Ose Poloketi Fa'ava-o-malo ole Neutrality Fa'alauiloa

Na amataina e le Veterans Global Peace Network (VGPN www.vgpn.org), Fepuari 1, 2022

Talu mai le faaiuga o le Cold War, o taua o le osofaʻiga mo le faʻamoemoe o le puʻeina o punaoa taua na tauina e Amerika ma ana NATO ma isi paaga i le solia tele o tulafono faavaomalo ma le UN Charter. O taua uma o osofaiga e le tusa ai ma le tulafono i lalo o tulafono faava o malo e aofia ai le Kellogg-Briand-Pact, Aokuso 27, 1928, o se maliega multilateral e taumafai e faʻaumatia taua o se meafaigaluega o faiga faʻavae a le atunuʻu.

O le UN Charter na filifili mo se faiga e sili atu ona fa'ata'atia o le 'saogalemu tu'ufa'atasi', e pei o le Tolu Musketeers - tasi mo tagata uma ma tagata uma mo le tasi. O le au fana e to'atolu na avea ma sui tumau e to'alima o le UN Security Council, o nisi taimi e ta'ua o leoleo e to'alima, o ē na fa'atonuina e fa'atumauina pe fa'amalosia le filemu fa'avaomalo. O le Iunaite Setete o le atunuu sili ona malosi i le lalolagi i le faaiuga o le WW 2. Na ia faʻaaogaina auupega atomika faʻapitoa e faasaga i tagata Iapani e faʻaalia lona malosi i isi vaega o le lalolagi. I soo se tulaga lava o se solitulafono ogaoga o taua. Na fa'apa e le USSR lana pomu atomika muamua i le 1949 e fa'aalia ai le moni o se faiga fa'avaomalo fa'avaomalo.

I lenei 21st Century le faʻaaogaina, taufaamatau e faʻaaoga, poʻo le umiaina o auupega faaniukilia e tatau ona manatu o se ituaiga o faiga faatupu faalavelave i le lalolagi atoa. I le 1950 na faʻaaogaina ai e le US le toesea le tumau o le USSR mai le UN Security Council (UNSC) e tuleia ai le UNSC resolution 82 lea na i ai le aafiaga o le faʻalauiloaina o taua e le UN ia Korea i Matu, ma o lena taua na tau i lalo o le fuʻa a UN. O lenei mea na mafua ai le Cold War, faapea foi ma le faaleagaina o le matafaioi a le UN aemaise lava le matafaioi a le UN Security Council, lea e leʻi toe maua mai ai. O le pulega ma le faatautala o le malosi na suitulaga i le tulafono faavaomalo.

O lenei tulaga na mafai ma sa tatau ona foia filemu ina ua maeʻa le Cold War i le 1989, ae na manatu taʻitaʻi o le US ua toe avea le US ma atunuu sili ona malosi i le lalolagi ma ua siitia e faʻaaoga atoatoa lenei mea. Nai lo le faʻamutaina o le NATO ua le toe faʻaaogaina, talu ai ua litaea le Warsaw Pact, na le amanaʻia e le US taʻitaʻia NATO folafolaga na faia i le taʻitaʻi Rusia o Gorbachev e le faʻalauteleina le NATO i totonu o atunuu o Warsaw Pact.

O le faafitauli i le taimi nei o le US, o loʻo lagolagoina e Peretania ma Farani, o loʻo i ai le toʻatele o sui tumau e toʻalima o le UN Security Council (UNSC) o loʻo umia le pule e faʻatagaina ai faaiuga uma a le UNSC. Ona e mafai foi e Saina ma Rusia ona veto soo se faaiuga a le UNSC o lona uiga e toetoe lava a le tumau le UNSC pe a manaʻomia ni faaiuga taua o le filemu faavaomalo. O lea foi e mafai ai e nei sui tumau e toalima o le UNSC (le P5) ona gaoioi e aunoa ma se faasalaga ma le solia o le UN Charter lea e tatau ona latou tausisia, ona o se UNSC ua le mafai ona faia se faasalaga faasaga ia i latou. Talu mai le faaiuga o le Cold War o tagata autu na faia ia sauaga o tulafono faava o malo o sui auai e toatolu o le NATO P5, US, UK ma Farani, faatasi ma isi sui o le NATO ma isi vaega o NATO.

O lenei mea na taʻitaʻia ai se faasologa o taua faʻalavelave faʻaletulafono e aofia ai le taua faasaga ia Serbia i le 1999, Afghanistan 2001 i le 2021, Iraq 2003 i le 2011 (?), Libya 2011. Ua latou ave le tulafono o tulafono faavaomalo i o latou lava lima, ma avea ma sili ona lamatia le filemu faavaomalo. Nai lo le tuʻuina atu o le puipuiga moni mo Europa i Sisifo lea na faʻatūina e fai, o le NATO ua avea ma puipuiga faʻavaomalo. O le Nuremberg Principles na faʻasalaina taua o le osofaʻiga, ma o Geneva Conventions on War na taumafai e faʻatonutonu le auala e tau ai taua, e pei o taua o se ituaiga o taʻaloga. I upu a Carl von Clausewitz, "O le taua o le faʻaauauina o faiga faʻapolokiki i isi auala". O ia manatu e uiga i taua e tatau ona teena, ma o le tele o punaoa faʻaalu i taua ma sauniuniga mo taua e tatau ona faʻafeiloaʻi i le fatuina ma le faatumauina o le filemu.

I le talitonuga, e naʻo le UN Security Council e mafai ona faʻatagaina ni faʻataʻitaʻiga a le militeri e faasaga i sui o le Malo Aufaatasi ona naʻo le faʻamoemoe o le faatumauina o le filemu moni faavaomalo. O 'alofaga o loʻo faʻaaogaina e le tele o atunuʻu e aofia ai le fai mai o latou taua o le osofaʻiga e manaʻomia mo le puipuia o le tagata lava ia o latou atunuu poʻo le puipuia o latou fiafiaga faaleatunuu, poʻo ni faʻalavelave faʻafefe alofa.

O 'au o osofaiga e le tatau ona i ai i nei taimi matautia mo tagata soifua lea o loʻo faʻaleagaina ai e le militarism le faʻaleagaina o tagata lava ia ma le siosiomaga o tagata soifua. O malosiaga moni o le puipuiga e manaʻomia e puipuia ai taʻitaʻi taua, tagata solitulafono faavaomalo, taʻitaʻi ma tagata faatupu faalavelave, e aofia ai tagata faatupu faalavelave tulaga e pei o NATO, mai le faia o le tele o aia tatau a tagata ma le faʻaleagaina o lo tatou Planet Earth. I le taimi ua tuanaʻi, na faia ai e 'au a Warsaw Pact ni faiga faʻamalosi e le faʻamaonia i Europa i sasaʻe, ma na faia e malo o Europa ma pulega faakolone le tele o solitulafono faasaga i tagata soifua i o latou nuʻu muamua. O le Tulafono Fa'avae a Malo Aufaatasi na fa'atatau e avea ma fa'avae mo se fa'aleleia atili o faiga fa'aletulafono fa'ava-o-malo e fa'amuta ai nei solitulafono fa'asaga i tagata soifua. O le suia o le pule o le tulafono i le tulafono o le malosi malosi a le US ma le NATO, o le a toetoe lava a le maalofia le kopiina e na atunuu o loʻo manatu o lo latou pule silisili ese ma le saogalemu o loʻo faʻafefeina e le faʻanaunauga o NATO e avea ma tagata faʻamalosia le lalolagi.

O le manatu fa'ava-o-malo o le solitu na fa'aofi mai i le 1800s e puipuia ai setete laiti mai ia osofa'iga, ma o le Hague Convention V on Neutrality 1907 na avea ma o lo'o tumau pea le vaega fa'amaonia o le tulafono fa'ava-o-malo i le solitu. I le taimi nei, o le Hague Convention on Neutrality ua aloaia o le Tulafono Faʻavaomalo Faʻavaomalo, o lona uiga e noatia setete uma e tausisia ana aiaiga tusa lava pe latou te leʻi sainia pe faʻamaonia lenei feagaiga.

Ua finauina foi e le au atamamai o tulafono faava o malo e pei o L. Oppenheim ma H. ​​Lauterbach e faapea o soo se setete e le o se taua i soo se taua faapitoa, e manatu e le faaituau i lena taua faapitoa, ma o lea e noatia ai e faaaoga mataupu faavae. ma faiga o le solitu i le faagasologa o lena taua. E ui ina fa'asaina setete le fa'aituau mai le auai i so'otaga fa'afitafita e leai se fa'asāina i le auai i so'otaga tau tamaoaiga po'o faiga fa'apolokiki. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina le talafeagai o faʻasalaga tau tamaoaiga e avea o se ituaiga o faʻasalaga tuʻufaʻatasia-faʻasalaga e tatau ona manatu o se osofaʻiga ona o aʻafiaga faʻaleagaina e mafai ona maua e ia faʻasalaga i tagata lautele aemaise lava tamaiti. O tulafono fa'ava-o-malo e uiga i le solitu e fa'aoga na'o mataupu tau militeri ma le auai i taua, vagana ai mo le puipuia moni o le tagata lava ia.

E tele fesuiaiga i faiga ma faʻaoga o le solitu i Europa ma isi nofoaga. O nei fesuiaiga e aofia ai le fusi o alaleo mai le fa'aauupegaina le solitū i le le fa'aauupegaina. O nisi atunuu e pei o Costa Rica e leai se 'autau. O le tusi moni a le CIA o loʻo lisiina ai atunuu poʻo teritori e 36 e leai ni 'au a le militeri, ae naʻo se numera itiiti o nei mea e agavaa e avea ma setete tutoʻatasi atoatoa. O atunuu e pei o Costa Rica e faalagolago i le tulafono o tulafono faava o malo e puipuia ai lo latou atunuu mai osofaiga, i se auala tutusa e faalagolago tagatanuu o atunuu eseese i le tulafono a le atunuu e puipuia ai i latou lava. Na'o se leoleo e mana'omia e puipuia ai sitiseni i totonu o setete, e mana'omia se faiga fa'ava-o-malo e puipuia ai atunu'u la'ititi mai atunu'u tetele fa'asā. E mana'omia le malosi o le puipuiga moni mo lea fa'amoemoe.

Faatasi ai ma le mea fou ma le salalau o auupega faaniukilia ma isi auupega o le tele o faatafunaga, e leai se atunuu, e aofia ai le US, Rusia ma Saina, e mafai ona toe mautinoa e mafai ona latou puipuia o latou atunuu ma o latou tagatanuu mai le lofituina. O lenei mea na mafua ai le mea moni o le valea o le saogalemu faavaomalo e taʻua o le Mutually Assured Destruction, faʻapuʻupuʻu talafeagai i le MAD O lenei talitonuga e faʻavae i luga o le talitonuga sese e leai se taʻitaʻi o le atunuʻu e valea pe ita tele e amata ai se taua faaniukilia, ae o Amerika. na amataina se taua faaniukilia e faasaga ia Iapani i le aso 6th Aokuso 1945.

Ua manatu Suiselani o le atunuu pito sili ona le faaituau i le lalolagi, ma e lei auai foi i Malo Aufaatasi seia oo i le aso 2 Setema 2002. O isi atunuu e pei o Austria ma Finelani o loo i ai le solitu i totonu o latou Faavae ae i totonu o le lua. O mataupu, na tuʻuina atu le solitu ia i latou ina ua maeʻa le Taua Lona 2 a le Lalolagi, o lea ua mafai nei ona agai uma i le faʻamutaina o latou tulaga le faaituau. Suetena, Aialani, Kuperu ma Melita e le faaituau e pei o se mataupu o faiga faavae a le Malo ma i ia tulaga, e mafai ona suia lenei mea i se faaiuga a le malo. O le solitu faavae o le filifiliga sili lea ona o se faaiuga e faia e tagata o lena atunuu nai lo ona faipule, ma o soo se faaiuga e lafoai le solitu ae alu i taua e na o le palota e mafai ona faia, sei vagana ai le puipuia moni o le tagata lava ia. .

Na faia e le Malo Irish i se soliga matuia o tulafono faava o malo e uiga i le le faaituau e ala i le faatagaina o le militeri a Amerika e faaaoga le malaevaalele a Shannon e fai ma nofoaga i luma o le ea e tau ai ana taua o osofaiga i Sasaʻe Tutotonu. O le solitu o Kuperu ua afaina i le mea moni o loʻo nofoia pea e Peretania ni nofoaga tetele se lua e taʻua o Sovereign Bases i Kuperu na faʻaaogaina tele e Peretania e tau ai ana taua o osofaiga i Sasaʻe Tutotonu. O Costa Rica o se tuusaunoaga o se tasi o nai setete e le mautonu i Latina Amerika ma o se tulaga le faaituau manuia i lena mea. Costa Rica 'fa'aumatia le tele o ana mea tau tupe i le tausiga o le soifua maloloina, a'oga, tausia o ona tagata sili ona vaivai, ma e mafai ona faia lenei mea ona e leai sana 'au ma e le o auai i taua ma se tasi.

Ina ua maeʻa le Cold War, na folafola atu e le US ma NATO ia Rusia o le a le faʻalauteleina le NATO i atunuu i sasae o Europa ma isi atunuu i tuaoi ma Rusia. O lona uiga o atunuu uma o loʻo i luga o tuaoi o Rusia o le a avea ma atunuʻu e le tutusa, e aofia ai Finilani le mautonu, ae faʻapea foʻi ma Baltic States, Belarus, Ukraine, Romania, Bulgaria, Georgia, ma isi. , ma siitia e aofia ai Iukureini ma Georgia e pei o sui o le NATO faamalosia le Malo o Rusia e puipuia le mea na ia manatu e avea ma ana fuafuaga fuafuaga a le atunuu e ala i le toe ave o le Crimea ma ave itumalo o North Ossetia ma Abkhazia i lalo o le pulega a Rusia.

O loʻo i ai pea se mataupu malosi tele e faia mo le solitu o setete uma e latalata i tuaoi ma Rusia, ma e manaʻomia vave lenei mea e puipuia ai le faʻateleina o le feeseeseaiga i Iukureini. Ua fa'ailoa mai e le tala fa'asolopito, o le taimi lava e fa'atupuina ai e le malo fa'atupu fa'alavelave ni auupega malolosi e fa'aaogaina ai nei auupega. O taʻitaʻi US na faʻaaogaina auupega atomika i le 1945 e leʻo MAD, naʻo le LEAGA. O taua o osofaiga ua leva ona le tusa ai ma le tulafono, ae tatau ona sailia ni auala e puipuia ai ia solitulafono.

I le manuia o tagata soifua, faʻapea foʻi ma le fiafia o mea ola uma i luga o le Planet Earth, o loʻo i ai nei se tulaga malosi e faia e faʻalautele ai le manatu o le solitu i le tele o atunuu e mafai. Ose feso'ota'iga filemu na fa'atūina talu ai nei e ta'ua o Veterans Global Peace Network www.VGPN.org  o loʻo faʻalauiloaina se faʻasalalauga e faʻamalosia ai le tele o atunuʻu e mafai ona faʻatumauina le solitu faamiliteli i totonu o latou faʻavae ma matou te faʻamoemoe o le tele o isi faʻalapotopotoga filemu a le atunuʻu ma faavaomalo o le a auai ma i matou i lenei tauvaga.

O le solitū matou te manaʻo e faʻalauiloa e le o se solitu leaga pe a le amanaʻia e setete feeseeseaiga ma mafatiaga i isi atunuu. I totonu o le lalolagi maʻaleʻale fesoʻotaʻi o loʻo tatou nonofo ai nei, o taua i soʻo se itu o le lalolagi o se lamatiaga ia i tatou uma. Matou te manana'o e una'ia le solitū lelei. O le uiga o lenei matou uiga o atunuu le faaituau e agavaa atoatoa e puipuia i latou lava ae e le agavaa e tau i isi setete. Peita'i, e tatau ona fa'amaoni le puipuiga o le tagata lava ia ma e le fa'amaonia ai ni osofa'iga fa'asese i isi setete po'o ni 'auala alofa' pepelo. O le a faamalosia ai foi setete e le faaituau ina ia faalauiloaina ma fesoasoani i le faatumauina o le filemu ma le amiotonu faavaomalo. O le filemu e aunoa ma le faamasinotonu ua na o se taofiga le tumau e pei ona faaalia i le Taua Muamua ma le Lua a le Lalolagi.

O sea faʻasalalauga mo le faʻaituau lelei faavaomalo o le a amata e ala i le faʻamalosia o setete o loʻo i ai nei e faʻatumauina ma faʻamalosia lo latou solitu, ona faʻamalosi ai lea mo isi setete i Europa ma isi nofoaga e avea ma setete le mautonu. VGPN o le a galulue faʻatasi ma isi faʻalapotopotoga filemu a le atunuʻu ma faavaomalo e ausia nei sini.

E iai ni suiga taua i le manatu o le solitu, ma o nei mea e aofia ai le le lelei poʻo le faʻaesea. O se taufaifai e faia i nisi taimi i atunuu e le faaituau, o se upusii mai le tusisolo o Dante: ‘O nofoaga sili ona vevela i Seoli ua faapolopoloina mo i latou o ē, i se taimi o faigata tele tau amio, o loo tumau pea lo latou solitū.’. E tatau ona tatou luʻiina lenei mea e ala i le tali atu o nofoaga sili ona vevela i seoli e tatau ona faʻaagaga mo i latou o loʻo tauina taua o le osofaʻiga.

O Aialani o se faʻataʻitaʻiga o se atunuʻu na faʻataʻitaʻia le solitu lelei poʻo le malosi, aemaise lava talu ona auai i Malo Aufaatasi i le 1955, ae faʻapea foʻi i le vaitau o taua na ia lagolagoina malosi le Liki o Malo. E ui lava o Aialani e itiiti lava le puipuiga o fitafita e tusa ma le 8,000, ae sa matua malosi lava i le sao i galuega o le tausia o le filemu a le UN talu mai le 1958 ma ua leiloloa fitafita 88 oe na maliliu i nei misiona a UN, o se maualuga maualuga o le faʻaleagaina mo se vaega itiiti o le Puipuiga. .

I le tulaga o Aialani, o le fa'aituau malosi o lona uiga o le fa'alauiloaina malosi o le fa'agasologa o le decolonising, ma le fesoasoani i setete fou tuto'atasi ma atunu'u tau atia'e ma fesoasoani fa'atino i vaega e pei o a'oa'oga, auaunaga tau soifua maloloina, ma le atina'eina o le tamaoaiga. Ae paga lea, aemaise lava talu ai na auai Aialani i le Iuni a Europa, aemaise lava i le tele o tausaga talu ai, o Aialani ua masani ona toso atu i faiga a le EU tetele setete ma pulega faakolone muamua i le faʻaaogaina o atunuʻu atinaʻe nai lo le fesoasoani moni ia i latou. Ua matua faaleagaina foi e Aialani lona tulaga le faaituau e ala i le faatagaina o le militeri a Amerika e faaaoga le malaevaalele a Shannon i le itu i sisifo o Aialani e tau ai ana taua o osofaiga i Sasae Tutotonu. O le US ma le NATO sui o le EU o loʻo faʻaogaina faʻasalalauga faʻalapotopotoga ma le tamaoaiga e taumafai e faʻauʻu atunuu le mautonu i Europa e lafoai lo latou solitu, ma o loʻo manuia i nei taumafaiga. E taua le faʻailoa atu o faʻasalaga mamafa ua faʻasaina i totonu o setete uma o le EU ma o se atinaʻe lelei tele. Ae ui i lea, o sui sili ona malolosi o le NATO o loʻo avea foi ma sui o le EU ua latou fasiotia faʻasolitulafono tagata i Sasaʻe Tutotonu mo le luasefulu tausaga talu ai.

E mafai foi ona faia e le Geography se sao taua i le solitu manuia ma le tulaga o le motu o Aialani i le pito i sisifo o Europa e faigofie ai ona faatumauina lona le faaituau, faatasi ai ma le mea moni e le pei o Sasaʻe Tutotonu, Aialani e itiiti lava le suauu poʻo le kesi punaoa. E faʻatusatusa lenei mea ma atunuʻu e pei o Peleseuma ma Netherlands na solia lo latou solitu i le tele o taimi. Ae ui i lea, e tatau ona faʻaleleia ma faʻaogaina tulafono faʻavaomalo ina ia mautinoa e faʻaaloalogia ma lagolagoina le solitu o atunuu uma. Fa'afanua fa'afanua o lona uiga fo'i e ono tatau i atunu'u 'ese'ese ona fa'aaogaina se faiga fa'aitu'u e fetaui ma ona tulaga fa'afanua ma isi mea tau puipuiga.

O le Feagaiga a Hague (V) e fa'atatau i Aia Tatau ma Tiute o Malosi'aga ma Tagata e Fa'aituau i Matā'upu o Taua i Fanua, sainia i le aso 18 Oketopa 1907. e mafai ona maua i lenei sootaga.

E ui ina tele ona tapula'a, o le Feagaiga a Hague i luga o le solitu ua manatu o le ma'a faavae mo tulafono faava o malo i le solitu. O le puipuiga moni o le tagata lava ia e fa'atagaina i lalo o tulafono fa'ava-o-malo e uiga i le solitu, ae o lenei itu ua matua fa'aleagaina e atunu'u saua. O le solitu malosi o se mea e mafai ona sui i taua o osofaiga. Talu mai le faaiuga o le Cold War NATO ua avea ma taufaamatau sili i le filemu faavaomalo. O lenei poloketi fa'ava-o-malo e tatau ona avea ma se vaega o se fa'asalalauga lautele e fa'ateteleina le NATO ma isi so'otaga fa'afitafita.

O le Toefuataiga poo le Suiga o Malo Aufaatasi o le isi foi lea o le faamuamua, ae o le isi aso lena o galuega.

O faʻalapotopotoga o le filemu ma tagata taʻitoʻatasi i itu uma o le lalolagi e valaʻaulia e auai i lenei faʻasalalauga pe galulue faʻatasi ma Veterans Global Peace Network pe faʻapitoa ma e tatau ona lagona le saoloto e talia pe fetuunai fautuaga i lenei pepa.

Mo nisi fa'amatalaga, fa'amolemole fa'afeso'ota'i Manuel Pardo, Tim Pluta, po'o Edward Horgan ile  vgpn@riseup.net.

Saini le talosaga!

O se tasi Tali

  1. Fa'afeiloa'i. E mafai ona e suia le fuaiupu “Mo nisi faamatalaga” i le faaiuga o le tusiga e faitau ai:

    Mo nisi fa'amatalaga fa'amolemole fa'afeso'ota'i Tim Pluta ile timluta17@gmail.com

    Fa'amolemole lafo mai se fe'au ia te a'u pe a e mauaina ma usita'ia lenei talosaga.
    Fa'afetai. Tim Pluta

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana