bolsheviks. I le 1923, na soloia ai e Reza Khan le pulega a le Qajar, ma i le 1925 na faʻapaleina o ia e avea ma Reza Shah, na ia faʻaaogaina le igoa Pahlavi.

Na talitonu Reza Shah e iai lana misiona e faafouina ai Iran, i le auala lava e tasi na faia ai e Kamil Ataturk ia Turkey. I le 16 tausaga o lana pulega i Iran, e tele auala na fausia, o le Trans-Iranian Railway na fausia, o le toatele o Iranians na auina atu e suesue i Sisifo, na tatalaina le Iunivesite o Tehran, ma o laasaga muamua agai i industrialization na faia. Peitaʻi, o metotia a Reza Shah na fai ma faʻatiga i nisi taimi.

I le 1941, a o osofaʻia e Siamani Lusia, na tumau ai pea le le mautonu o Iran, masalo e faalagolago laitiiti atu i le itu o Siamani. Peitai, sa lava faitioga a Reza Shah ia Hitila e ofa ai le saogalemu i Iran i tagata sulufaʻi mai le Nazis. O le fefefe neʻi maua e le au Siamani le pule i le nofoaga o le suauʻu Abadan, ma le manaʻo e faaaoga le Trans-Iranian Railway e aumai ai sapalai i Lusia, na osofaʻia ai e Peretania Iran mai le itu i saute o Aukuso 25, 1941. I le taimi lava e tasi, na osofaʻia ai e le malosiaga a Lusia le atunuu mai le matu. Na apili Reza Shah ia Roosevelt mo se fesoasoani, i le taʻua ai o le solitu o Iran, ae leai se aoga. I le masina o Setema 17, 1941, na faamalosia ai o ia e faaaunuua, ma suia ai lona atalii, o le Prince Prince Mohammed Reza Pahlavi. Na folafola uma e Peretania ma Lusia e o ese mai ia Iran i le taimi lava na uma ai le taua. I le taimi o totoe o le Taua Lona II a le Lalolagi, e ui o le fou Shah na filifilia filifilia le pule o Iran, o le atunuu na pulea e le au galulue lagolago.

Reza Shah sa i ai le malosi lagona o le misiona, ma lagona o lona tiute o le faaonaponei Iran. Na ia pasia lenei lagona o le misiona i lona atalii, le talavou Shah Mohammed Reza Pahlavi. O le tiga faʻafitauli o le mativa na aliali mai i soʻo se mea, ma na vaʻaia uma e Reza Shah ma lona ataliʻi le faʻafouina o Iran na o le pau lea o le auala e faʻamutaina ai le mativa.

I le 1951, na avea ai Mohammad Mosaddegh ma Palemia o Iran e ala i faiga faatemokalasi. Na sau o ia mai se aiga maualuga tulaga ma mafai ona sailia lona tupuʻaga i tua o le shahs o le Qajar tupuaga. Faʻatasi ai ma le tele o toefuataiga na faia e Mosaddegh o le faʻatulafonoina o meatotino a le Kamupani Suauʻu Anglo-Iranian i Iran. Ona o lenei mea, o le AIOC (lea na mulimuli ane avea ma British Petroleum), faʻatosina le malo o Peretania e lagolagoina se pulega faalilolilo o le a faʻatoilaloina Mosaddegh. Na fesiligia e Peretania le Peresetene o Amerika o Eisenhower ma le CIA e auai i le M16 i le faatinoina o le pulega faimai e faapea o Mosaddegh na fai ma sui o le taufaamataʻu a le au komunisi (o se finauga faigata, ma le mafaufau i ai Mosaddegh's aristocratic background). Na malie Eisenhower e fesoasoani ia Peretania i le faiga o le osofaʻiga, ma na tupu i le 1953. Na maua ai e le Shah le pule atoa i luga o Iran.

O le sini o le faaonaponei o Iran ma le faamutaina o le mativa na avea o se misiona e toetoe lava paia e le talavou o Shah, Mohammed Reza Pahlavi, ma o le mafuaʻaga lea i tua atu o lana White Revolution i le 1963, ina o le tele o le fanua a le au fanua feudal ma le pale. na tufatufa atu i tagata leai ni fanua. Peitaʻi, o le White Revolution na feitai uma ai vasega faaleaganuu ma taʻitaʻi lotu, ma na mafua ai le tetee malosi. I le feagai ai ma lenei tetee, o auala a le Shahs sa matua saua lava, e pei foi o ona tama sa i ai. Ona o le solomuli esea na faia e ana metotia faigata, ma talu ai ona o le tuputupu aʻe o le paoa o ana fili, o Shah Mohammed Reza Pahlavi na soloia i le Iranian Revolution o le 1979. O le fouvalega o le 1979 na mafua mai i le British-American coup of 1953.

E mafai foi e se tasi ona fai mai o le sisifo, lea na faʻatutuina uma e Shah Reza ma lona ataliʻi, na faia ai se tali atu i le itu i sisifo o le malo o Iran. O Iran sa "paʻu i le va o nofoa e lua", i le tasi itu aganuu aganuu ma le isi itu aganuu a le atunuu. Na foliga mai o le afa i le va, auai i se tasi. Mulimuli ane i totonu 1979 na manumalo le faifeau Isalama ma filifilia e Iran tu ma aga. I le taimi nei, i le 1963, na lagolagoina faʻalilolilo e le US se osofaʻiga a le militeri i Iraki na aumaia ai le pulega a Saddam Hussein's Baʻath Party. I le 1979, ina ua faʻatoʻilaloina le itu i sisifo o Shah o Iran, na amanaʻia e le Iunaite Setete le pulega faʻafuaseʻi a le Shiite na suia ia te ia o se faʻamataʻu i sapalai o suauʻu mai Saudi Arabia. Uosigitone na vaʻai ia Saddam Iraq pei o se puipui puipuia faasaga i le malo Shiite o Iran na manatu o le taufaamatau sapalai o suauʻu mai malo Amerika-pei o Kuwait ma Saudi Arabia.

I le 1980, na faʻamalosia e faia lea mea e ala i le mea moni e faapea o Iran na leiloa lana lagolago a le US, na osofaʻia ai e le malo o Saddam Hussein ia Iran. O le amataga lea o le taua tele ma faʻatamaʻiaina lea na tumau mo le valu tausaga, ma afaina ai le lua miliona tagata i malo ia e lua. Na faʻaaoga uma e Iraq le kesi ma kasa namu Tabun ma Sarin faasaga ia Iran, i le solia o le Geneva Protocol. Na fesoasoani uma le Iunaite Setete ma Peretania ia Saddam Hussein malo e maua mai ai vailaʻau.

O osofaiga nei i luga o Iran e Isaraelu ma le Iunaite Setete, e moni uma ma taufaamataʻu, e i ai se foliga tutusa ma le taua faasaga ia Iraq, lea na faalauiloa e le Iunaite Setete i le 2003. I le 2003, o le osofaiga na mafua faaosofia e le taufaamatau o mea tau faaniukilia. o le a atiina ae, ae o le mafuaaga moni na sili atu ona faia i se naunautaiga e faʻatonutonu ma faʻaaoga le suauʻu punaoa o Iraq, ma le ogaoga o le popolevale o Isaraelu i le i ai o se tuaoi malosi ma fai si le fiafia. I se tulaga tutusa, o le pule i le tele o suauʻu ma kesi faʻasao o Iran e mafai ona vaʻaia o se tasi o mafuaʻaga sili na mafua ai nei o le Iunaite Setete o loʻo faʻaosoina nei Iran, ma o loʻo tuʻufaʻatasia ma Isaraelu toetoe lava o le fefe i le tele ma le malosi Iran. I le toe tepa i tua i le "manuia" 1953 fouvale faasaga ia Mosaddegh, Israel ma le Iunaite Setete ono lagona o faʻasalaga, taufaamataʻu, fasioti tagata ma isi omiga e ono mafua ai se pulega suiga o le a aumaia ai le sili atu usitaʻi malo i le paoa i Iran - o se malo o le a taliaina US hegemony. Ae o faʻaupuga malosi, taufaʻamataʻu ma faʻamataʻu e mafai ona faʻateleina i se taua atoa.

Ou te le manaʻo e fai atu o le malo o Iran i le taimi nei e aunoa ma ni sese matuia. Peitaʻi, o soʻo se faʻaoga vevesi e faʻasaga ia Irani o le a faʻavalevalea ma solitulafono. Aisea le valea? Aua o le tamaoaiga o le taimi nei o le US ma le lalolagi e le mafai ona lagolagoina se isi tele-feteʻenaʻiga; aua o Sasaʻe tutotonu ua uma ona avea o se loloto faʻalavelave itulagi; ma talu ai e le mafai ona valoʻia le tele o se taua, pe a amataina, ono amataina i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ona o le mea moni o Iran e vavalalata vavalalata ma Lusia ma Saina. Aisea solitulafono? Aua o ia vevesi o le a solia uma ai le UN Charter ma le Nuremberg Princ Princes. E leai se faamoemoe mo le lumanaʻi seʻi vagana ua tatou galulue mo se lalolagi toʻafilemu, e pulea e tulafono faʻavaomalo, nai lo se lalolagi fefefe, lea e pule faʻamalosi ai le pule sauā.

O se osofaʻiga i Iran e mafai ona faʻateleina

E leʻi leva talu ona tatou pasia le 100 tausaga o le Taua Muamua a le Lalolagi, ma e tatau ona tatou manatua o lenei faʻalavelave faʻalavelave na tupu tele mai le mea na faʻamoemoe e avea ma feteʻenaʻiga laiti. E i ai se tulaga lamatia o se osofaʻiga i Iran o le a tupu aʻe i se taua tele i Sasaʻe Tutotonu, faʻatoʻateleina le faʻamalosia o se itulagi ua oʻo i le tele o faafitauli.

O le malo le mautonu o Pakistan e mafai ona faatoilaloina, ma o le malo fou o Pakistani e mafai ona ulu atu i le taua i autafa o Iran, ma faapea ona faailoa atu ai auupega faaniukilia i le feteenaiga. O Rusia ma Saina, o sooga a Iran, e mafai foi ona toso i se taua aoao i Sasae Tutotonu. 

I le tulaga lamatia lea e mafai ona mafua mai i se osofaiga i Iran, ei ai se tulaga lamatia o le a faaaogaina ai auupega faaniukilia, a le o le faamoemoe, po o le faalavelave faafuasei po o le sese. O suesuega talu ai nei ua faaalia ai e ese mai i le faia o vaega tetele o le lalolagi e le mafai ona nofo i luga o le faaleagaina o le leitio tumau, o le a faaleagaina e se taua faanatura mea taufaatoaga i le lalolagi atoa i se tulaga o le a tupu mai ai se oge i le lalolagi atoa.

O le mea lea, o le taua o le tau faanatinati o le mala aupito sili lea ona leaga. E mafai ona faʻaumatia ai tagata soifua ma le tele o le biosphere. O le lamatia o sea taua o se solitulafono e le mafai ona faʻamagaloina e faasaga i olaga ma le lumanaʻi o tagata uma o le lalolagi, o tagatanuu o Amerika.

O suʻesuʻega talu ai nei ua faaalia ai o ao malulu o le asu mai i afa i aai mumū o le a tulaʻi i le stratosphere, lea o le a salalau solo i le lalolagi ma tumau ai mo le sefulu tausaga, poloka le taamilosaga o le vai, ma le faaleagaina o le palapala o le ozone. O le sefulu tausaga o le faʻaitiitia o le vevela o le a mulimuli mai. O le a faʻaumatia faʻatoaga a le lalolagi. O le a fano tagata, meaola ma manu.

E tatau foʻi ona tatou mafaufau loloto i aʻafiaga tumau ole faʻaleagaina ole leitio. E mafai e se tasi ona maua se tamai manatu pe faʻafefea e ala i le mafaufauina o le radioactive faʻaleagaina na faia ai nofoaga tetele latalata i Chernobyl ma Fukushima tumau tumau le nofoia, poʻo le suʻesuʻeina o pomu hydrogen i le Pasefika i le 1950, lea e faʻaauau ai le mafuaʻaga leukemia ma fananau mai faaletonu i le Marshall Islands sili atu ma le afa seneturi mulimuli ane. I le tulaga o le thermonuclear taua, o le faʻaleagaina o le a matua tele lava.

E tatau ona tatou manatua o le malosi atoa o le malosi o auupega faaniukilia i le lalolagi i aso nei o le 500,000 taimi e sili atu nai lo le malosi o pomu na faʻaumatia ai Hiroshima ma Nagasaki. O le mea ua faamataʻuina i aso nei o le faʻamavae atoa o tagata soifua ma le faʻaleagaina o le tele o le biosphere.

O le aganuʻu taatele a tagata o loʻo tatou fefaasoaaʻi uma o se oa e puipuia ma le faʻaeteete ma tuʻuina atu ia tatou fanau ma a latou fanau. O le matagofie o le lalolagi, faatasi ai ma le tele o le tamaoaiga o laau toto ma manu, o se oa foi, e toetoe lava a le mafai ona tatou gafatia e fuafua pe faailoa. Maʻeu le tele o le faasausili ma le upuleaga o le mea lea mo o tatou taitai e mafaufau ai i le lamatia o nei mea i se taua malulu!

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana