Faamaumauga o le Aso Armistice Le Taua e Faamuta ai Taua. Le War Of Versailles Faʻasaoina I Matou Taua e aunoa ma se Iʻuga

Lipoti a King-Crane i Sasae Mamao

Saunia e Mike Ferner
Oketopa 29, 2018

Faʻatalatalanoa e le au tusitalafaasolopito le tele o le Feagaiga a Versailles na mafua ai le savaliga a Hitler i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae e ono itiiti lava le masalosalo o le maliega e faaiʻuina le "Taua e Faʻaiʻu Taua Uma" o loʻo avea pea ma vaega sili i lo tatou "Taua e le Muta . "

O Novema, 11, 1918, Europa na lafoaʻi vaivai ma toetoe lava a mago. Na o ni nai masina ao leʻi maeʻa le taua i lena aso, o le au fou, na uunaʻia ai fitafita Amerika na ulufale atu i le taua ma mautinoa ai le manumalo manumalo. O se taunuuga, na faia ai e Peresitene Woodrow Wilson se matafaioi tele i le sili atu ona toe suia o tuaoi i le afa o le lalolagi.

O Wilson o le palota autu lea o Amerika Exceptionalism, o se manatu na siitia e le US elite talu mai lena taimi. O le talafatu e faapea, o Amerika e masani ona agaʻi atu i agaalofa agaalofa, na tosina mai ai le toatele, aemaise lava le lafoaia, faamalosia e "Wilson Four" Points. taavale Wilson. Ae ui i lea, o lenei faufautua faʻapitoa o se vaʻavaʻavale o le faʻavaeina o le tagata lava ia na faʻamanuiaina moni miliona. O ia o se ipu gaogao lea na sasaa atu ai e atunuu atoa o latou faamoemoega mo se olaga sili atu.

O le mea moni, sa i ai se taumafaiga ua faʻamalosia e tulaʻi i luga aʻe o le seneturi anamua-o le "manumalo i mea vete" e ala i le faʻalauiloaina o papiscites ma faʻatautu i le mafuaaga faʻavae i luga o le amiotonu. Ae ui i lea, o le au papiscite na faʻateʻa pe a masani ona faʻalavelave ma faʻasalaga i le "naʻo tatou."

E tusa ai ma le Versailles le aafiaga o le Feagaiga i Siamani ma mulimuli ane ai le Taua Lona II o le Lalolagi, na tuuina mai e Margaret MacMillan nisi o malamalamaaga i lona talafaasolopito loloto o feutagaiga a Versailles, "Paris 1919: O masina e ono na suia ai le lalolagi."

Mo le faʻataʻitaʻiga, ia manatua o mea leaga a le WWI e le asiasi atu i le eleele Siamani pe le iloa foi e Siamani le nofoia o 'au sei vagana ai i Rhineland. E toaitiiti ni tagata Siamani na latou iloaina ina ua mavae le mavae atu o le Aukuso 8, 1918, 16 German vaevaega i totonu o nai aso ma o le toe vaega na pauu i maila i le taimi. Latou te lei iloa o le vaiaso mulimuli ane, na taʻu atu ai e le Susuga Ludendorff i le Kaiser e mafaufau e feutagai ma le au uso ma le masina na sosoo ai na talosagaina le filemu i soo se tau. E toaitiiti tagata Siamani na manatu i le armistice mo lona uiga autu, o le toe faafoi. O se taunuuga, o le tala a le Nazi i le ala na osofaia ai e le Poloaiga Sili a le Kaiser ia Siamani i tua na saunia tagata faalogologo.

O feeseeseaiga a MacMillan o le toe faaleleia o Siamani na mamafa tele. O le mea lenei o loʻo faʻaalia e le talafaamaumau.

  • Farani na toe foi mai Alsace-Lorraine lea na leiloa i le Franco-Prussian War of 1871 (Prussia o se tasi o setete na fausia ai le malo o Siamani i 1871 ina ua mavae lena taua). Na faʻaumatia e fitafita faʻauluuluga Rhineland Siamani e fai ma pa puipui mo Farani. Farani foi na maua le puleaina o minesini a Siamani i totonu o le Saar lea na faia e le Loto o Malo seia oo i le 1935 lea na palota ai tagata i le malosi tele e o atu i Siamani.
  • O Polani na faʻaaogaina le alāmani Siamani o le Danzig / Gdansk ma le puleaina o Silesia, faʻatasi ma 3,000,000 tagata Siamani, 25% o le koale a Siamani ma le 80% o lona zinc. Ina ua uma le tetee a Siamani, na tuuina atu le tele o le fanua i Siamani ma le tele o pisinisi ma mines i Polani. (E faaopoopo atu i ai, na tauina e Polani se taua i le tuaoi ma Rusia seia oʻo i le 1921 ina ua malilie Lene i le Treaty of Riga, na ia tosoina le tuaoi o Poland i le itu i sasae o le 200 maila i Rusia nai lo le fautuaina e Allies ma faaopoopo le 4 miliona Ukrainians, 2 miliona tagata Iutaia ma le miliona o tagata Peretania i Polani. )
  • Siekisolovakia na maua le Sudetenland, o se itulagi e tuaoi ma Siamani ma Ausetalia faatasi ai ma tagata 3,000,000 tagata Siamani, faapea foi ma le Bohemia o Austria na aofia ai isi tagata 3,000,000 tagata Siamani. O Hitler o le a mafua ai le mafuaʻaga o nei "tagata Siamani ua leiloloa" ia te ia ma nofo ai muamua i Sudetenland ina ua maea le maliega a Munich i le 1938.
  • Na toe maua mai e Denmark, e ala i le ponesite, lua tiakono na faoa muamua e le Prussia.
  • Na maua e le atunuu o Lithuania le fausiaina o Siamani o Memel i le Baltic.
  • Siamani na liua uma ana vaa, vaalele, fana mamafa ma fana o le 25,000. Na tuʻuina atu i ai se 'autau a 100,000 ma se neivi a le 15,000, ae leai ni malosi i le ea, tane, taavale faʻaofuofu, fana mamafa, taʻavale po o submarines. E leʻi faʻatagaina le faʻaaogaina o auupega, ma e na o ni nai faletalimalo Siamani na faʻatagaina e gaosia lima.

Ae mo tupe leaga, ma le tele o Europa i le vevesi ma le lefulefu, sa faigata ona iloa le tele o Siamani e oo lava i le aitalafu.

O se tasi o au US a le au inisinia ua fuafua e sili atu i le lua tausaga e taunuu ai i se tulaga sili ona taua. Ae o le faʻafoʻi atu o soʻoga e uiga i le mea na nofo aitalafu ai, o le fesili pito sili lea ona taua a le Allies: o le a le tele e mafai e Sialani ona maua e aunoa ma le gaumativa ma le vevesi, tuʻuina atu i le Bolsheviks? (Faatasi ai ma suiga tetee i le tele o aai a Siamani i le faaiuga o le taua, o lenei mea o se popolega moni lava i le Allies oe na osofaia Rusia i le faaiuga o le taua ma le au 200,000, fesoasoani i le au White Russians e faasaga i le Bolshevik.Na auina atu e Wilson le fitafita 13,000 US se vaatau mamafa e pei o sao a Amerika.)

I le taimi muamua, na manaʻomia e Peretania le $ 120 piliona, Farani $ 220 piliona ma le US $ 22 piliona. Mulimuli ane na latou tuuina atu ni pili laiti ma o le faaiuga mulimuli i le 1921 na faatonuina ai Siamani e totogi le $ 34 piliona i faailoga auro, vaevaeina 52% i Farani, 28% i Peretania ma le isi na vaeluaina i le va o Peleseuma, Italia ma isi.

O le US na nonoina Peretania ma Farani i luga o le $ 7 piliona ma le isi $ 3.5 piliona mai Faletupe a Amerika. I Versailles, na fautuaina ai e Peretania ma le US vetoed le manatu o le faalēaogāina o aitalafu uma.

I le va o 1924 ma 1931, na totogiina ai e Siamani le 36 piliona piliona i Allies, na nonoina ai 33 piliona mai tagata o loʻo teu tupe na faʻatau mai faʻasalaga a German i Wall Street firms. Na faʻaaoga e Siamani lena tupe e totogi ai toe faʻaleleia i Egelani ma Farani, lea na faʻaaogaina e toe totogi ai nonogatupe a le US. O Anthony C. Sutton, na ia tusia i le "Wall Street ma le Rise of Hitler" na ia taʻua, "O le au faletupe faava o malo na nonofo i le lagi, i lalo o le timu o totogi ma komisi" na faia e ala i le nonoina o tupe a isi tagata i Siamani.

Ae mo le tausalaina o le tagata lava ia, o Kaiser Wilhelm, le atalii tama a Peretania o le Queen Victoria, na ave faapagota i Holani. O le Peretania o George V, o le tausoga o le kaiser, na iu lava ina tuuese le manatu o se faamasinoga o faamasinoga tau solitulafono ae na ia auina atu ia Siamani se lisi o le fiaselau na ia manatu e tatau ona faamasinoina. O lena numera, o 12 na. O le toatele na faʻasaʻolotoina i le taimi lava lea sei vagana ai ni taʻavale lua se lua na sao mai le falepuipui i totonu o vaiaso talu ona faasalaina.

E le mafai e se tasi ona mafaufau i mea moni na mafua ai le tulai mai o Hitila e aunoa ma le aofia ai o ni nai faataitaiga o le tele o le aʻafiaga o kamupani a Amerika.

  • I le va o taua, o John Foster Dulles, mulimuli ane o le Failautusi a le Setete o Eisenhower, sa avea ma pule sili o Sullivan ma Cromwell (S&C), lea sa avea ai lona uso, o Allen, mulimuli ane Eisenhower ma Kennedy's CIA, o se paaga. Foster faʻatulagaina feutanaiga na faʻatupeina US faʻafaigaluega i kamupani Siamani pei o IG Farben ma Krupp. S&C "sa i le ogatotonu o se faʻavaomalo fesoʻotaʻiga o faletupe, inivesi faʻapisinisi ma alamanuia faʻaputuputuina na toe fausia Siamani ina ua maeʻa WWI."1
  • O le Fuafuaga a Dawes, na fausia e toefausia Siamani pisinisi ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi ma maua ai toefaaleleia ia Egelani ma Farani na i luga o lana laupapa Charles Dawes, muamua faatonu o le US Budget Bureau ma Owen Young, peresitene o General Electric Co. O le 1944, Siamani suauu ( 85% gaosi, gaosia ma Standard of NJ tekinolosi) na faʻatonutonuina e IG Farben, fausiaina i lalo o le Dawes Plan ma faʻatupeina e Wall Street nonogatupe afifiina e le S&C. O se memo a Farben i totonu, na tusia faʻatasi i le D-Day, 1944, fai mai o le tomai faʻapitoa a le Standard i suauʻu gaosi, o le faʻasusu o vai ma le tetra-ethyl lead sa "sili ona aoga ia i matou," a aunoa ma lea "o le taimi nei auala o taua o le a faigata."2
  • E oʻo lava i le taimi na pule ai Hitila i le 1933, na faʻaauau pea ona fai ma sui o Foster Dulles ia IG Farben ma musu e tapunia le ofisa o S & C i Berlin seʻia oʻo i le paʻaga, ua fiu i le saini o tusi, "Heil Hitler," na fouvale i le '35. I le taimi atoa o le taua, na puipuia ai e Foster meatotino a le US o Farben ma Merck foi mai le ave faamalosi o ni meatotino a tagata ese. O Arthur Goldberg, o le sa galulue ma Allen i le OSS, o le muamua o le CIA, ma mulimuli ane i luga o le Faamasinoga Maualuga, fai mai o uso uma o Dulles na tausalaina i le faalata.1
  • O se mea faalilolilo e ala i le '20 o le fesoasoani tau tupe a Henry Ford mo Hitler. O le Tesema 20, o le 1922 NY Times na lipotia ai sootaga i le va o ni toniga fou ma lima o le au a le 1,000 alii talavou i le "Taua o le Taua" a Hitler ma le ata o le Ford ma le tusi a le Fuehrer i totonu o le ofisa o Munich sa faigaluega lelei. (2) I 1938, Ford Maua le Koluse Mumu o le faailoga Siamani Eagle.
  • I le masina o Fepuari 1933, na faia ai e Hermann Goering se failautusi i lona fale mo le National Trusteeship, o se vaega muamua lea na totogi ai e Rudolf Hess tupe faaalu a le au Nusi. O le aufai pisinisi ma le tautupe na latou tauto i faailoga 3,000,000 e aofia ai le 400,000 mai IG Farben ma le 60,000 mai le lala a le General Electric Corporation, AEG. I luga o le komiti a le IG Farben o le US, o Edsel Ford, Walter Teagle, sui o le NY Federal Reserve ma Standard Oil o le NJ ma Carl Bosch, i luga o le kamupani a le Ford Ford German, Ford AG. I le tasi vaiaso talu ona mavae le tele o le faʻasalaga o tupe na susunuina ai le Reichstag. I le vaiaso mulimuli ane, na faʻaaogaina ai e le au palota le au Nasis i le mana.
  • I se faʻamatalaga 1936, William Dodd, US Ambassador i Siamani, na lipotia mai e IG Farben na tuʻuina atu 200,000 faailoga i se kamupani faʻamalosi "o loʻo galue i manatu lautele o tagata Amerika."

Viatename

O le tele o subtexts o Versailles na tutupu i le talafaasolopito o Ho Chi Minh, o galue i Pale o se umukuka ma le fesoasoani a le tagata pueata, na ia talosagaina ma le le manuia i le malosiaga o Amerika e fai ma sui o tagata o Annam (Vietnam).

O le faʻamatalaga faʻamaumauga Ho na tusi atu i le US Secretary of State, Robert Lansing, e faʻatasi ma se lisi o manaoga a le 8 mai le "Ammanite People," na faʻaofi mai ai se lisi faʻapitoa faaupuga o manaʻoga e ala i le taʻua:

Talu ai ona o le manumalo o le Allies, o mataupu uma lava e taufaamatau ma le faamoemoe i le lumanaʻi o le taimi o le amiotonu ma le amiotonu, lea e tatau ona amata mo i latou ona o le aloaia ma le mamalu o le feagaiga na faia i luma o le lalolagi atoa e ala i malosiaga eseese o le maliega i le tauiviga a le malo e faasaga i le faitaaga.

A o faatalitali mo le mataupu faavae o le naunautaiga faaletagata lava ia e pasi mai le lelei i le mea moni e ala i le aloaia lelei o le aia tatau a tagata uma e filifili ai lo latou lava taunuuga, o tagata o le malo anamua o Annam, i le taimi nei Farani Indochina, o loo i ai i o malo mamalu o le maliega i se tulaga lautele ma aemaise lava i le mamalu mamalu o le malo o Farani le taua o talosaga faatauvaa nei ...

O le lisi na aofia ai ia faavae e pei o le saolotoga o le aufaasālalau ma le faʻapotopotoina ma le manaʻoga e fau ni aʻoga, ae leʻi manaʻomia le saolotoga mai Falani, naʻo se "tuʻuina atu o tagata tagatanuʻu na filifilia e auai i le Palemene Farani ina ia faʻamalamalamaina le talaaga o latou manaʻomia. "

Na faaiu i le faapea atu:

O le tagata Annamite, i le tuuina atu o nei tautinoga, e faalagolago i le faamasinoga i le lalolagi atoa o malosiaga uma, ma faalagolago faapitoa i le finagalo malie o tagata aloaʻia Falani oeo lo o umia lo tatou taunuuga io latou lima ma o ai, e pei o Farani o se malo, ua ave i tatou i lalo o la latou puipuiga.

I le talosagaina o le puipuiga a tagata Farani, o tagata o Annam, e mamao mai le lagona o le faalumaina, i se isi itu ua latou manatu ua latou faamamaluina, aua latou te iloa o tagata Farani e tu mo le saolotoga ma le amiotonu ma o le a le lafoaia la latou tulaga mamalu o le usoga lautele. O le mea lea, i le gauai atu i le leo o ē ua sauaina, o le a faia e tagata Farani o latou tiute i Farani ma tagata. "

I le igoa o le vaega o tagata pateni o Annamite ...
Nguyen Ai Quoc [Ho Chi Minh]

O le tusi iloga a Ho Chi MInh i le Failautusi o le Setete o Amerika Robert Lansing

Agai i Luma e aunoa ma se Mutaaga

O agaga o Versailles e lei mou atu ia Vietnam.

Faʻasalaga o le 1917 Balfour Declaration i le lagolagoina o Peretania i le taumafaiga a le Zionists i le aveina o Palesitina mo se atunuu Iutaia ma le maliega a Sykes-Picot o le 1916 na tuuina atu ai Suria i Farani ma Mesopotamia i Peretania (lea ua maea ona feutagai ma konekarate Arab i pulea punaoa o meaola).

O le faia o le tagata lava ia o se taʻiala faʻavae i Pale i le 1919, e tele molimau e faia ai ni filifiliga e mafai ona puipuia ai le lalolagi tele le atuatuvale. O le faamaoniga malosi o lena mea o loo i totonu o se suesuega e le lauiloa, na faatonuina e Peresitene Wilson i le taimi o lauga filemu a Paris ma na tanumia ai seia oo i le 1922, ua taua o le "Lipoti a le Komisi King-Crane."

Mo le toeitiiti atoa le lua masina o sui auai o le komisi o le a vavalalata i le Syria, Jordan, Iraq, Palesitina ma Lepanona, feiloai ma ituaiga uma o tagata, sui aloaia ma vaega ma talosaga i mea e foliga mai o se taumafaiga faamaoni tele e fuafua ai manatu lautele. O a latou fautuaga e leai se mea e le o toe faʻafouina, e faʻavae i luga o mea ua tatou aʻoaʻoina i le taimi nei.

"Matou te fautuaina, i le tulaga lona lima, ogaoga fesuiaʻiga o le ogaoga polokalama a Siona mo Palesitina o le faatapulaaina femalagaaiga o tagata Iutaia, ma vaai mulimuli ane e avea Palesitina manino o se Malo Iutaia.

(1) Na amataina e le Komisi le latou suʻesuʻega o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga o le talitonuga faa-Mamona ma le mafaufau.

(2) Na faʻamalosia tele le komiti i tusitusiga i luga o le polokalama Zionist e le Komisi o le Zionist i Palestine; faalogo i konafesi e tele e uiga i pulega a le au Siona ma a latou tagi; ma na ia vaaia patino lava se mea o mea na ausia. Na latou maua le tele o mea e fiafia i ai i faanaunauga ma fuafuaga a le au Saienisi, ma sa latou talisapaiaina le agaga faafetai o le toatele o le au faipule, ma mo lo latou manuia, i auala faaonaponei, i le faatoilaloina o faigata tetele.

(3) Na amanaʻia foi e le Komisi e faapea o le mautinoa le faamalosiau na tuuina atu i le au Zionist e le Allies i le saunoaga a Mr. Balfour e masani ona taʻua, i lona faamaoniga e isi sui o le Allies. Peitai, peitaʻi, o le aiaiga mausali o le Balfour Statement e tausisi i - lagolagoina le "faʻavaeina i Palesitina o se atunuʻu fale mo tagata Iutaia," "ua malamalama lelei e leai se mea e faia e ono faʻaleagaina ai aia tatau faʻalemalo ma lotu o loʻo i ai. i totonu o nuʻu e le o ni Iutaia i Palesitina "- e matua faigata lava ona masalomia o le ogaoga polokalame a le Zionist e tatau ona matua suia.

Mo "se atunuʻu fale mo tagata Iutaia" e le tutusa ma le faia Palesitina i se malo Iutaia; e le mafai foi ona fausiaina se malo faapea o le malo o le malo, e aunoa ma le solia o le tulafono i luga o aia tau le va o tagata ma le lotu i Palesitina.

O le mea moni na tupu i taimi uma i le fonotaga a le Komisi ma sui o tagata Iutaia o le au Zionists na tulimatai atu i le maeʻa maeʻaina o le taimi nei tagata le o ni tagata Iutaia o Palesitina, e ituaiga o faʻatau.

I lana saunoaga ia Iulai 4, 1918, na faataatia ai e le Peresetene Uilisone le mataupu faavae lenei o se tasi o le fa ogaoga “iuga na tau ai tagata o le lalolagi”; "O le foia o fesili uma, pe o le teritori, o le pule silisili ese, o le faʻatulagaina o le tamaoaiga, poʻo le faiā faʻapolokiki i luga o le faʻavae o le taliaina saoloto o lena faʻaiuga e tagata vave ona aʻafia, ae le i luga o le faʻavae o le aano aia poʻo le lelei o Soʻo se isi atunuʻu poʻo ni tagata e ono manaʻomia se isi nofoaga eseʻese mo le lelei o ana lava faʻatosinaga poʻo le pule. ”

Afai o lena mataupu faʻavae o le pule, ma o lea o manaʻoga o le faitau aofai o tagata Palesitina e tatau ona filifili pe o le a le mea e fai ma Palesitina, ona manatua lea o le tagata le o ni tagata Iutaia o Palesitina-toeititi iva sefulu o le atoa -E faʻamamafa faʻasaga i le polokalame atoa a le Siona. O loʻo faʻaalia mai i laulau e leai se mea e tasi na malilie iai le faitau aofai o Palesitina nai lo lenei.

O le tuʻuina atu o tagata ua matuaʻi mafaufau lava i le le faʻatapulaʻaina o femalagaaiga a tagata Iutaia, ma ia tumau ai i tulaga tau tupe ma agafesoʻotaʻi e tuʻuina atu le laueleele, o le a matua solia ai le faʻavae na faʻatoa taʻua, ma aia a tagata, e ui o loʻo tumau pea i totonu o tulafono.

E tatau foi ona maitauina o le lagona e faasaga i le polokalama Zionist e le gata i Palesitina, ae e masani lava ona faasoaina e tagata i Syria uma, e pei ona faaalia manino mai ia tatou konafesi. E sili atu nai lo le 72 pasene-1,350 i mea uma-o talosaga uma i Suria atoa na faasaga i le polokalama Zionist. E na o le lua talosaga-oi latou mo le autasi a Suria ma le tutoʻatasi - na i ai se lagolago sili atu.

O le Peace Conference e le tatau ona tapunia ona mata i le mea moni o le anti-Zionist lagona i Palesitina ma Suria e malosi ma e le mama e faʻateʻaina. Leai se ofisa Peretania, na fefautuaai ma Komesina, na talitonu o le polokalame a le Zionist e mafai ona faia sei vagana i le malosi o auupega. E masani lava ona manatu le au ofisa o le malosiaga e le itiiti ifo i le 50,000 fitafita o le a manaʻomia e oʻo lava i le amataina o le polokalame. O lena lava mea o se faʻamaoniga o le malosi lagona o le le tonu o le polokalama a le Zionist, i le vaega o tagata e le o ni Iutaia o Palesitina ma Suria. Faʻaiʻuga, manaʻoga 'au e faʻataunuʻuina, e manaʻomia i nisi taimi, ae e mautinoa e le maua fua ona o se faʻaletonu ogaoga. Mo le uluaʻi tagi, e masani ona tuʻuina mai e sui o Siona, o loʻo ia i latou le "aia" i Palesitina, faʻavae i luga o se galuega i le 2,000 tausaga talu ai, e faigata ona mafaufau loloto i ai. "

O a nisi mea e mafai ona faʻamatalaina e uiga i le Treaty of Versailles sei vagana ai ole fesili: o le a le mea o matou faia i le taimi nei o le a faʻafefe ai le lalolagi 100 tausaga mai le taimi nei?

 


1)  O le Devil's Chessboard: Allen Dulles, le CIA ma le tulaʻi mai o le Secret Secretariat a Amerika "David Talbot 2015
2) "Wall Street ma le Tulai o Hitler" Antony C. Sutton 1976

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana