O le osofaia o Iran o le a lamatia ai le Malaia i le Lalolagi

Richard Nixon ma le Shah o Iran

Saunia e John Scales Avery, Me 21, 2019

I le Aso Gafua, 13 Me 2019, na lafoina ai e le New York Times se tala ma le ulutala "White House Review Military Plans Against Iran. i Echoes of Iraq War”. E ese mai i le vaalele vaalele ma isi vaegaau a le sami ua uma ona auina atu i le Fagaloa o Peresia, o fuafuaga e aofia ai le auina atu o le 120,000 US fitafita i le itulagi. O loʻo i ai se tulaga lamatia tele o se osofaʻiga i Iran e ono faʻaosoina e se faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o le Gulf-of-Tonkin e pei o le faʻalavelave faʻafuaseʻi e aʻafia ai vaʻa suauu Saudi.

I le Aso Sa, 19 Me, Donald Trump tweeted: "Afai e manaʻo Iran e tau, o le iʻuga aloaia lea o Iran. Aua neʻi toe faamataʻuina le Iunaite Setete!” Na te leʻi faʻailoa mai pe faʻafefea poʻo le taimi na faʻafefe ai e Iran le US.

Aisea e matua popole ai le ono tulai mai o se osofaiga a le militeri ia Iran? O sea taua o le a matua faʻaleagaina ai Sasaʻe Tutotonu ua leva ona le mautu. I Pakisitana, o le le fiafia o le US-Isaraelu-Saudi soʻotaga, faʻapea foʻi ma le manatuaina o le tele o faʻalavelave faʻaleagaina, e ono mafua ai le faatoilaloina o le malo o Pakisitana e le o mautu, ma tuʻuina atu auupega faaniukilia a Pakistan i lima e le o ni malo. O Rusia ma Saina, o uo ua leva o Iran, e ono tosina atu foi i le feteenaiga. O le a iai se tulaga mata'utia tele o le si'itia i se taua faaniukilia atoa.

O Iran ose malo filemu ae e masani ona osofaia

O Iran ei ai se malo anamua ma le matagofie lea na amata mai i le 7000 BC, ina ua faavaeina le aai o Susa. O nisi o uluai tusitusiga ua tatou iloa, na amata mai i le pe tusa o le 3,000 TLM, sa faaaoga e le malo o Elama e lata ane i Susana. O tagata Iran i aso nei e sili ona atamamai ma aganuʻu, ma taʻutaʻua mo lo latou talimalo, limafoai ma le agalelei i tagata ese. I le tele o seneturi, ua faia e tagata Iran le tele o sao i le faasaienisi, faatufugaga ma tusitusiga, ma mo le faitau selau o tausaga latou te leʻi osofaʻia soʻo se tasi o latou tuaoi. Ae ui i lea, mo le seneturi talu ai, na afaina ai i latou i osofaʻiga ma faʻalavelave mai fafo, o le tele o ia mea e vavalalata vavalalata ma punaoa suauʻu ma kesi a Iran. O le mea muamua o nei mea na tupu i le vaitaimi 1921-1925, ina ua faatoilaloina e le pulega a Peretania le pulega a Qajar ma suia e Reza Shah.

Reza Shah (1878-1944) na amata lana galuega o Reza Khan, o se fitafita fitafita. Ona o lona atamai maualuga na ia vave tulai e avea ma taitai o le Tabriz Brigade o le Persian Cossacks. I le 1921, o le General Edmond Ironside, o le na taʻitaʻia le au Peretania o le 6,000 tagata o loʻo tau faasaga i le au Bolsheviks i le itu i matu o Peresia, na faʻatautaia se osofaʻiga (faʻatupeina e Peretania) lea na taʻitaʻia ai e Reza Khan le 15,000 Cossacks agai i le laumua. Na ia fa'ato'ilaloina le malo, ma avea ma faife'au o taua. Na lagolagoina e le malo o Peretania lenei osofaʻiga ona e talitonu e manaʻomia se taʻitaʻi malosi i Iran e tetee atu ai i le au Bolsheviks. I le 1923, na faatoilaloina ai e Reza Khan le Qajar Dynasty, ma i le 1925 na faapaleina ai o ia o Reza Shah, ma talia ai le igoa Pahlavi.

Na talitonu Reza Shah o loʻo i ai sana misiona e faʻafouina Iran, i le auala lava lea e tasi na faʻaonaponei ai e Kamil Ata Turk Turkey. I le 16 tausaga o lana pulega i Iran, e tele auala na fausia, na fausia ai le Trans-Iranian Railway, na auina atu le tele o Iranians e suesue i Sisifo, na tatalaina le Iunivesite o Tehran, ma o laasaga muamua e agai atu i pisinisi na faia. Ae ui i lea, o auala a Reza Shah o nisi taimi e matua faigata lava.

I le 1941, a o osofaʻia e Siamani Lusia, na tumau pea Iran i le solitū, atonu o loʻo faalagolago teisi i le itu o Siamani. Ae ui i lea, o Reza Shah na lava le faitio ia Hitila e ofoina atu le saogalemu i Iran i tagata sulufai mai Nazis. O le fefefe ina ne'i maua e Siamani le puleaina o le suauu o Abadan, ma I le manaʻo e faaaogā le Trans-Iranian Railway e aumai ai sapalai i Rusia, na osofaʻia ai e Peretania Iran mai le itu i saute iā Aokuso 25, 1941. I le taimi lava e tasi, na osofaʻia ai e se ʻautau a Rusia le atunuu mai le itu i mātū. Na talosaga Reza Shah ia Roosevelt mo se fesoasoani, ma taʻua ai le solitu o Iran, ae leai se aoga. I le aso 17 o Setema, 1941, na faamalosia ai o ia e ave faapagota, ma suia e lona atalii, le Crown Prince Mohammed Reza Pahlavi. Na folafola uma e Peretania ma Rusia e o ese mai Iran i le taimi lava e uma ai le taua. I le taimi o totoe o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e ui lava o le Shah fou o le pule o Iran, o le atunuu sa pulea e le au galulue faatasi.

Reza Shah, sa i ai se lagona malosi o le misiona, ma sa ia lagona o lona tiute le faʻafouina o Iran. Na ia tuuina atu lenei lagona o le misiona i lona atalii, le talavou Shah Mohammed Reza Pahlavi . O le faʻafitauli tiga o le mativa na faʻaalia i soo se mea, ma na vaʻaia uma e Reza Shah ma lona atalii le faʻafouina o Iran. ona na o le pau lea o le auala e faamuta ai le mativa.

I le 1951, na avea ai Mohammad Mosaddegh ma Palemia o Iran e ala i faiga palota faatemokalasi. Sa sau o ia mai se aiga maualuga ma e mafai ona maua lona tuaa i tua i shahs o le aiga o Qajar. Faatasi ai ma le tele o suiga na faia e Mosaddegh o le faʻa-atunuu o le Anglo-Iranian Oil O meatotino a le Kamupani i Iran. Ona o lenei mea, o le AIOC (lea na mulimuli ane avea ma British Petroleum), na faʻamalosia le malo o Peretania e lagolagoina se osofaʻiga faalilolilo e faʻaumatia Mosaddegh. Na talosagaina e Peretania le US President Eisenhower ma le CIA e auai i le M16 i le faia o le osofaʻiga, fai mai o Mosaddegh na fai ma sui o se taufaamataʻu faa-Komunisi (o se finauga taufaaleaga, pe a mafaufau i le talaaga o Mosaddegh). Na malie Eisenhower e fesoasoani ia Peretania i le faia o le osofaʻiga, ma na tupu i le 1953. Na maua e le Shah le pule atoatoa i Iran.

O le sini o le faʻafouina o Iran ma faʻamutaina le mativa na faʻaaogaina e avea o se misiona toetoe lava paia e le talavou Shah, Mohammed Reza Pahlavi, ma o le mafuaʻaga lea i tua atu o lana White Revolution i le 1963, ina ua tele le fanua o tagata e ona fanua feudal ma le pale. sa tufa atu i tagata e leai ni fanua. Peitaʻi, o le Fouvalega Paʻepaʻe na feita ai le vasega o tagata e ona fanua ma taʻitaʻi lotu, ma na faatupu ai ni teteega mataʻutia. I le taulimaina o lenei tetee, o auala a Shahs sa matua faigata lava, e pei lava o ona tama. Ona o le vavaeeseina na faia e ana auala faigata, ma ona o le faatupulaia o le malosi o ana fili, o Shah Mohammed Reza Pahlavi na fa'ato'ilaloina i le Iranian Revolution of 1979. O le suiga o le 1979 na mafua mai i le osofa'iga a Peretania-Amerika i le 1953.

E mafai foi e se tasi ona fai mai o le westernization, lea na taulai uma ai Shah Reza ma lona atalii, na maua ai se tali tetee i sisifo i totonu o elemene faasao o le sosaiete a Iran. O Iran na “pa'ū i le va o nofoa e lua”, i le tasi itu tu ma aga a papalagi ma i le isi itu o aganuu masani a le atunuu. Na foliga mai o le afa o le va, e le o se tasi. Mulimuli ane i le 1979 na manumalo ai ta'ita'i lotu Isalama ma na filifilia e Iran tu ma aga masani.

I le taimi nei, i le 1963 na lagolagoina faalilolilo ai e le US se osofaʻiga a le militeri i Iraq lea na faʻatupuina ai le Malo o Saddam Hussein's Baʻath Party. I le 1979, ina ua faatoilaloina le itu i sisifo o Shah o Iran, na manatu le Iunaite Setete i le pulega faavae a Shi'ite na suitulaga ia te ia o se taufaamatau i le sapalai o suauu mai Saudi Arabia. Na vaaia e Uosigitone le Saddam's Iraq o se puipuiga e tetee atu ai i le malo Shi'ite o Iran lea na manatu o loo lamatia ai le suauu mai setete lagolago-Amerika e pei o Kuwait ma Saudi Arabia.

I le 1980, na faʻamalosia e faia e ala i le mea moni na leiloa e Iran lana lagolago a Amerika, na osofaʻia ai e le malo o Saddam Hussein Iran. O le amataga lea o se taua sili ona toto ma faataumaoi lea na tumau mo le valu tausaga, ma faaoo ai le toetoe lava miliona o tagata maliliu i atunuu e lua. Na fa'aaoga uma e Iraki le kasa sinapi ma kasa neura Tabun ma Sarin faasaga ia Iran, i le solia o le Geneva Protocol.

O osofaʻiga o loʻo i ai nei i luga o Iran, e le gata i le mea moni ma le taufaamatau, e iai ni mea e tutusa ma le taua faasaga ia Iraq lea na faʻalauiloaina e le Iunaite Setete i le 2003. I le 2003, o le osofaʻiga na mafua ona o le taufaʻamataʻu o le a fausia ni auupega faaniukilia, ae o le mea moni. O le mafuaaga na sili atu ona faia i le manao e pulea ma faaaoga le suauu o Iraq, ma le popole tele o Isaraelu i le i ai o se tuaoi malosi ma fai sina tetee. E faapena foi, o le pule malosi i le tele o suauu ma kesi faasao a Iran e mafai ona vaaia o se tasi o mafuaaga autu o le Iunaite Setete o loʻo faʻaleagaina Iran i le taimi nei, ma ua tuʻufaʻatasia ma le fefe tele o Isaraelu i se Iran tele ma le malosi. O le toe tepa i tua i le "manuia" 1953 osofaʻiga faasaga ia Mosaddegh, Isaraelu ma le Iunaite Setete atonu latou te lagona o faasalaga, taufaamataʻu, fasioti tagata ma isi faʻamalosi e mafai ona mafua ai se suiga o le pulega lea o le a aumaia ai se malo e sili atu le faʻamalosia i le pule i Iran - o se malo e talia. US pule'aga. Ae o fa'aupuga fa'amata'utia, taufa'amata'u ma fa'atupu fa'atupu e mafai ona o'o atu i le taua tele.

Ou te le manaʻo e faʻaalia le faʻatagaina o le malo faʻateokarate a Iran i le taimi nei. Ae ui i lea, o tagata talimalo, aganuu ma faauo tagata Iran e le tatau i le mataʻutia o taua. E lē tatau ona latou mafatia i puapuaga ua uma ona oo iā i latou. E le gata i lea, soʻo se faʻaogaina o sauaga faasaga ia Iran o le a valea ma solitulafono. Aisea e valea ai? Talu ai e le mafai e le tamaoaiga o loʻo i ai nei le US ma le lalolagi ona lagolagoina se isi feteʻenaʻiga tele; aua o Sasa'e Tutotonu ua leva ona avea ma itulagi e matua vevesi lava; ma talu ai e le mafai ona valoia le tele o se taua, afai e amata muamua, e ono tupu aʻe i le Taua Lona tolu a le Lalolagi, ona o le mea moni o Iran e vavalalata vavalalata ma Rusia ma Saina. Aisea e solitulafono ai? Ona o ia sauaga o le a solia uma ai le UN Charter ma le Nuremberg Principles. E leai lava se faamoemoe mo le lumanaʻi seʻi vaganā ua tatou galulue mo se lalolagi filemu, e pulea e tulafono faava o malo, nai lo o se lalolagi mataʻutia o loo pulea e le pule sauā.

mau faasino

  1. Sir Percy Sykes, A History of Persia – 2nd lomiga, MacMillan, (1921).
  2. Paula K. Byers, Reza Shah Pahlavi, Encyclopedia of World Biography (1998).
  3. Roger Hoffman, The Origins of the Iranian Revolution, International Affa'aaliga 56/4, 673-7, (Autumn 1980).
  4. Daniel Yergin, The Prize: The Epic Quest for Oil, Money and Power, Simona ma Schuster, (1991).
  5. A. Sampson, The Seven Sisters: The Great Oil Company of the World ma le Auala na Faia ai, Hodder ma Staughton, Lonetona, (1988).
  6. James Toetu, Mea lilo o Talafaasolopito: Le CIA i Iran, Niu Ioka Times, Aperila 16, (2000).
  7. Mark Gasiorowski ma Malcolm Byrne, Mohammad Mosaddegh ma le 1953 Coup in Iran, National Security Archive, Iuni 22, (2004).
  8. K. Roosevelt, Countercoup: The Struggle for the Control of Iran, McGraw-Hill, Niu Ioka, (1979).
  9. E. Abrahamian, Iran Between Two Revolutions, Princeton University Press, Princeton, (1982).
  10. MT Klare, Resource Wars: The New Landscape of Global Conflict, Owl Books reprint lomiga, Niu Ioka, (2002).
  11. JM Blair, The Control of Oil, Random House, Niu Ioka, (1976).

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana