O le "Faiga Faʻavae Lautele Tatala a Amerika" atonu na Maua ai i Tatou i le Taunuuga o le Faʻatonuina Nuclear

saunia e Joseph Essertier, Oketopa 31, 2017

mai CounterPunch

"E leai se tagata po o se motu po o se malo e mafai ona faatuatuaina e amio lelei tagata pe mafaufau lelei foi i lalo o le faatosinaga o le fefe tele."

- Bertrand Russell, Tusiga e le taʻua (1950) [1]

O mafatiaga i North Korea ua tuʻuina atu ai tagata i le itu tauagavale i le felafolafoai saoloto ma se tasi o luitau silisili ua tatou feagai. I le taimi nei, e sili atu nai lo se isi taimi, e tatau ona tatou tuu ese o tatou popolega masani ma le faʻaituau e siomia ai le mataupu o auupega faaniukilia ma fai ni fesili faigata e manaʻomia ai ni tali manino. Ua oʻo i le taimi e toe foʻi i tua ma mafaufau po o ai le tagata taufaaleaga i luga o le Penisula Korea, o loʻo i ai se lamatiaga matautia i le filemu faʻavaomalo ma e oʻo lava i le ola o le tagata soifua. O le taimi ua leva na matou maua ai se felafolafoaiga suʻesuʻeina i le faafitauli o Washington i North Korea ma lana masini militeri. O nisi nei o meaai e mafaufau ai i mataupu o loʻo sosolo i lalo o le kapeta e ala i tua o reaʻe-reactions e masani ai mo augatupulaga o tagata Amelika oe sa teuina i le pogisa e uiga i mea moni faʻasolopito. O le au tusitala ma le toatele o fafo atu o le atunuʻu i tala o le faʻalauiloa ma le alualu i luma o le talafou, e faʻafouina ai le taufaasese o Washington, taufaasese ai North Koreans, ma faʻaalia ai le tulaga faigata o loo i ai nei, o se taua lea e tutusa ai le faʻasalaga o itu auai uma.

Muamua lava, e tatau ona tatou feagai ma le mea e le mafai ona faʻaaogaina o tatou Amerika, ma lo tatou malo i luga o mea uma, o le faafitauli autu lea. E pei o le toatele o tagata mai Sisifo, ou te iloa toetoe lava leai se mea e uiga i North Koreans, o lea e mafai ai ona ou fai si tala e uiga ia i latou. Pau lava le mea e mafai ona tatou talanoa i ai ma le mautinoa o Kim Jong-un pulega. Faʻasalaina le talanoaga i lena mea, e mafai ona tatou fai atu e le talitonuina ana taufaamatau. Aisea? Tasi se mafuaaga faigofie:

Ona o le vaeluaina o le malosiaga i le va o le militeli gafatia a le US, e aofia ai ona au o loʻo i ai nei, ma North Korea. O le eseʻesega e matua telē lava le taua o talanoaga, ae o mea autu ia:

US bases: Uosigitone o le 15 o loʻo tuʻufaʻatasia i totonu o South Korea, o le toʻatele oi latou e latalata i le tuaoi ma North Korea. O loʻo i ai foʻi faʻavae e salalau i Iapani, mai Okinawa i le itu i saute ma agaʻi i luga i Misawa Air Force Base.[2] O faʻavae i Korea i Saute o loʻo i ai auupega e sili atu le faʻamalosia o le malosi nai lo le malosi o auupega faanatinati na tausia e Washington i Korea i Saute mo 30 tausaga mai 1958 i le 1991.[3] O loʻo maua i Iapani le vaalele o Osprey lea e mafai ona faʻatautaia le tutusa o pasi e lua o pasi e tumu i 'au ma masini i Korea atoa i malaga taʻitasi.

Vaalele vaalele: E le itiiti ifo i le tolu vaalele vaalele i vai e siomia ai le Penisula Korea ma la latou vaega taua o tagata faʻaumatia.[4] O le tele o atunuu e leai ni a latou vaalele e tasi.

TALI: O Aperila o lenei tausaga, na faʻaaogaina ai e Washington le THAAD ("maualuga maualuga le maualuga o le puipuiga") e ui lava i teteega ogaoga mai tagatanuu o South Korea.[5] E na o le vaʻaia ai le North Korea o le a osofaʻi mai i luga o le au a le poloketi, ae o tagata Sinia i Beijing e popole o le faamoemoega tonu o le THAAD o le "tulituliloaina o fana na faʻavaeina mai Saina" talu ai o le THAAD e mafai ona mataʻituina.[6] O le mea lea, o le ATAAD ua lamatia ai le itu i matu o North Korea, e ala i le taufaamatau i ona tagata.

O le militeri a Korea i Saute: O se tasi lea o 'autau sili ona maualuga i totonu o le lalolagi, ua maeʻa faʻatasi ma le malosi o le ea ma auupega masani e sili atu nai lo na o le taufaamatau o se osofaiga mai North Korea.[7] O le militeri a Korea i Saute ua lelei ona toleniina ma ogatasi lelei ma le militeri Amerika talu mai taimi uma latou te auai ai i faatinoga e pei o le "sami tele, eleele ma le ea" e taʻua o le "Ulchi Freedom Guardian" e aofia ai le fiasefulu afe o fitafita.[8] O le le faʻatafunaina o se avanoa e faʻafefe ai Pyongyang, na faia nei i le faaiuga o Aokuso 2017 e ui lava i le osofaʻi maualuga.

Iapani Iapani: O le euphemistically named "Self-Defense Forces" o Iapani ua faʻapipiʻiina ma nisi o mea sili ona maualuga tekinolosi, mea leaga a le militeli i le lalolagi, e pei o vaalele AWACS ma Ospreys.[9] Faatasi ai ma le faavae o le filemu a Iapani, o nei auupega e "le fiafia" i le sili atu ma le tasi le uiga o le upu.

Submarines faʻatasi ai ma faʻaupuʻilia faʻatalama: O loʻo i ai i Amerika le submarines i tafatafa o le Penisula Korea e faʻapipiʻiina i faʻataunuʻu faaniukilia o loʻo i ai le "malosi-target kill capability" faʻafetai i se "masini tele" fou o loʻo faʻaaogaina e faʻaleleia ai nofoa faʻasaina tuai. O le taimi lenei atonu o loʻo faʻaaogaina i lalo o masini vaʻaia uma a le US.[10] "O le malosi tele e mafai ai ona malosi le malosi" e faatatau i lo latou malosi e faʻatau ai ni tau faʻamalosi e pei o le Russian ICBM silos (ie, faʻaupuina faʻatalama faʻatalama). O nei mea sa matua faigata lava ona faʻaumatia. O lenei taʻutaʻu faʻafuasei North Korea talu ai o Rusia o se tasi o atunuu e mafai ona fesoasoani ia i latou pe a tupu se tau US muamua.

E pei ona taʻua e le Failautusi o le US Defense Secretary James Mattis, o se taua ma North Korea o le a "afaina."[11] O le mea tonu lena-e sili ona leaga mo Korea, i matu ma saute, ma atonu mo isi atunuu i le itulagi, ae le mo Amerika. Ma e moni foi "o le lagolago i luga o le puipui," o le a tau ai le au a Korea i North Korea, "e pei O le polofesa o Bruce Cumings, o le tusitala talafaasolopito sili o Korea i le Iunivesite o Chicago, o loo faamamafaina.[12]  O le US o le a "matua faʻaumatia" lava le malo i Pyongyang i le North Korea i Korea, ma e tusa lava pe o Korea uma o Korea, ao lamatia le US President Trump.[13] Korea i Matu, i le isi itu, o le a faia se ogaoga ogaoga i Seoul, o se tasi o aai aupito tele o le lalolagi, mafua ai le faitau miliona o tagata na maliliu i Korea i Saute ma le faitau sefulu o afe i Iapani. E pei ona tusia e le tusitala o talafaasolopito a Paul Atwood, talu ai ua tatou iloa o le "malo i matu o loo i ai auupega faaniukilia lea o le a faalauiloa i nofoaga o Amerika [i Korea i Saute] ma Iapani, e tatau ona tatou alalaga mai luga o le fale o le osofaia e Amerika se osofaiga, atonu o loʻo i itu uma, ma o le faʻatafunaga mulimuli ane e mafai ona vave oʻo atu i se aso faʻaipoipolo mo tagata uma lava. "[14]

E leai se atunuu i le lalolagi e ono lamatia le US. Vaitaimi. Na tusia e David Stockman, o se tasi sa avea muamua ma Sui Konekarate mai Michigan, "E tusa lava pe o le a le mea e te paʻu ai, e leai lava ni kamupani tetele, atunuʻu maualuga i le lalolagi e mafai ona lamatia ai le atunuu o Amerika pe leai foi se manatu e faia ai . "[15] Na ia fesili mai, "E te manatu o [Putin] o le a vave pe soona fai e faamataʻu ai le US i auupega faaniukilia?" O se tasi ei ai le 1,500 "o le malosi o le malosi o le malosi faanatinati."

"Siegfried Hecker, o le faatonu faamalolo o le Los Alamos National Laboratory ma le ofisa aloaia a le Iunaite Setete o Amerika e asiasi i mea tau eletise a Korea i Matu, ua fuafua le tele o le faleoloa o North Korea, e le sili atu i le 20 i le 25 bombs."[16] Afai o le a fai ma vaisu ia Putin e amata se taua ma le US, o lona uiga o le a sili atu ona moni mo Kim Jong-un o North Korea, o se atunuu e tasi le sefulu-sefulu o le faitau aofai o le US ma le tamaoaiga.

O le maualuga o le tulaga o le sauniuniga a le militeri o Amerika e alu i luga ae sili atu i mea e tatau ai mo le puipuia o Korea i Saute. E tuusaʻo saʻo lava i North Korea, Saina, ma Rusia. E pei ona faailoa mai e Rev. Martin Luther King, Jr., o le Amerika o le "sili lea o le avega o faiga sauā i le lalolagi." Na moni lena mea i lona taimi ma e tutusa uma lava i le taimi nei.

I le tulaga o North Korea, o le taua o lana malo e taulaʻi atu i faiga sauā ua tuʻuina atu i ai le faʻatagaina ma le faaupuga "tulaga o le puipuiga,"[17]pe faapefea ona faʻavasega e Cumings. O lenei faaupuga e iloa ai le moni e le mafaafitia o tagata o North Korea e faʻaalu le tele o latou taimi sauniuni mo taua. E leai se tasi na te taʻua Korea i Matu o le "sili lea o le avega o le malosi".

O ai o loʻo i ai o latou lima i luga o le faamau?

Na faamamafa talu ai nei e se taitai atamai o American psychiatrist Robert Jay Lifton le "le gafatia le le mautonu o Donald Trump."[18] Na ia faamatala mai o le Trump "e vaai i le lalolagi e ala i lona lava lagona o ia lava, o mea na te manaomia ma mea na ia lagonaina. Ma e le mafai ona sili atu ona sese pe faasalalauina pe matautia. "

I le taimi o lana faiga palota e le gata na finau mo le faʻatoʻaina o Iapani ma Korea i Saute, ae na faʻaalia ai le fiafia i le faʻaaoga moni o nei auupega. O Donald Trump, o se tagata e manatu e le mautonu lona mafaufau, ua i ai ia te ia auupega e mafai ai ona faaumatia le paneta i le tele o taimi, ua avea o se taufaamatau matautia, o lona uiga, o se taufaamatau talitonuina.

Mai lenei vaaiga, o le mea ua taua o le "taufaamatau" o North Korea ua oo mai foliga foliga o le afa faataoto i se tekup.

Afai e te lagona le fefe ia Kim Jong-un, mafaufau pe o le a le fefe o North Korea. O le ono maua o le pu e tuʻuina atu ai se mea faanatinati e le mafaafitia mai fafo o le fagu e mautinoa lava e tatau ona avea ma alaga faʻafeiloaʻi i tagata uma i soo se mea i fusi faaupufai e ala mai ma galue aʻo leʻi tuai.

Afai o lo matou fefefe ia Kim Jong-un taia muamua matou e le faʻavalea, ma afai o le manatu o lona i ai i le "misiona pule i le ola" i le taimi nei e le faʻatauaina-talu ai o ia, ana au aoao, ma ana malo ofisa o le penefiti o se aiga tupu na tuuina mai latou taua mana ma avanoa taua-o le a la le mafuaʻaga o lo tatou valea, o lona uiga, o le le mafaufau lelei o tagata i le US? O le a le uiga o mea uma? Ou te fia finau o se tasi mafuaʻaga o lenei ituaiga mafaufauga, o le ituaiga mafaufauga tatou te vaʻaia i taimi uma i le lotoifale tulaga, o le faʻailoga lanu. O lenei ituaiga o le faʻaituau, pei o isi ituaiga o faʻasalalauga lautele, o loʻo faʻamalosia lava e se malo e faʻavaeina se faiga faʻavae mai fafo o loʻo faʻatautaia e le matapeʻapeʻa o le 1% nai lo manaʻoga o le 99%.

O le "tatala faitotoa"Mea valea

O le autu o le tatou faiga faʻavae mai fafo e mafai ona aotelega ma le le fiafia o loʻo iai pea talafaʻatauaina lauiloa o le "Tatala Faitotoa Faiga Faʻavae," pei ona faʻamatalaina talu ai nei e Atwood.[19] E mafai ona e manatua lenei fuaitau tuai mai le vasega o le talafaasolopito o le aoga maualuga. O le suʻesuʻega a Atwood o le talaʻaga o le Faʻamasinoga o le Tatala Tatala e faʻaalia ai pe aisea e mafai ai ona avea ma se tagata e matala mata, ma tuʻuina atu le ki e malamalama ai i mea ua tutupu talu ai nei i sootaga i North Korea-Uosigitone. Na tusia e Atwood e faapea "o le US ma Iapani sa i ai i le faiga o le tauvaga talu mai le 1920s ma le 1940, i le ogatotonu o le atuatuvale o le lalolagi, na lokaina i se tauiviga i le lalolagi ma o ai o le a sili ona faamanuiaina mai maketi ma punaoa a Sina Tele ma Asia i Sasae. "Afai e tatau i se tasi ona faamatala le mafuaaga o le Taua a le Pasefika, o le a tasi le umi o le faasalaga e tasi. "O le mafuaaga moni na tetee ai le Iunaite Setete i Asia, e leʻo talanoaina ma o se mataupu faasaina i totonu o le aufaasālalau e avea ma mafuaaga moni o le tulafono a Amerika."

E i ai taimi e finau ai faapea o le US na taofia le avanoa o Iapani i punaoa i Asia i Sasae, ae o le faafitauli o loo faaalia i se itu e tasi itu, o se tasi o le matapeʻapeʻa o Iapani ma o le a pule e mafua ai le feeseeseaiga nai lo Washington.

Atwood o loʻo faʻamatala manino mai, "O le Siʻosiʻomaga o le Siʻosiʻomaga o le Siʻosiʻomaga o Asia i Asia i Sisifo o Iapani o loʻo tapunia pea le 'Open Door' i le ulufale atu Amerika ma maua ai le tamaoaiga o Asia i le taimi taua. I le taimi na pulea ai e Iapani Asia i Sasae, na siitia ai e le US le Pacific Fleet i Hawaii i se mamao mamao atu o Iapani, tuuina atu faasalaga tau tamaoaiga, suauu ma suauu ma i le masina o Aokuso 1941 na maua ai le avanoa e tuua ai China ma Vietnam. O le vaʻavaʻaia o le mea na tupu, na faia e Iapani le mea na fai i Tokyo, o le faʻasalaga muamua lea i Hawaii. "O le toʻatele oi tatou na taʻitaʻia e talitonu, o Iapani lava na alu i le faletupe aua na pulea e se malo e le o le lotu ma le militaristic, o le mea moni o le tala tuai o le sauā i luga o lē o loʻo ia te ia mea uma o le lalolagi.

O le mea moni, o le manatu ia Cumings, o le na faʻaaluina se olaga atoa e suʻeina le talafaasolopito o Korea, aemaise lava e fesoʻotaʻi ma fegalegaleaiga a Amerika-Korea, e fetaui lelei ma Atwood: "Talu mai le lomiga o le 'tatala faitotoa faitotoa' i le 1900 i le lotolotoi o le imperial scramble mo Saina faʻatau Saina, o le sini tupito a Uosigitone sa masani lava ona le mafai ona tatalaina i le itu i sasae o Asia; Na manaʻo le malo e malosi malosi e tumau ai le tutoʻatasi ae le lava le malosi e lafo ese ai le aafiaga i Sisifo. "[20] O le aotelega ma le malosi a Atwood o le ata tele o le Open Door Policy, ae o le galuega a Cuming, e mafai e se tasi ona aʻoaʻo e uiga i le auiliiliga o le auala na faʻaaogaina ai i Korea i le taimi o galuega a Amerika i le atunuʻu ina ua maeʻa le Taua a le Pasefika, -o le saolotoga ma le le saʻo o le palota a le malo muamua o Korea Korea o Syngman Rhee (1875-1965), ma le taua a le malo i Korea na sosoo ai. "Avanoa e leʻi faʻaaogaina i le Itulagi i Asia i Sasae" na mafai ona faʻaogaina maketi mo le vasega pisinisi a Amerika Amerika maualuga, ma o le pule manuia o na maketi e faaopoopo atu.

O le faafitauli o le mauaina lea e malo o malo i Korea, Vietnam, ma Saina. O nei malo na mananao e faaaoga a latou punaoa mo atinae tutoatasi e manuia ai le faitau aofaʻi o lo latou atunuu, ae o lena, ma o loo i ai pea, o se fuʻa mumu mo le "povi" o le American military-industrial complex. O se taunuuga o na gaioiga mo le tutoatasi, na malaga ai Uosigitone mo le "lua-sili ona lelei." "O fuafuaga a Amerika na fausia se lalolagi lona lua sili ona vaeluaina Asia mo se augatupulaga."[21] Na taʻua e Pak Hung-sik e faapea, o "fesuisuiai ma le au tagatanuu" o le faafitauli lea, o tagata e talitonu o le tuputupu ae o le tamaoaiga o Korea e tatau ona aoga tele i Korea, ma na manatu e tatau i Korea ona avea ma ituaiga o tuufaatasia atoatoa (e pei ona i ai mo le sili atu 1,000 tausaga).

"Manulele lanu samasama" faʻailoga

Talu ai o mafaufauga le mautonu e pei o le tutoʻatasi "nationalism" e masani lava ona tatau ona faʻamavaeina i soʻo se tau, o se tele tupe teu faʻafaigaluega i taua taugata o le a talafeagai. (O le lautele o le aufaʻatupeina ma faʻalapotopotoga faʻaputuga tupe!) O sea faʻatupeina e manaʻomia ai le galulue faatasi o miliona o Amerika. O iina na aoga ai le talitonuga "Yellow Peril". O le Yellow Peril o se mutant propaganda manatu na galue faʻatasi i le totini lima ma le Faitotoʻa Faitotoa Faiga Faʻavae, i soʻo se ituaiga o loʻo ia faʻaalia o ia lava.[22] O fesoʻotaʻiga o loʻo faʻaalia manino i le maualuga o le lelei o le faʻasalalauga o le lanu samasama a Peril, mai le taimi muamua o le Taua Sino-Iapani (1894-95) na faʻasalalau ma se tusitala e le polofesa o le talafaasolopito Peter C. Perdue ma le Faʻatonu Faʻatonu o Vaʻavaʻai Vaʻaia Ellen Sebring i le Massachusetts Institute of Technology.[23] E pei ona faamalamalamaina e le latou tusitala, o le "mafuaʻaga o le faalauteleina o malo ese mai fafo o le faamoemoe i le vaneina o Kina e avea ma vaega o faatosinaga, o le mea lea, o lo latou manatu o le tele o tupe e maua mai lenei mea. O lenei taga susulu auro, e moni lava, o le isi itu o le 'lanu samasama'. "O se tasi o ata taufaasese o se ata o le uiga o se tagata Saina, o ia o loo saofafai i luga o taga auro i le isi itu o le sami.

O le faʻailoga faʻasaga i sisifo i tagata o Sasaʻe ua leva ona faʻaalia i le upu mataʻutia o le igoa "gook." O le mea e lelei ai, ua mate le upu. E leʻi talisapaia e tagata Korea le togafitiina o mea e pei o lenei,[24] leai se sili atu nai lo Filipino poʻo Vietnamese.[25] (I Viatename sa i ai se pulega e le aloaia ae masani ona faʻaaogaina "pulega-gook rule" poʻo "MGR," na fai mai o Vietnamese o ni manu e mafai ona fasiotia pe faʻaleagaina i le loto). O lenei faaupuga na faʻaaogaina e faasino i Korea, i le itu i matu ma saute. Ua taʻu mai e Cumings ia i tatou o le "taʻitaʻifale faaaloalo" Hanson Baldwin i le taimi o le Taua a Korea, na faatusatusa ai tagata Korea i sē akerise, tagata o le aganuu, ma le toatele o Genghis Khan, ma na ia faaaogaina upu e faamatalaina ai i latou e pei "anamua."[26]O Uosigitone fesoasoani a Iapani na mafai ai foi e le faanunati ona osofaia tagata Korea ma na o le uluai tulafono muamua na tetee ai i le ita i le 2016.[27]O le mea e leaga ai, o se tulafono e leai ni nifo ma e na o se laasaga muamua lava.

O le fefe le mautonu i talitonuga le talitonu Kerisiano, ata tifaga e uiga i le tagata pepelo o le Fu Manchu,[28] ma faʻasalalau faʻasalalau na faʻaalia i le faagasologa o le 20th seneturi, na auai uma i le fatuina o se aganuu lea e mafai ai e George W. Bush, i se foliga sao, ona filifilia North Korea o se tasi o le tolu "Aisis of Evil" i atunuu mulimuli ane i le 9 / 11.[29] E le gata i le le talitonuina ma le faatosinaina o le autusitala i Fox News ae o isi nusipepa tala ma pepa e toe faia lenei pepa taʻalo, ma faʻaaogaina o se "poto" mo se tulafono a Amerika.[30] O le faaupuga "pito o le ita" na toetoe lava a faaaogaina, aʻo lei faasaʻoina mai le uluai tautalaga. Ae o le mea moni o nei faaupuga ua matua taua lava o se faailoga o le le faʻamaonia i luga o "tatou" itu, o se faailoga o le leaga ma le ita i totonu oa tatou lava sosaiete.

O le leo o uiga faʻamalosia tagata e uiga i tagata o lanu e matua manino lava e faigata ona manaʻomia le tusigaina.

Faʻasalalauga i le va o Korea e lua ma Iapani

Faatasi ai ma lenei faailoga tagata i tua atu-o lenei faailoga tagata o tagata Amerika i le taulaga i tagata Korea - e le o se mea e ofo ai le toaitiiti o tagata Amerika na tutu o latou vae ma feei, "ua lava lea" e uiga i Washington i le maeʻa ai o le faiga o latou. O se tasi o muamua ma sili ona leaga auala na sese ai Uosigitone i tagata Korea ina ua maeʻa le Taua a le Pasefika, i le taimi o le International Military Tribunal mo le itu i Sasaʻe na fono i le 1946: le faiga faʻapologa o feusuaiga a le militeri a Iapani (euphemistically called the "faʻamafanafana fafine" faiga) e leʻi molia, ma mulimuli ane faʻamalosia e le militeri le fefaʻatauaʻiga o soʻo se atunuʻu, e aofia ai ma le US, e ono toe aʻafia. E pei ona tusia e Gay J. McDougall o le UN i le 1998, “… o olaga o fafine e faaauau pea ona manatu mama i ai. O le mea e faʻanoanoa ai, o lenei le faʻatonuina o soligatulafono tau feusuaʻiga na faia i se tulaga tele i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua faaopoopoina i le tulaga o le leai o se faasalaga o loo faia foi i aso nei ia solitulafono. "[31] O solitulafono tau feusuaiga e faasaga i tamaitai Korea i le au US fitafita o aso ua tuanai ma o aso nei ua fesootaʻi ma i latou na o le au Iapani o aso ua mavae.[32] O soifuaga o tamaitai i le tulaga lautele, na faʻaleagaina, ae o olaga o Korea o tamaitai e faapitoa lava na taualoaina e pei o "gooks" -o le faasamasamanoa ma le faanunununu.

O le taua a le militeri US e uiga i le feusuai i feusuaiga na atagia i Iapani i le auala na faatagaina ai e Uosigitone vaegaau Amerika e faitaaga fafine Samoa, o tagata na aafia i le fefaatauaiga a le malo Iapani, na taua o le "Recreation and Amusement Association," lea na avanoa lautele mo le fiafia o fitafita uma.[33] I le mataupu o Korea, na maua mai e ala i tusitusiga a le komiti palota a South Korea, e faapea "i le tasi le fesuiaiga i le 1960, na fautuaina e le au fai tulafono e toalua le malo e toleni se sapalai o fafine talitane ina ia fetaui ma mea ua taʻua o 'manaoga masani' o fitafita taofia i latou mai le faʻaaluina oa latou tupe i Iapani nai lo South Korea. O le sui sui o le fale i le taimi lea, Lee Sung-woo, na tali mai na faia e le malo ni suiga i le 'tuuina atu o fafine talitane' ma le 'polokalama faafiafia mo' au a Amerika. "[34]

E le tatau foi ona galo na faoa e fitafita Amerika tamaitai fafo o fale talitane. O tamaitai Iapani, e pei o tamaitai Korea, o le autu lea o feusuaiga i feusuaiga i le taimi o le US i ai iina ma lata ane i lalo o le militeri a Amerika-fefaatauaiga i feusuaiga tamaitai faapea foi ma tamaitai o loo savavali i lalo o le auala.[35] O tagata afaina i atunuu uma e lua o loʻo mafatia i manua faaletino ma PTSD-o se taunuuga o galuega ma nofoaga faʻavae. O se solitulafono o la tatou sosaiete e faʻapea o le "tama tama o le a avea ma tama" uiga o le aga a le militeri US. E tatau ona tuu i totonu o le fuga i le Komisi Faamasino Faʻamasinoga Faʻasalalau a le Faʻamasinoga mo le mamao mamao.

O MacArthur o le faʻasalaga faʻavalea o le vaʻalele a Iapani na aofia ai le agai atu i le faatemokalasi e pei o le toefuataiga o eleele, aia tatau a tagata faigaluega, ma faatagaina le fefaʻasoaʻiga faʻatasi o le au galulue; le faʻamamaina o sui o le malo; ma le nofotupu i totonu o le Zaibatsu (e pei o le Pacific War-time business conglomerates, o le na faamanuiaina mai le taua) ma le tuufaatasia o tagata solitulafono; e le gata i lea, o se filemu tulaga ese i le lalolagi ma lona Mataupu 9 "O tagata Iapani latou te aloese e faavavau le taua o se pule sili a le malo ma le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi e avea ma auala e foia ai finauga faavaomalo." E manino lava, o le tele o lenei mea ia faʻafeiloaʻi i tagata Korea, aemaise lava le le aofia ai o le au pulega i le malosi ma le faavae o le filemu.

O le mea e faanoanoa ai, o nei suiga e le talia i faʻapotopotoga poʻo le militeri-fale gaosi oloa, o lea i le amataga o le 1947 na filifili ai o le a avea le pisinisi a Iapani ma "aʻoga o East ma Southeast Asia," ma o le a maua e Iapani ma Korea i Saute le lagolagosua mai Washington mo le toe faaleleia o le tamaoaiga i luga o laina o le Fuafuaga a Marshall i Europa.[36] O le tasi fuaiupu i se tusi mai le Failautusi a le Setete o Siaosi Marshall ia Dean Acheson i Ianuari 1947, o loʻo tuʻufaʻatasia ai le faigamalo a Amerika i Korea, lea o le a amata mai lena tausaga seia oʻo i le 1965: "faʻatulaga se malo manino o Korea i Saute ma faʻafesoʻotaʻi ai tamaoaiga faʻatasi ai ma Iapani. "Akson na suitulaga ia Marshall e avea ma Failautusi o le Setete mai le 1949 i le 1953. Na avea o ia ma "fautua sili i le lotoifale o le tausia o Korea i saute i le eria a Amerika ma Iapani, ma na o le tasi lava le mea na tusia ai le fesoasoani Amerika i le Taua a Korea," i upu a Kumings.

O le mea na tupu, o le aufaigaluega a Iapani na leiloloa aia tatau ma le itiiti ifo le tau fefaʻatauaʻiga, na faʻamautuina ai le malosi o le "Puipuiga mo le Puipuiga", ma o le au faipule e pei o le tamamatua a le tama o Kishi Nobusuke (1896-1987) na mafai ona toe foʻi atu i le malo. . O le toe faaleleia o Iapani o loo faaauau pea i aso nei, ua lamatia ai Koreas ma Saina ma Rusia.

Na tusia e le tusitala o le Pulitzer WinDzer John Dower se tasi o taunuuga matautia na mulimuli mai i feagaiga filemu e lua mo Iapani lea na amata faamamaluina i le aso na toe maua ai e Iapani lona pule silisili ese 28 Aperila 1952: "Sa taofia Japan mai le agai i luma i le toe faaleleia ma le toe faafouina ma lona Asia pito lata ane. O le faia o le filemu na tolopoina. "[37] O Uosigitone na taofia le faia o le filemu i le va o Iapani ma o latou tuaoi autu e toalua na latou nofoia, Korea ma Saina, e ala i le faatuina o se "filemu ese" lea e le aofia ai Koreas ma le Republic of China (PRC) mai le faagasologa atoa. O Uosigitone, o le malo o Iapani, na amataina e le malo o Iapani le galulue faatasi e ala i le faamataʻuina o le faaauau pea o galuega na amataina e le Susuga Douglas MacArthur (Douglas MacArthur (1880-1964). o le PRC e le i sainia seia oo i le 1965, e umi se faatuai, lea e tusa ai ma le Dower, "O manua ma le talatala tiga o le le pule, osofaiga, ma le faaaogaina sa tuua e le fiafia ma le tele le taliaina i Iapani. O le mea lea, na faia e Washington se tina i le va o Iapani i le isi itu ma le Koreans ma le Saina i le isi itu, ma faafitia le avanoa Iapani e faʻaalia ai a latou galuega tau, faʻamalo, ma toe fausia sootaga vavalalata. Faʻasinomaga Iapani i tagata Korea ma Saina e lauiloa, ae na o se numera tele o e malamalama lelei i tagata malamalama o Uosigitone foi e tuuaia.

Aua neʻi faʻatalatalata le faitotoa i Asia i Sasaʻe

Ina ia toe foʻi atu i Atwood e uiga i le Open Door Policy, o loʻo ia faʻamalamalamaina ma le talafeagai lenei aʻoaʻoga lē lelei: "O tupe a Amerika ma faʻapotopotoga e tatau ona faʻamaonia le saʻolotoga e ulu atu i maketi o atunuʻu uma ma teritori ma avanoa i a latou punaoa ma le tau galue malosi i luga Amerika faaupuga, o nisi taimi i se tulaga faʻapitoa, e masani lava i faʻaupuga faʻaauupegaina. "[38] Na ia faamatala mai pe na faapefea ona faia lenei aoaoga faavae. I le maeʻa ai o le Taua a le Malo (1861-65), o le US Navy sa i ai pea i totonu o le Pasefika aemaise lava i Iapani, Saina, Korea ma Vietnam, lea na latou faia ai le tele o auupega faaauupegaina. "O le sini a le Neivi o le" avanoa tau tamaoaiga ... ao taofia ai malosiaga o Europa ... mai le mauaina o avanoa e vavaeeseina ai tagata Amerika. "

Amata amata ona masani?

O le Faʻasalaga Tatala Tatala na taʻitaʻia ai nisi o taua, ae leʻi amataina e le US ona taumafai malosi e faʻataʻatia fevaevaeaʻiga i Asia i Sasae, e tusa ai ma Cuming, seia oʻo ina lipoti mai le 1950 National Security Council lipoti 48 / 2, e lua tausaga i le faia. O le igoa o le "Tulaga o le Iunaite Setete ma le faaaloalo i Asia" ma na ia faatuina ai se fuafuaga fou e "matua le mafaamatalaina i le faaiuga o le Taua Lona II a le Lalolagi: o le a saunia e taofia le militeri e tetee atu i le tetee atu o tagata i East Asia-muamua Korea, ona avea ai lea o Vietnam, faatasi ai ma le Savaliga Siamani o se nofoaga maualuga. "[39] O lenei NSC 48 / 2 na faʻaalia le teteʻe i le "faʻalauteleina o pisinisi." I se isi faaupuga, o le a le afaina mo atunuu i Asia i Sasaʻe ona maua ni maketi o maketi, ae matou te le mananao latou te atinaʻeina le tele o alamanuia e pei ona faia e le US, aua o le a mafai ona latou tauva ma i matou i fanua o loʻo matou maua ai se "faʻasaga tutusa."[40] O le mea lea na taʻua e le NSC 48 / 2 o le "mitamita o le atunuu ma faanaunauga," lea o le a "puipuia ai le tulaga talafeagai o le galulue faatasi faavaomalo."

Le faʻaʻasigaina o Korea

Aʻo leʻi faʻataunuʻuina Iapani o Korea i le 1910, o le toʻatele o tagata Korea sa "avea ma nuʻu, o le toʻatele oi latou o loʻo nofoia le fanua o loʻo umia e se tasi o malo sili ona malosi o le lalolagi," o lona uiga, yangbanaristocracy.[41] O le upu e aofia ai fatuga Samoa e lua, yang o lona uiga "lua" ma faʻasā o lona uiga o le "vaega." O le vasega pule a le au faipule na faia i ni vaega se lua-o le aufaigaluega a le malo ma le ofisa o le militeli. Ma o le pologa sa leʻi faʻaumatia i Korea seia oʻo i 1894.[42] O le ofisa a Amerika ma le malo fou a le South Korean o Syngman Rhee lea na faavaeina ia Aokuso 1948 na tuliloaina faiga faavae o vaevaega ma manumalo ai, ina ua mavae le 1,000 tausaga o le lotogatasi, tuleiina le Penitela Korea i se tulaga atoatoa, taua a le malo ma vaevaega i le vasega laina.

O le a la le solitulafono a le toatele o tagata Korea lea o le a latou faasalaina nei? O la latou solitulafono muamua o le fananau mai lea i totonu o se tamaoaiga o le tamaoaiga o le tamaoaiga i totonu o se atunuu i le va o atunuu sili ona mauoa ma mamana, e pei o Saina ma Iapani. Ina ua mavae le mafatia tele i lalo o le pulega a Iapani mo le 30 tausaga, na latou fiafia i sina lagona o le saolotoga lea na amata i le taumafanafana o le 1945, ae e leʻi pine ae aveesea le US mai le mea na tuua ai le Malo o Iapani. O la latou solitulafono lona lua o le teena lea o lenei pologa lona lua i lalo o Washington-backed Syngman Rhee, o loo vaeluaina le Taua a Korea. Ma le lona tolu, o le toatele oi latou e naunau i se tufatufaga lelei o le tamaoaiga o lo latou atunuu. O nei ituaiga e lua o le fouvalega na mafua ai le faalavelave i le Bully Number One, o ia lea na taʻua i luga, na ia faia se faaiuga faalilolilo e le faatagaina le "gaioiga lautele" i lona NSC 48 / 2, e tusa ai ma lona auala masani, e matua faasalaina ai atunuu e mananao e Tuto'atasi atinaeina o le tamaoaiga.

Masalo o se vaega ona o le tulaga aloaia o le pule a le UN fou, vaivaiga, ma le US na tuuina atu i le malo o Sngman Rhee, e toaitiiti nai tagata atamamai i Sisifo na latou vaavaai atu i taufaamatau na faia e le US i le taimi o lona nofoia o Korea, pe oo foi i totonu o faʻatafunaga na faʻatasi ma le faʻavaeina o le malo a Rhee. I le va o 100,000 ma 200,000 Koreans na fasiotia e le malo o Korea i Saute ma le au fitafita Amerika i luma o Iuni 1950, ina ua amata le "taua masani," e tusa ai ma suesuega a Cuming, ma "300,000 tagata sa taofia ma fasiotia pe na le toe i ai le South Korea malo i nai masina mulimuli ane masani taua na amata. "[43] (O aʻu faatusilima). O le tuʻuina atu o le tetee a Korea i ona amataga, e manaʻomia ai le fasiotia o le tusa ma le afa miliona tagata ola. Na o le pau lea o le faamaoniga o le toatele o tagata Korea i saute, e le gata o le toatele o tagata Korea i matu (faitau miliona o tagata na fasia i le taimi o le Taua a Korea), latou te lei taliaina ma tatala lima a latou malo fou.

O le amataga o le "taua masani," i le ala, e masani lava ona faailogaina o le 25 Iuni 1950, ina ua "osofaʻia" lo latou lava atunuu e Korea i le itu i mātū ", ae o le taua i Korea na amata lelei lava i le amataga o le 1949, e ui lava ina le talitonuga lautele na amataina le Taua i le 1950, ua teena e Cumings lena manatu.[44] Mo se faʻataʻitaʻiga, sa i ai le taua tele o tagata i Cheju Island i le 1948-49 lea na maliliu ai i le va o 30,000 ma 80,000, mai le faitau aofaʻi o le 300,000, o nisi oi latou na fasiotia tuusaʻo e tagata Amelika ma le toʻatele oi latou na tuusao e Amerika i totonu o le lagona na fesoa- soani ai Uosigitone i le saisaitia a le malo o Syngman Rhee.[45] I se isi faaupuga, o le a faigata ona tuuaʻia le Taua a Korea i le Democratic Democratic Republic of Korea (DPRK), ae faigofie ona molia i Washington ma Syngman Rhee.

I le maeʻa ai o mafatiaga uma na mafua ai e le US ona aʻafia ai Korea, i matu uma ma saute, e le tatau ona i ai se mea e faateia ai o le malo o North Korea e tetee ma tetee i Amerika, ma o nisi Korea i North e galulue faatasi ma le malo o Kim Jong-un i le fesoasoani i le itu i Matu e sauniuni mo le taua ma Amerika, e tusa lava pe le o se mea faʻapitoa le malo. (O le tele lava o faila matou te faʻaalia i luga ma luga i televise televise, o fitafita savavali o loʻo faʻaalia nisi vaega o le galulue faʻatasi). I upu a Cuming, "O le DPRK e le o se nofoaga manaia, ae o se nofoaga malamalama lelei, o se tulaga faʻavae ma le maliliega e tupu mai i le seneturi senituri o le puleaina o kolone Iapani ma le isi afa senituri o le faʻaauau pea o feeseeseaiga ma se mea fou Iunaite Setete ma se malo e sili atu le malosi i Korea i Saute, faatasi ai ma mea uma e ono mafai ona fuafuaina (tulaga o le malo, le aofai o faiga faaupufai, ma le toe manatuaina o tagata) ma le matua gauai atu i le solia o ana aia tatau o se malo. "[46]

O le a nei?

A oʻo ina faʻafefeina e Kim Jong-un ni faʻamatalaga taufaaleaga, latou te le talitonuina. Pe a lamatia e le Peresitene Trump North Korea, o se mea taufaafefe. O se taua faanatinati na amata i luga o le Pasefika i Korea e mafai ona "togiina le tele o le soona ma otaota e lamatia ai le faitau aofai o tagata,"[47] o lea ua ia lamatia ai le soifuaga o tagata.

E na o le tasi lava e manaʻomia le siakiina o le "Mamalu Faʻasologa" e iloa ai le vave ona tatou galulue i le taimi nei.[48] Tele tagata malamalama lelei ua lolo atu, i se lautele, i se tala e temoni tagata uma i North Korea. Tusa lava poʻo a talitonuga faʻaupufai, e tatau ona tatou toe mafaufau ma toe faʻafou le finauga o loʻo iai nei US faʻalavelave-o le faʻateleina o Washington o le faʻateleina o le faʻalavelave. O le a manaʻomia ai le vaʻaia o le "le masalosalo," ae le o se faʻalavelave faʻapitoa ae o se taunuuga le maalofia o le tafe o faiga sauā talafaasolopito o le puleʻaga ma le faletupe i le gasologa o le taimi-e le gata o le "vaai," ae o loʻo galue i le faʻatalanoaga e suia lelei a tatou ituaiga aia tatau mo faiga sauā.

Faamatalaga.

[1] Bertrand Russell, Tusiga e le taʻua (Simon And Schuster, 1950)

[2] "Taʻaloga Faʻamasinoga a Amerika i Iapani Malosi a le Malo"

[3] Cumings, Korea i le La: O se Talaʻaga Faʻaonapo Nei (WW Norton, 1988) i. 477.

Alex Ward, "Korea i Saute Manao le US i Faʻatonu Numera o Avanoa I totonu o le Atunuu. O se Manatu Leaga. " Vox (5 Setema 2017).

[4] Alex Lockie, "US auina atu le vaalele lona tolu i le Pasefika e pei o le tele o armada e latalata i North Korea, " pisinisi Insider (5 Iuni 2017)

[5] Bridget Martin, "Moon Jae-In's THAAD Conundrum:" South Candlelight President "Korea i Saute" Faʻamalosia le Faʻafeagai o Tagatanuu mo le Puipuia o Missile, " Asia Pacific Journal: Japan Focus 15: 18: 1 (15 Setema 2017).

[6] Jane Perlez, "Mo Saina, o se Polokalame Puipuiga o Missile i Korea i Saute na Faʻailogaina se Faʻasalaga Lelei,Times Niu Ioka (8 Iulai 2016)

[7] Bruce Klingner, "Korea i Saute: Faia o Laasaga Saʻo i le Toefuataiga o le Puipuiga, "O le measina o le measina (19 Oketopa 2011)

[8] Oliver Holmes, "US ma Korea i Saute e faʻatautaia le tele o le militeri e ui lava i faafitauli i North Korea, " O Loo Vaaia (11 Aukuso 2017)

[9] "Iapani-Airborne Warning and Control System (AWACS) Faʻatulagaina o le Faʻatulagaga o Misiona (MCU),"Ofisa Faʻatasi mo le Puipuiga Puipuiga Puipui (26 Setema 2013)

[10] Hans M. Kristensen, Matthew McKinzie, ma Theodore A. Postol, "Faʻafefea ona faʻavaivaia e le US US Nuclear Force Modernization Strategy Stability: The Burst-Height Compensing Super-Fuze, " Bulletin o le Atomic Scientists (Mati 2017)

O le tasi submarine na siitia atu i le itulagi ia Aperila 2017. Tagai Barbara Starr, Zachary Cohen ma Brad Lendon, "US Navy Guided-missile Sub Call i Korea i Saute, "CNN (25 Aperila 2017).

E tatau ona le itiiti ifo ma le toʻalua i le itulagi. Tagai "O le pu e taʻu atu ai le lua o le US nuclear nu i le Korea Korea: NYT, "Reuters (24 Me 2017)

[11] Dakshayani Shankar, "Matis: Taua ma Korea i Matu o le a 'afaina',"ABC News (10 Aug 2017)

[12] Bruce Cumings, "O le Malo o le Hemit i luga ia i matou, " LA Times (17 Iulai 1997)

[13] Tavita Nakamura ma Anne Gearan, "I le saunoaga a le UN, o le osofaʻiga e lamatia ai le 'matua faʻaumatia North Korea' ma taʻua Kim Jong Un 'Rocket Man', " Washington Post (19 Setema 2017)

[14] Paul Atwood, "Korea? E masani ona iloa e uiga i China !, " CounterPunch (22 Setema 2017)

[15] David Stockman, "O le Setete Setete o Bogus 'Faanatinati Iran ", " Antiwar.com (14 Oketopa 2017)

[16] Joby Warrick, Ellen Nakashima, ma Anna Fifield "Korea i Korea i le taimi nei ua faia nei auupega faʻanatura sauniuni, o le tala a le au US analysts, " Washington Post (8 Aukuso 2017)

[17] Bruce Cumings, North Korea: O le isi Atunuu (The New Press, 2003) p. 1.

[18] Transcript o le faatalanoaga, "Fomaʻi o le mafaufau o Robert Jay Lifton i le Tiute e Lapatai: O le 'Fesootaiga ma le Moni' o le Toto e Mataʻutia ia i Tatou Uma, "Talomokalasi! (13 Oketopa 2017)

[19] Atwood, "Korea? E masani ona iloa e uiga i China! " CounterPunch.

[20] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 8, vaega ua faaulutalaina "O le Faʻatauga Faʻatau-Faʻatekonolosi," le parakalafa 7th.

[21] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 8, vaega ua faaulutalaina "O le Faʻatauga Faʻatau-Faʻatekonolosi," le parakalafa 7th.

[22] Aaron David Miller ma Richard Sokolsky, "To ia o le "leaga o le leaga" ua toe foi mai, ”CNN (26 Aperila 2017) l

[23] "O le Failautusi o le Pusa-I: O le Gataifale Faʻatasi i Saina Saute (1860-1900), "MIT Visualizing Cultures, 'upega tafaʻilagi a le laisene Creative Commons:

[24] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 4, 3rd parakalafa.

[25] O Nick Turse o loʻo faʻamatalaina le talafaʻasolopito o le faʻailoga leaga e fesoʻotaʻi ma lenei upu i totonu Fasia Soo se Mea e Tupu: O le Taua Moni Amerika i Vietnam (Picador, 2013), Mataupu 2.

[26] Mo le uluaʻi tusitusiga faʻamalosi, tagaʻi Hanson W. Baldwin, "Le Lesona o Korea: Reds 'Skill, Power Call mo le Toe Iloiloina o Manaoga Faʻatonu e Faʻafeiloaʻi Faʻafuaseʻi," Times Niu Ioka (14 Iulai 1950)

[27]  Tomohiro Osaki, "O meaʻai e pasia ai le tulafono muamua a Iapani ina ia aloese mai le tautala ita, " Iapani Times (24 May 2016)

[28] Julia Lovell, "Le Peril Peril: Dr Fu Manchu & le Tulai o Chinaphobia e Christopher Frayling - iloiloga, " O Loo Vaaia (30 Oketopa 2014)

[29] Christine Hong, "Taua e ala i Isi Faʻamatalaga: O Le Faʻasalaga o Aia Tatau a North Human Rights, " Asia Pacific Journal: Japan Focus 12: 13: 2 (30 Mati 2014)

[30] Lucas Tomlinson ma The Associated Press, "'Axis of Evil 'o loo ola pea i Korea i Matu, na osofaia e Iran le fana, o le a le mafai ona taofia, "Fox News (29 Iulai 2017)

Jaime Fuller, "O le 4th Best State of the Union e taʻua: 'Axis of evil, ' Washington Post (25 Ianuari 2014)

[31] Caroline Norma, O le Faʻamanuiaga Iapani a Samoa ma Feusuaiga i Feusuaiga i le taimi o Saina ma le Taua a le Pasefika (Bloomsbury, 2016), Faaiuga, parakalafa 4th.

[32] Tessa Morris-Suzuki, "E te le Fia Iloa e uiga i Tina? O le 'Comfort Women', le 'au a Iapani ma le au faʻaupu i le Taua a Asia ma le Pasefika, " Asia Pacific Journal: Japan Focus 13: 31: 1 (3 Aokuso 2015).

[33] John W. Dower, Faʻasalaga Faʻasalaga: Iapani i le Taua o le Taua II a le Lalolagi. (Norton, 1999)

[34] Katharine HS Moon, "Tausiga o le Militeli ma le US Military in Asia," Asia Pacific Journal: Japan Focus Volume 7: 3: 6 (12 Ianuari 2009)

[35] Norma, O le Faʻamanuiaga Iapani a Samoa ma Feusuaiga i Feusuaiga i le taimi o Saina ma le Taua a le Pasefika, Mataupu 6, le parakalafa mulimuli o le vaega ua taua "Tagata ua molia e ua molia seia oʻo i le iuga."

[36] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 5, le parakalafa lua-i-le-palakalafa o le vaega muamua i luma o le "Southwest of Korea i le taimi o le Malo o le Malosi."

[37] John W. Dower, "O le San Francisco System: Taʻaloga, Tausaga, Lumanai i le Iunaite Setete-Iapani-Saina, " Asia Pacific Journal: Japan Focus 12: 8: 2 (23 Fepuari 2014)

[38] Atwood, "Korea? E masani ona iloa e uiga i China!CounterPunch.

[39] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 8, vaega ua faaulutalaina "O le Faʻatauga Faʻatau-Faʻatekonolosi," le parakalafa 6th.

[40] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 8, vaega ua faaulutalaina "O le Faʻatauga Faʻatau-Faʻatekonolosi," le parakalafa 9th.

[41] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 1, parakalafa 3rd.

[42] Totogi, North Korea: O se isi Atunuu, Mataupu 4, 2nd parakalafa.

[43] Otootoga, "O Tala Faataufaʻasolopito a Korea," London Review of Books 39: 10 (18 May 2017).

[44] Totogi, Korea i le La: O se Talafaasolopito i Aso Nei, i. 238.

[45] Totogi, O le Taua Korea, Mataupu 5, "The Cheju Insurgency."

[46] Totogi, North Korea: O le isi Atunuu, Mataupu 2, "Faʻamatalaga Faʻamataʻu Faʻamatalaga a Amerika, le parakalafa mulimuli.

[47] Bruce Cumings, "O se Tala Faataufaʻasolopito a Korea," London Review of Books (18 May 2017). O le mea aupito sili lea ona puupuu-ma-maeʻaeʻa a Kumings, o se tusiga manino i luga o le talafaasolopito o Korea e tusa ai ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi.

[48] Bulletin o le Atomic Scientists

 

~~~~~~~~~

O Joseph Essertier o se polofesa lagolago i le Nagoya Institute of Technology i Iapani.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana