Ata: Kyodo e ala i ata AP
Saunia e Maia Hibbett, Le Faʻatonuga, Setema 9, 2022
Na folafola e Bill Clinton e tapunia le nofoaga i le 1996. Ae o fuafuaga mo le tele o faufale ma le faʻalauteleina o le taulai atu i le Pasefika na tuʻuina atu ai motu ma a latou meaola eseese tulaga ese i se lamatiaga e le gata.
E TASI I LE AFIAFI O APERILA i Tokyo, na faia ai e le peresitene o le US se folafolaga fiafia e faaitiitia le auai o lana militeri i Okinawa. E to'atolu sui o le au'aunaga a Amerika na toso teine o Okinawane e 12 tausaga le matua ia Setema talu ai, ma na fa'aalu masina e le ita tele o tagata o le nu'u e tetee i le tele o feso'ota'iga a le itumalo o Iapani o nofoaga autu a Amerika.
"Ina ua talosagaina e le Palemia matou te mafaufau i popolega o tagata o Okinawa ma na ou masani ia i latou, o se taunuuga o nisi o mea le manuia ua e iloa lelei," fai O Peresitene Bill Clinton, o loo tutu faatasi ma le Palemia Iapani Ryutaro Hashimoto, i le lauga ia Aperila 1996, “sa ou popole ai ona o nei mataupu e lei foia muamua i le taimi nei, a o lei oo i le taimi nei.” Na malilie lana pulega e tapunia le Futenma Air Station, o se vaega tele o le Marine Corps i le taulaga tele o Okinawan o Ginowan, i totonu o le lima i le fitu tausaga.
I le afiafi o le Aso Lua i Uosigitone, 87 Okinawan ma sosaiete sosaiete faavaomalo o le a auina atu se tusi i le Maota ma le Senate Armed Services Committee, e unaʻia ai le Democratic Congress i lalo o le Peresetene Joe Biden e tapunia mulimuli le nofoaga. Ua silia ma le 26 tausaga talu ona folafola atu e Clinton le vave fa'amutaina o le Futenma Air Station, ma ua fa'aalu e le malo o Iapani ma Amerika le tele o tausaga e una'ia ai fuafuaga fa'aleagaina o le si'osi'omaga mo le fausiaina ma le siiina o pou sini mo le fa'amae'aina. A o faasolo pea tausaga, e foliga mai taimi faatulagaina aua o le tapunia o Futenma na tuleia mai le uluaʻi 2001-03 faʻatatau i le 2025, i le 2035, i le 2040, i - e pei ona finau tusitala o le tusi - moni, leai.
O se ata o loʻo faʻaalia ai le Marine Corps Air Station Futenma i Ginowan City, Okinawa Prefecture, ia Ianuari 7, 2022. Ata: Yomiuri Shimbun e ala i le AP
A o faʻatali tagata lautele o Okinawan, o loʻo tatala pea Futenma, ma o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia e le au Marines lo latou auai. O le nofoaga lata ane ua vaaia se helikopa a le militeri pa'ū i Okinawa International University ma se vaega o le tasi e pa'u i luga o le lotoa o Futenma Nu. 2 aoga tulagalua. O Ginowan ma isi taulaga o Okinawan ua maua i vai leaga mai le militeri oona fa'afu afi ma paipa suauu. Ma o Futenma, e ui lava o le nofoaga autu o le tuleia mo le tapunia, e mamao ese mai le na o le US faavae e mafua ai faafitauli: Okinawa, faatasi ai ma le tele o fanua e tusa ma le lua vaetolu le tele o Rhode Island, e 32 US militeri faʻapipiʻi.
O le mea e maua ai o le tapunia e le o se tapunia moni; o se si'itia. I le vaaiga a le malo o Amerika ma Iapani, o le poloketi faavae fou, e taʻua o le Futenma Replacement Facility, poʻo le FRF, e tatau ona maeʻa aʻo leʻi tapunia Futenma. Ina ia mafai ona faʻamaeʻaina, e tatau i le malo Iapani ona lafoaʻi lapisi - e afua mai i-taimi-fefinauai nofoaga i Iapani ma Okinawa - i Henoko-Oura Bay, o se eria o meaola tulaga ese e tusa ma le 26 maila mai Futenma. “Mai se vaaiga faainisinia,” o loo finau mai ai le tusi, “e leai se faamoemoe e mafai ona fausia lona uiga iloga,” o se nofoaga e tulaueleele ai le malaevaalele. I le maeʻa ai o se suʻesuʻega faʻafanua na faia e le malo o Iapani, o le alititai lea na faamoemoe i ai le malaevaalele faatatauina “malu e pei o le mayonnaise.”
Sa sainia e le 52 faalapotopotoga mai Okinawa ma Iapani ma le 35 mai fafo, e aofia ai le Asia Pacific American Labor Alliance, le Center for Biological Diversity, ma le CODEPINK, o le tusi e sau i le taimi o le faateleina o feeseeseaiga i le va o malosiaga i Sisifo ma Saina i le tutoatasi o Taiwan. Ona o lona latalata i Taiuani, Okinawa - o loʻo nofoia e le militeri a Amerika le 15 pasene o le fanua o loʻo i ai nei le motu autu - ua manatu o se nofoaga taua tele. O le fa'alauteleina o le fanua e tu'u ai se nofoaga fou iina, e fa'apea, e taua tele i le fa'afeagai ma Saina; na o le pau i lalo i le 31 e le o se fesili.
"Okinawa sa taua tele i le talafaasolopito o Taiuani, ma i le manatu o le ituaiga o taofiofia po o le aofia ai o Saina," o le tala lea a James Lin, o se tusitala faasolopito o Taiwan i aso nei i le Iunivesite o Uosigitone, The Intercept. "O lea ou te manatu ai afai e i ai se ituaiga o feeseeseaiga o le a matua aafia ai Okinawa."
Ia Mati, le malo o Iapani tautino Okinawa o se "sone tau" pe a tupu se faalavelave i Taiwan.
O le masina talu ai, o le Minisita o le puipuiga a Iapani Nobuo Kishi ta’u atu i le au tusitala e lima fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i a Saina na tulaueleele i le "sona fa'apitoa tau tamaoaiga" a Iapani mo le taimi muamua lava. O fana, na auina atu i le tali atu i se finauga asiasi i Taipei e le Fofoga Fetalai o le Maota Nancy Pelosi, na lipotia mai na tulaueleele i le sami i saute sisifo o Hateruma: o se tasi o motu pito i saute o Okinawa Prefecture, toetoe lava 300 maila mai le motu autu ma e tusa ma le afa o lena mamao mai Taiwan.
I le silia ma le masina talu mai lena taimi, na faia ai e Saina le tele o faʻataʻitaʻiga a le militeri ma tuʻuina atu faʻasalaga tau tamaoaiga i Taiwan, tagi leotele drones ma vaalele i Taiwanese airspace ma faʻasaina faaulufale mai ma auina atu i fafo o fualaau aina eseese, i'a, ma le oneone e pei o se lisi ua faatupulaia pea o tagata ofisa Amerika na malaga i le motu.
O le lisi o tagata asiasi maualuga e aofia ai Sen. Ed Markey, D-Mass., ma Marsha Blackburn, R-Tenn.; Sui o John Garamendi, D-Calif.; Don Beyer, D-Va.; Alan Lowenthal, D-Calif.; Aumua Amata Coleman Radewagen, R-American Samoa; ma kovana Republican Eric Holcomb o Indiana ma Doug Ducey o Arizona. O le aufono a le fono e lauiloa tele i Taiwan, o le tala lea a Lin, e ui o le asiasiga a Pelosi "sa matua matautia lava ma sa i ai ni aafiaga taua mo Taiwan, i tulaga o faasalaga tau tamaoaiga, i tulaga o suʻega fana."
"O le faateleina o feeseeseaiga i le va o Amerika ma Saina ua mafua ai ona le fiafia le toatele oi matou i Okinawa e nonofo iinei," o le tusi lea a Hideki Yoshikawa, le faatonu o le Okinawa Environmental Justice Project ma le tusitala o le tusi, i se imeli i The Intercept. A o taumafai o ia e aua neʻi avea ma se faʻalavelave pe faʻamamafa tulaga sili ona leaga, na fai mai Yoshikawa, "o le mea na tupu i Iukureini talu mai Fepuari o lenei tausaga e mautinoa lava ua mafua ai ona matou mafaufau i mea sili ona leaga."
O LE TAMAITI I LE VA Iapani ma Okinawa i le tele o auala e tutusa ai le sootaga a le Iunaite Setete ma Hawaii. E pei o lena atumotu o le Pasefika, sa pulea muamua Okinawa e se pulega tautupu i le lotoifale, sa taʻua i le mataupu a Okinawa o le Malo o Ryukyu. Na tauivi le Imperial Iapani ma Saina mo le puleaina o le Ryukyus, lea na fefaʻatauaʻi ma malo uma e lua mo le tele o seneturi, seia oʻo ina faʻapipiʻi e Iapani i le 1879. O le manuia o le nofoia o Iapani na avea ai le motu o Okinawa ma itumalo pito i laiti o le atunuu, e pei o se setete o Amerika. O nisi o Ryukyuans ua faʻatulagaina nei mo le faʻailogaina o ni tagata Initia - lea na fautuaina e Malo Aufaatasi e faʻatagaina e Iapani - ae o loʻo mumusu le malo o Iapani e amanaʻia i latou.
I le maeʻa ai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na tuʻuina aloaia ai e Iapani ana militeri ma lona pito i saute: O se tulafono fou o le filemu i totonu o le faʻavae na faʻasaina ai le umiaina o se autau e mafai ona solitulafono, ma o le 1951 Treaty of San Francisco na tuʻuina Okinawa i lalo ole US pulega faalemalo. I luga o le 20 tausaga mulimuli ane, na toe foʻi atu motu i le pulega a Iapani, ma le tulaga e mafai e le US ona faʻatumauina galuega a le militeri i se fesoʻotaʻiga o faʻavae - faʻamoemoe e avea o se "faʻalavelave faʻapitoa" faasaga ia Saina ma se puipuiga mo Iapani. I le taimi nei, a'o fa'atupu vevesi i luga o Taiwan, o lo'o tula'i mai Okinawa e fa'ai'u i le va'aiga.
"Afai o se feteenaiga a le militeri i le va o malo tetele e lua (US ma Saina), faatasi ai ma Iapani o loʻo aʻafia ai, e avea ma mea moni, a le o se fuafuaga pe faʻafuaseʻi, ou te faʻamoemoe, o le a felelei mai Saina (poʻo ana vaʻa ma vaalele) e taia le US. nofoaga autu ma Iapani Self-Defense Forces i Okinawa," o le tala lea a Yoshikawa The Intercept.
Na faʻaaogaina e le Iunaite Setete ana 'au i Okinawa i le lotolotoi o se faʻalavelave maualuga muamua e uiga ia Taiwan: I le taimi o le Tolu Taiuani Strait Crisis, na faatonuina ai e le pulega a Clinton se fuāvaa o vaatau a Amerika e folau mai Okinawa e ui atu i le alavai e tali atu ai i se faasologa o suʻega faʻatau a Saina. O loʻo tupu i le va o le 1995 ma le 1996 - ma lona tumutumuga aʻo leʻi tapunia le nofoaga o Futenma folafolaina - na viia o le "faʻaaliga sili o le malosi o le militeri a Amerika i Asia talu mai le Taua a Vietnam" e le BBC.
I le masina na teʻa nei, i luga o le mulivae o malaga eseese a le US Congress ma le taunuuga o le faʻaalia o le malosi o Saina, toe lua vaʻa a Amerika. folau e ui atu i le Taiuani Strait. O hawks i le Center for Strategic and International Studies e iai faʻaiuina le tulaga o iai nei “The Fourth Taiwan Strait Crisis.”
O se ata mai luga o le ea o loʻo faʻaalia ai galuega o loʻo faʻataʻatia i le talafatai o Henoko i Nago City, Okinawa Prefecture, i le aso 10 o Tesema, 2021. Ua filifilia Henoko e avea ma nofoaga e toe sii ai le US Air Station Futenma. Ata: Yomiuri Shimbun e ala ile AP
“O LE MALO IAPANI o loʻo faʻamalosia ana taumafaiga e faʻapipiʻi le poloketi FRF i le faʻamatalaga o le puipuia mai faʻamataʻu mai atunuʻu tuaoi, "o loʻo tusia ai e Yoshikawa ma ana saini i la latou tusi. Ae “fa'atasi ai ma le fa'atupula'ia o fa'afitauli o le fogafale vaivai ma le fa'atatauina o le fausiaina o le FRF o lo'o fesiligia tele, o finauga a le Malo e uiga i le taofiofia ma fuafuaga e le talitonuina."
O le uluai talosaga mo le fale e manaʻomia ai le malo e faʻatumu le faga - e nonofo ai le sili atu ma le 5,000 ituaiga o vai, e aofia ai le Okinawa dugong e matua lamatia lava, o amu lanu moana e le masani ai, ma le tele o ituaiga fou o crustacean. maua i le 2009 naʻo - ma palapala. O le talosaga o lo'o i ai nei e mana'omia ai le galuega fa'amalosia o le 'ele'ele, po'o le fa'auluina o pou oneone fa'apipi'i i le alititai e fa'amalosia ai lona fa'asusu ma lagolago ai le fa'avae.
"E ui lava o le galuega faʻamalosia i luga o le sami o se toe iloiloga taua i le uluaʻi fuafuaga, o le Okinawa Defense Bureau e leʻi toe iloilo lelei le saogalemu ma le faʻaogaina o le fausiaina o fale," o le tala lea a le tusi. O le iʻuga, Denny Tamaki, le kovana o le itumalo o Okinawa - o loʻo feagai ma se tauvaga toe filifilia tele le taulai i ai o le mataupu faavae i le aso 11 o Setema - ua teena pea talosaga e faamaonia pemita mo le fausiaina o le faavae. O le malo o Iapani ua faafia ona faatoilaloina o ia.
O loʻo talosagaina foi e le tusi le malo o Amerika e faʻamalosia le Matagaluega o le Puipuiga e faʻaalia le taimi tonu, na ia iloa ai le mataupu i le sami ma faʻasalalau ana lava lipoti. Le malo Iapani e le'i faailoaina o le faafitauli seia oo i le 2019, e ui lava i le mea moni na maua e se suʻesuʻega faʻafanua Iapani i le 2015. Ina ua tofotofoina e le au fuafanua le malosi e manaʻomia e tuli ai se tui i luga o le sami, na latou maua ai "nai lo le lafoina i le palapala i se samala, o le suʻega. na goto ifo i lona lava mamafa.”
I le Center for Strategic and International Studies, e masani ona lauiloa mo le sasaina o paʻu o taua ae le mo le faʻamalosia o le taofiofia, na tusia ai e Mark Cancian i le 2020 o le FRF poloketi: "E foliga mai e le mafai ona maeʻa [le fausiaina faavae]."
O le talosaga i le Komiti o Auaunaga Faʻaauupegaina o loʻo manaʻo e faʻamalosia fuafuaga a le militeri a Amerika, o le tusi na maua ai le "faʻanoanoa ona o se pili na tuʻuina atu ia Iuni 2020 e le Komiti o le Sauniuni a le Komiti o Auaunaga Faʻaauupegaina a le Maota, lea o le a talosagaina le DoD e suʻesuʻe mataupu vaivai o le sami, e leʻi faʻaaogaina i le 2021 National Defense Authorization Act." I lena taimi, sa i ai Tamaki feiloai talu ai nei faatasi ai ma le au fai tulafono i Uosigitone, ma o le lomiga a le Soa Komiti o le Sauniuni o le NDAA o le a faapea ona faamalosia ai le Matagaluega o le Puipuiga e suesue le alititai e lua mo lona malu malie ma le i ai o laina faaletonu o mafuie. Ae e leʻi faʻaalia i le NDAA mulimuli. O le ofisa o Rep. John Garamendi, le nofoa o le Soa Komiti o le Sauniuni, e lei tali mai i le talosaga a le Intercept mo se manatu.
O lo'o fa'amoemoe Yoshikawa, a fa'apea e le lava le fa'asaoina o le si'osi'omaga, o le fa'aletonu tele o le poloketi FRF o le a mafai ai e le au fai tulafono a Amerika ona va'ai ua sili atu le fa'atauaina o lona tulaga lelei.
"E manino lava, o le fausiaina o se isi nofoaga tele a Amerika i Okinawa e le faʻaitiitia, ae faʻateleina, le ono osofaʻia," o le finauga lea a le tusi i ana faʻamatalaga faaiu.
Na faailoa mai e Yoshikawa e faapea o mataupu o le Geneva Convention, lea e taumafai e puipuia tagata lautele i le lotolotoi o feteenaiga a le militeri, o le a faamaonia le leai o se aoga i Okinawa: O le vavalalata faaletino i le va o faavae ma sosaiete lautele o le a faigata ai le puipuiga o le tauaofiaga, pe a le mafai, ona faamalosia.
"O le a faʻaaogaina i matou e fai ma talipupuni tagata mo nofoaga faʻafitafita, ae le o le isi itu," o le tala lea a Yoshikawa. “Matou te le mananaʻo e faʻaaogaina ma matou te le manaʻo e faʻaaogaina a matou sami, vaomatua, fanua ma lagi i feteʻenaʻiga a setete."