Talosaga i le UNFCCC e su'esu'e A'afiaga o le Tau o Emission a le Militeri ma Tupe Fa'aalu a le Militeri mo le Faatupeina o le Tau.

Saunia e WILPF, IPB, WBW, Novema 6, 2022

Lau Susuga i le Failautusi o le Pulega Stiell ma le Faatonu Violetti,

I le taʻitaʻia o le Conference of Parties (COP) 27 i Aikupito, a matou faʻalapotopotoga, Women's International League for Peace and Freedom (WILPF), le International Peace Bureau ma World BEYOND War, o lo'o tusia fa'atasi lenei tusi tatala ia te oe e uiga i o matou atugaluga e feso'ota'i ma a'afiaga leaga o fa'aoso a le militeri ma tupe alu i fa'alavelave tau. Aʻo osofaʻia feteʻenaʻiga faʻaauupegaina i Iukureini, Etiopia ma South Caucasus, matou te matua popole lava i le faʻaaogaina o le militeri ma tupe faʻaalu o loʻo faʻalavelaveina le alualu i luma i le Maliega Paris.

Matou te talosaga atu i le Secretariat of the United Nations Framework Convention on Climate (UNFCCC) e faia se suʻesuʻega faʻapitoa ma lipoti faʻalauaʻitele i luga o le carbon emissions a le militeri ma taua. O loʻo matou talosagaina foi le Secretariat e suʻesuʻe ma lipotia tupe faʻaalu a le militeri i le tulaga tau tupe o le tau. Matou te popole ona o loʻo faʻaauau pea ona faʻatupuina aʻafiaga a le militeri ma tupe faʻaalu, faʻalavelaveina le malosi o atunuu e faʻaitiitia ma faʻafetaui i faʻafitauli o le tau. Matou te popole foi ona o taua faifaipea ma taua i le va o atunuu o loʻo faʻaleagaina ai le galulue faʻatasi o le lalolagi e manaʻomia e ausia ai le Maliega a Paris ma Manulauti Tau Atinaʻe Faʻaauau.

Talu mai lona amataga, e leʻi tuʻuina atu e le UNFCCC se lisi o mataupu a le COP i le mataupu o le carbon emissions mai le militeri ma taua. Matou te iloa o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) ua faʻailoaina le avanoa o suiga o le tau e mafua ai feteʻenaʻiga sauā ae e leʻi manatu le IPCC i le tele o faʻamalama mai le militeri i suiga o le tau. Ae ui i lea, o le militeri o le tagata sili ona tele faʻatau suauʻu faʻasolosolo ma sili atu le carbon emitter i malo o pati a le setete. O le militeri a le Iunaite Setete o le tele lea o tagata faʻatau oloa suauʻu i luga o le paneta. O le Costs of War Project i le Iunivesite o Brown na tuʻuina atu se lipoti i le 2019 faʻaigoaina "Pentagon Fuel Use, Climate Change, and the Costs of War" lea na faʻaalia ai o le carbon emissions a le militeri US e sili atu nai lo le tele o atunuu Europa. O le tele o atunuu o loʻo teu faʻafaigaluegaina i mea fou e faʻaaogaina ai auupega, e pei o vaalele tau, vaʻa taua ma taʻavale, e mafua ai le lokaina o le carbon mo le tele o tausaga ma taofia ai le faʻavaveina o le carbonization. Ae ui i lea, e le o lava a latou fuafuaga e faʻafefe ai le faʻauluina o le militeri ma ausia ai le carbon neutrality i le 2050. Matou te talosagaina le UNFCCC e tuʻuina atu i luga o le lisi o mataupu o le isi COP le mataupu o le militeri ma taua.

I le tausaga talu ai, o tupe faʻaalu a le militeri a le lalolagi na siitia i le $ 2.1 miliona (USD), e tusa ai ma le Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI). O le lima pito sili ona tele fa'aalu a le militeri o le Iunaite Setete, Saina, Initia, United Kingdom ma Rusia. I le 2021, na faʻaalu ai e le US le $ 801 piliona i lana militeri, lea e tusa ma le 40% o tupe faʻaalu a le militeri a le lalolagi ma sili atu nai lo isi atunuu e iva. O le tausaga nei, ua faʻateleina ai e le pulega a Biden tupe faʻaalu a le militeri a Amerika i le maualuga o le $ 840 piliona. Ae fa'atusatusa i le tala o le tupe a le US mo le Environmental Protection Agency, lea e nafa ma suiga o le tau, e na'o le $9.5 piliona. O loʻo fuafua le malo o Peretania e faʻaluaina tupe faʻaalu a le militeri i le £ 100 piliona i le 2030. Ae sili atu le leaga, na faʻasalalau e le malo o Peretania o le a faʻaitiitia tupe mai suiga o le tau ma fesoasoani mai fafo e faʻaalu atili i auupega i Ukraine. Na faalauiloa foi e Siamani le € 100 piliona faaopoopo i ana tupe faaalu faamiliteli. I le tala o le tupe lata mai a le feterale, na faʻateleina e Kanata lana tala o le puipuiga i le taimi nei i le $ 35 piliona / tausaga i le $ 8 piliona i le isi lima tausaga. O sui o le North Atlantic Treaty Organization (NATO) o loʻo faʻateleina tupe faʻaalu a le militeri e ausia ai le 2% GDP. O le lipoti lata mai o tupe faʻaalu a le NATO o loʻo faʻaalia ai o tupe faʻaalu a le militeri mo ona atunuu e tolusefulu ua matua faʻatupulaia i le 7 tausaga talu ai mai le $ 896 piliona i le $ 1.1 miliona USD i le tausaga, o le 52% o tupe faʻaalu a le militeri (Siata 1). O lenei siitaga e sili atu i le $211 piliona i le tausaga, lea e sili atu i le faaluaina o le tau faatupeina o le tau.

I le 2009 i le COP 15 i Copenhagen, na faia ai e atunuu maumea i Sisifo se tautinoga e faʻatuina se tupe faʻaletausaga e $ 100 piliona i le 2020 e fesoasoani ai i atunuʻu atinaʻe e faʻafetaui i le faʻalavelave o le tau, ae na latou le ausia lenei sini. O Oketopa talu ai, na lomia ai e atunuu i Sisifo e taʻitaʻia e Kanata ma Siamani se Fuafuaga Tau Tupe o le Tau o loʻo fai mai e oʻo i le 2023 e faʻataunuʻu ai le latou tautinoga e faʻaputuina le $ 100 piliona i tausaga taʻitasi e ala i le Green Climate Fund (GCF) e fesoasoani ai i malo matitiva e feagai ma faʻafitauli o le tau. . O atunu'u tau atia'e e sili ona fa'aletonu le fa'alavelave, ae o lo'o sili ona a'afia i fa'alavelave o le tau e mafua mai i le tau ma e mana'omia fa'anatinati se fa'atupega talafeagai mo fetuunaiga ma gau ma fa'aleagaina.

I le COP 26 i Glasgow, na malilie ai atunuu mauʻoa e faaluaina a latou tupe mo le fetuunaiga, ae ua latou le faia faapea ma ua latou le malilie i le faatupeina o mea leiloa ma faaleagaina. O Aukuso o le tausaga nei, na fa'alauiloa ai e le GCF lana fa'asalalauga mo le toe fa'atumu lona lua mai atunu'u. O lenei fa'atupega e taua tele mo le maufetuuna'i o le tau ma se suiga tonu e tali atu i itupa ma fa'atatau i nu'u vaivai. Nai lo le faʻaputuina o punaoa mo le faʻamasinoga o le tau, i le tausaga talu ai nei, o atunuu i Sisifo ua faʻateleina tupe faʻaalu a tagata lautele mo auupega ma taua. Matou te talosagaina le UNFCCC e laga le mataupu o tupe faaalu a le militeri e avea o se punavai o tupe mo nofoaga faatupeina o le tau: le GCF, le Adaptation Fund, ma le Loss and Damage Financing Facility.

Ia Setema, i le taimi o le felafolafoaiga lautele i Malo Aufaatasi, na taʻusalaina e taʻitaʻi o le tele o atunuu tupe faʻaalu a le militeri ma faia le fesoʻotaʻiga i faʻafitauli o le tau. Na taʻua e le Palemia o le Atu Solomona, Manasseh Sogavare, “O le mea e faanoanoa ai, e tele atu punaoa e faaalu i taua nai lo le tetee atu i suiga o le tau, o se mea e matuā faanoanoa ai.” O le Minisita o le Va i Fafo o Costa Rica Minisita mo Mataupu Tau le Va i Fafo a Costa Rica, Arnaldo André-Tinoco na faʻamatalaina,

"E le mafai ona mafaufauina e ui o le faitau miliona o tagata o loʻo faʻatali mo tui, vailaʻau poʻo meaʻai e laveaʻi ai o latou ola, o atunuʻu sili ona tamaoaiga o loʻo faʻaauau pea ona faʻamuamua a latou punaoa i auupega e faʻaleagaina ai le soifua manuia o tagata, tau, soifua maloloina ma le toe faʻaleleia tutusa. I le 2021, na faʻaauau pea ona faʻateleina tupe faʻaalu a le militeri mo le fitu tausaga sosoo e oʻo ai i le maualuga maualuga ua tatou vaʻaia i le talafaasolopito. Costa Rica i aso nei o loʻo toe faʻaalia lana valaau mo se faʻaitiitiga faʻaitiitiga ma faʻaitiitia i tupe faʻaalu a le militeri. Mo le tele o auupega tatou te gaosia, o le tele o le a sosola ese mai a tatou taumafaiga sili i le pulega ma le puleaina. E fa'atatau i le fa'amuamua o olaga ma le soifua manuia o tagata ma le paneta nai lo tupe mama e maua mai i auupega ma taua."

E taua le maitauina o Costa Rica na faʻaumatia lana militeri i le 1949. O lenei ala o le faʻaleagaina i le 70 tausaga talu ai na taʻitaʻia ai Costa Rica e avea ma taʻitaʻi i le decarbonization ma le biodiversity talanoaga. I le tausaga talu ai i le COP 26, Costa Rica na faʻalauiloaina le "Beyond Oil and Gas Alliance" ma e mafai e le atunuʻu ona faʻamalosia le tele o lona eletise i mea faʻafouina. I le UN General Debate i lenei tausaga, na faitioina ai foi e le Peresetene o Kolomupia Gustavo Petro Urrego taua "faia" i Iukureini, Iraq, Libya, ma Suria ma finau ai o taua ua avea o se 'alofaga e le foia ai suiga o le tau. Matou te talosagaina le UNFCCC e faʻafeiloaʻi saʻo faʻafitauli fesoʻotaʻi o le militarism, taua ma le faʻalavelave tau.

I le tausaga talu ai, na faʻavaeina ai e saienitisi Dr. Carlo Rovelli ma Dr. Matteo Smerlak le Global Peace Dividend Initiative. Na latou finau i la latou tusiga talu ai nei "A Small Cut in World Military Spending Could Help Fund Climate, Health and Poverty Solutions" lomia i Scientific American e tatau i atunuu ona toe tuusaʻo nisi o le $ 2 trillion "faʻaumatia i tausaga taʻitasi i le tauvaga o auupega a le lalolagi" i le Green. Faaputugatupe o le Tau (GCF) ma isi tupe mo atinae. O le filemu ma le faʻaitiitia ma le toe faʻasoaina o tupe faʻaalu a le militeri i le faʻatupeina o le tau e taua tele e faʻatapulaʻa ai le vevela o le lalolagi i le 1.5 tikeri. Matou te valaau atu i le UNFCCC Secretariat e faʻaaoga lou ofisa e faʻalauiloa ai le aʻafiaga o faʻamalama a le militeri ma tupe faʻaalu a le militeri i faʻalavelave tau. Matou te talosaga atu ina ia e tu'u nei mataupu i se lisi o mataupu a le COP o loma ma fai se su'esu'ega fa'apitoa ma lipoti lautele. O fete'ena'iga fa'aauupega fa'a-carbon ma le fa'atuputeleina o tupe fa'aalu a le militeri e le mafai ona toe fa'agaloina pe a tatou manatu mamafa i le 'alofia o suiga mata'utia o le tau.

Ma le mea mulimuli, matou te talitonu o le filemu, faʻaleagaina ma le faʻaleagaina e taua tele i le faʻaitiitia, suiga o suiga, ma le faʻamasinoga o le tau. Matou te fa'afeiloa'ia se avanoa e feiloa'i ai ma oe ma e mafai ona maua i matou i fa'amatalaga fa'afeso'ota'i a le ofisa o le WILPF i luga. O le a auina atu foi e le WILPF se aumalaga i le COP 27 ma matou te fiafia e feiloa'i ma oe i Aikupito. O nisi fa'amatalaga e uiga ia matou fa'alapotopotoga ma fa'apogai mo fa'amatalaga i la matou tusi o lo'o fa'apipi'iina i lalo. Matou te tulimatai atu i lau tali. Faafetai mo lou gauai mai i o matou atugaluga.

le faamaoni lava,

Madeleine Rees
Failautusi Aoao
Tamaitai League International mo le Filemu ma le Saolotoga

Sean Conner
Faatonu Sili International Peace Bureau

David Swanson Co-Founder ma Faatonu Sili
World BEYOND War

E UIGA IA TATOU FA'AIGA:

Women's International League for Peace and Freedom (WILPF): O le WILPF o se faʻalapotopotoga faʻavae e galue e ala i mataupu faavae faʻafafine, i le lotogatasi ma le faigapaʻaga ma uso faʻamalosi, fesoʻotaʻiga, coalitions, platforms, ma faʻalapotopotoga lautele. E iai sui o le WILPF Vaega ma Vaega i le silia ma le 40 atunuu ma paaga i le lalolagi atoa ma o lo tatou ofisa autu e faamautu i Sineva. O la tatou vaaiga mamao o se lalolagi o le filemu tumau e fausia i luga o faavae o tamaitai o le saolotoga, faamasinoga tonu, le sauaina, aia tatau a tagata, ma le tutusa mo tagata uma, lea e nonofo faatasi ai tagata, paneta, ma isi tagata uma o loʻo nonofo ma ola i le lotogatasi. O lo'o iai le polokalame fa'ate'a a le WILPF, Reaching Critical Will e fa'avae i Niu Ioka: https://www.reachingcriticalwill.org/ Fa'amatalaga atili a le WILPF: www.wilpf.org

International Peace Bureau (IPB): O le International Peace Bureau o loʻo tuʻufaʻatasia i le vaʻaiga o se Lalolagi e aunoa ma se Taua. O la matou polokalame autu o loʻo i ai nei o loʻo faʻaogatotonu i le Faʻaleagaina mo Atinaʻe Faʻaauau ma i totonu o lenei mea, o loʻo taulaʻi atu i le toe faʻaleleia o tupe faʻaalu a le militeri. Matou te talitonu e ala i le faʻaitiitia o le faʻatupeina o le vaega a le militeri, e mafai ona tuʻuina atu le tele o tupe mo galuega faʻaagafesootai, i totonu o le atunuʻu poʻo fafo, lea e mafai ona oʻo atu ai i le faʻataunuʻuina o manaʻoga moni o tagata ma le puipuiga o le siosiomaga. I le taimi lava e tasi, matou te lagolagoina le tele o faʻasalalauga faʻaupuga ma tuʻuina atu faʻamatalaga i luga o le tamaoaiga o auupega ma feteʻenaʻiga. O la matou galuega faʻaupuga i le faʻaupuina o auupega faaniukilia na amata i le 1980s. O a matou faʻalapotopotoga a le 300 i totonu o atunuʻu e 70, faʻatasi ai ma tagata taʻitoʻatasi, fausia se fesoʻotaʻiga i le lalolagi atoa, faʻapotopotoina le poto ma le faʻasalalauga i se faʻamoemoe masani. Matou te faʻafesoʻotaʻi tagata tomai faʻapitoa ma fautua o loʻo galulue i mataupu tutusa ina ia mafai ai ona fausia ni faʻalapotopotoga faʻale-malo malosi. I le sefulu tausaga talu ai, na faʻalauiloa ai e le IPB se faʻasalalauga faʻavaomalo i tupe faʻaalu a le militeri: https://www.ipb.org/global-campaign-on-military-spending/ valaau mo se faʻaitiitiga ma toe tuʻufaʻatasia i manaoga faʻanatinati lautele ma le siosiomaga. Fa'amatalaga atili: www.ipb.org

World BEYOND War (WBW): World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto. World BEYOND War na amata Ianuari 1, 2014. E i ai a tatou mataupu ma faʻalapotopotoga i le lalolagi atoa. Ua faalauiloa e le WBW se talosaga i le lalolagi atoa "COP27: Taofi le Fa'asaoina o Faiga Fa'afitafita mai le Maliega Tau": https://worldbeyondwar.org/cop27/ E mafai ona maua nisi faʻamatalaga e uiga i le WBW iinei: https://worldbeyondwar.org/

SUʻESUʻEGA:
Kanata ma Siamani (2021) “Fuafuaga o le Tuuina atu o Tupe o le Tau: Faataunuuina le Sini $100 Piliona Amerika”: https://ukcop26.org/wp-content/uploads/2021/10/Climate-Finance-Delivery-Plan-1.pdf

Fete'ena'iga ma le Si'osi'omaga Observatory (2021) "I lalo o le radar: O le tulagavae kaponi o vaega militeri a le EU": https://ceobs.org/wp-content/uploads/2021/02/Under-the-radar_the-carbon- footprint- of-the-EUs-military-sectors.pdf

Crawford, N. (2019) “Pentagon Fuel Use, Climate Change, and the Costs of War”:

https://watson.brown.edu/costsofwar/papers/ClimateChangeandCostofWar Global Peace Dividend Initiative: https://peace-dividend.org/about

Mathiesen, Karl (2022) "UK e faʻaaoga le tau ma fesoasoani tupe e faʻatau ai auupega mo Iukureini," Politico: https://www.politico.eu/article/uk-use-climate-aid-cash-buy-weapon-ukraine /

North Atlantic Treaty Organization (2022) NATO Defense Expenditures Report, Iuni 2022:

OECD (2021) “Fa'aaliga va'ai i luma o tupe o le tau saunia ma fa'aputuina e atunu'u atia'e i le 2021-2025: Fa'amatalaga fa'apitoa": https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/a53aac3b- en.pdf?expires=1662416616&id =id&accname= malo ma siaki=655B79E12E987B035379B2F08249 7ABF

Rovelli, C. ma Smerlak, M. (2022) "O se tipi laʻititi i tupe faʻaalu a le militeri a le lalolagi e mafai ona fesoasoani i le faʻatupeina o le tau, soifua maloloina ma le mativa fofo," Scientific American: https://www.scientificamerican.com/article/a-small- tipi-i-lalo-lalo-militeli-tupe-e mafai ona-fesoasoani-tupe-taimi-soifua maloloina-ma-mativa-fofo/

Sabbagh, D. (2022) "O tupe faaalu a Peretania e faaluaina i le £100bn i le 2030, fai mai le faifeau," Le Guardian: https://www.theguardian.com/politics/2022/sep/25/uk-defence-spending- e-faalua-i-100m-i-2030-fai mai-minisita

Stockholm International Peace Research Institute (2022) Tulaga i Tupe Fa'aalu a le Militeri a le Lalolagi, 2021:

Polokalama Siosiomaga a UN (2021): Setete o Tupe mo le Natura https://www.unep.org/resources/state-finance-nature

UNFCCC (2022) Tau Tupe: https://unfccc.int/topics/climate-finance/the-big-picture/climate- finance-in-the-negotiations/climate-finance

Malo Aufaatasi (2022) Felafolafoaiga Lautele, Fono Tele, Setema 20-26: https://gadebate.un.org/en

 

 

 

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana