O suʻesuʻega o suʻesuʻega a le aʻoga o le NY Times, Wash. Post Do not Follow Follow-up Reporting to See if Civilians Killed in US Drone Strikes

manu fe'ai fana fana afi seoliSaunia e John Hanrahan

I le taimi nei ua e iloa le faʻataʻitaʻiga: O le CIA poʻo le militeri a Amerika e faʻaalia se taʻavale poʻo isi osofaʻiga i luga o le ea i Afghanistan, Pakisitana, Suria, Iraq, Yemen, Somalia poʻo soʻo se isi lava atunuu o loʻo taʻua e le Iunaite Setete le aia tatau e osofaʻia ai.

Ua lipotia mai e le sooupu a le malo o Amerika le 5 po o le 7 po o le 17 po o le 25 po o le a lava le numera o "tagata faatupu faalavelave" na fasiotia - Taliban, poʻo al Qaeda poʻo le ISIS / ISIL / Islamic State - e tusa ai ma lana faʻasalalauga faʻatumu. Au'aunaga uaea, nusipepa autu, televise talafou e lipoti atu ma le faamaoni i se faiga puupuu i luga o se isi drone manuia po o se fana, faʻataunuʻuina tulaga faʻasalalau faʻasalalau e ala i le tuʻuina atu i le Pentagon, poʻo le atamai poʻo punaoa a le malo o Amerika - o nisi taimi e taʻu ai le failauga na tuʻuina atu le tala fou.

Ona sosoo ai lea - e masani lava e leai se mea. Ioe, o nisi taimi o se tasi e iai sina paʻu e faʻafefeteina - fai mai le peresitene o Aferika, poʻo se tagata aloaʻia i le lotoifale na molimauina le osofaʻiga, poʻo Fomaʻi e aunoa ma se tuaoi ina ua maeʻa osofaʻiga a le US i lo latou falemaʻi Afghanistan ia Oketopa. (* Tagaʻi i le faaopoopoga i le pito i lalo.) I na luʻitau i faamatalaga a tagata Amerika e faapea o le fasiotia na o “tagata faatupu vevesi,” o loo finau mai ai nei tagata vāʻai mataʻutia faapea o le toʻatele o i latou na fasiotia e lē o ni tagata tau, e oo lava i fafine ma tamaiti.

Ae i taimi na e feagai ai le au ofisa a Amerika ma ni faʻamaoniga malosi o tagata lautele na maliliu, e masani lava ona latou tuʻuina atu se faʻatoesega (e ui e le masani ona faʻamaonia tagata lautele na fasiotia moni), folafola atu se suʻesuʻega - ma o le mea mulimuli lea e foliga mai tatou te faʻalogo i ai. i le lomitusi masani.

I le taimi nei, o se aʻoga a le Iunivesite o Amerika (AU), Jeff Bachman, ua tusia mea atonu na mafaufau i ai nisi o le au faitau i le faitauina o tala fou a le drone i le tele o tausaga, ae leai ni faʻamatalaga e faʻamautu ai. I le suesueina o tala a O le Times Niu Ioka ma Washington Post i le maeʻa ai o osofaʻiga a le US drone i le va o le 2009 ma le 2014, na faʻauʻu ai e Bachman:

"O pepa uma e lua ua matua le taualoa le numera o tagata lautele na maliliu i osofaiga a drone i Pakisitana ma Yemen, ua le mafai ona faasaʻoina faamaumauga a le lautele ina ua aliali mai molimau e sese a latou lipoti ma ua le amanaiaina le taua o tulafono faava o malo."

O suʻesuʻega a Bachman e faʻatasi ma Le Faʻatonuga's fa'asalalau talu ai nei “Pepa Drone” tala, lea e aofia ai ma isi mea o loʻo faʻamaonia ai le pepelo a le malo o Amerika i le au tusitala ma tagata lautele e uiga i le aofaʻi o tagata le taua na maliliu i osofaʻiga drone.

Bachman, faiaoga faʻapolofesa i aia tatau a tagata ma le faʻatonu o le Global Affairs MA Program i le AU's School of International Service, na suʻesuʻeina se faʻataʻitaʻiga o le 81 Times tusiga ma 26 Post tusiga lomia faasalalau i totonu o le lua aso o taia drone faapitoa i le va o 2009 ma 2014. Ona ia faatusatusa lea o le lipoti pepa e lua i le suesuega ma le sailia o drone taia e le London-faavae The Bureau of Investigative Journalism (TBIJ). Na ia fai mai na ia manatu o faʻamaumauga a le TBIJ o loʻo faʻamaonia "ona na latou faʻaaogaina se metotia na faʻamaonia e le Nofoaga Autu mo Tagata Lautele i Feteʻenaʻiga ma Aia Tatau a Tagata" i Columbia University's Law School.

I osofaiga drone lipotia e O le Times, Na maua e le TBIJ tagata lautele na fasiotia i le 26 o le 81 osofaiga. O le Times, e ui i lea, na lipotia mai e tagata lautele na maliliu i na o le lua o na osofaiga, na tusia e Bachman.

Tilotilo Le FalemeliO le faʻasalalauina o osofaʻiga a le drone, na iloa ai e Bachman na lipotia e le TBIJ tagata lautele na maliliu i le 7 o le 26 osofaʻiga, aʻo Le Falemeli lipotia tagata lautele na maliliu i le na o le tasi le osofaiga.

I le 33 osofaʻiga na mafua ai le faʻaleagaina o tagata lautele, na iloa ai e le TBIJ o le va o le 180 ma le 302 tagata lautele na maliliu - ae Times ma pou tala na lipotia mai e uiga i le maliliu o na o le toaiva tagata lautele i tala e tolu na latou matauina ai sa i ai tagata lautele na maliliu.

"O lenei tulaga o le le lipotia o tagata lautele na maliliu o lona uiga e le o logoina le au faitau i taunuuga moni o osofaiga a drone i Yemen ma Pakistan," na tusia ai e Bachman. "O loʻo faʻaalia ai le toilalo o le au tusitala i nei pepa e vaʻavaʻai i tagi ogaoga a le malo e uiga i le tagata na fasiotia i ni osofaʻiga faapitoa."

E sili atu le leaga, na lipotia e Bachman le mea na tupu ina ua ia faʻafesoʻotaʻi ia nusipepa e lua e fesiligia ai i latou "e uiga i le le saʻo o latou lipoti i tagata lautele na maliliu, ma ia vaʻai pe faʻasalalau e se nusipepa ni faʻasaʻoga" e uiga i maliu o tagata lautele mai osofaʻiga drone. “O le tali mai ia i laua e leai,” na ia tusia ai.

Faitau le tusi a Bachman mea e va'ai i le aotelega atoa o ana su'esu'ega ma fa'amatalaga tonu na ia lipotia mai na maua mai Times ma pou sui. Ae mo se tasi o faʻataʻitaʻiga o le le fiafia o le aufaasālalau i lenei mataupu, mafaufau i le mea na lipotia e Bachman na taʻu atu e Sylvester Monroe, Le Falemelio le faatonu pule lagolago.

Monroe, o le tusi lea a Bachman, “na taʻua e faapea, pe a faaaogāina ni ‘puna aloaʻia’ e lē mafai ona ‘faamaonia tutoatasi po o ai o ē ua maliliu o ni sui o vaega faatupu vevesi ma atonu o ni tagata lautele e lē sala.’”

E tusa ai ma le tala a Bachman, na faaopoopo e Monroe lenei faʻamatalaga mataʻina: "E tusa lava pe faʻaalia e le CIA e le saʻo lana faitauga, e le o se mea ia i tatou e faia se faasaʻoga." Ia goto ifo i totonu: Le Falemeli e foliga mai o le a le faia se faasa'oga o pepelo ma faamatalaga sese a se ofisa sipai e tusa lava pe e le taumateina e ioeina e le ofisa lava ia.

Na taʻua foi e Bachman o le faaupuga "aia tatau a tagata" - ma isi mea tutusa - na faʻaalia i le na o le 5 o O le TimesE 81 tala osofa'iga a le drone, ma na'o le tasi o le 26 pou tala. O le faaupuga "tulafono o taua" poʻo "tulafono o feteʻenaʻiga faʻaauupegaina" - manaʻomia e "tuʻu le drone i totonu o latou tulaga faʻavaomalo faʻavaomalo" - e leʻi taʻua i soʻo se tala.

"A aunoa ma le manino a le malo ma lipoti saʻo, tagata faʻasalalau, pei o le puna o Le Faʻatonuga's 'Drone Papers,' ua na o le pau lea o punaoa mo faʻamatalaga o le a mafai ai ona tatou malamalama i taunuuga moni o le osofaʻiga o le drone, "o le tala lea a Bachman.

___________________________

  • O Oketopa 2 talu ai nei le tele o pomu a le US i luga o le falemaʻi Doctor Without Borders i Kunduz, Afghanistan, lea e le itiiti ifo i le 30 tagata faigaluega, tagata gasegase ma isi na fasiotia, atonu o se tulaga tulaga ese lea e faʻamalosia ai mea na tutupu e suʻesuʻeina ma le totoa. Ae aua le faalagolago i ai. I le mataupu a le falemaʻi Kunduz, o tagata na vaʻaia - Westerners / fomaʻi mai se faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻafomaʻi agaalofa faʻavaomalo o loʻo faia ni tuuaiga e faapea o pomu na faia ma le loto i ai - e le mafai ona faigofie ona faʻaumatia e le Pentagon ma a tatou aufaasālalau masani masani. Ua ta'ua e Foma'i e aunoa ma Tuaoi le tele o osofa'iga i luga o le falema'i o se solitulafono tau taua ma e mana'o e su'esu'eina le osofa'iga e se su'esu'ega fa'ava-o-malo i lalo o Feagaiga i Sineva. Nai lo lena, o General John F. Campbell, le taʻitaʻi Amerika i Afghanistan, na tofia se taʻitaʻiʻau e lua-fetu mai se isi faʻatonuga e taʻitaʻia le mea na taʻua e Campbell o se suʻesuʻega tutoʻatasi - e mamao ese mai le mea na manaʻomia e Fomai e aunoa ma ni tuaoi. O le tausia o le suʻesuʻega i totonu o le fale o le militeri e sili atu ona foliga mai atonu o le a tatou agai atu i se tasi o na mea sese-na-faia lipoti Pentagon, nai lo se taua-solitulafono-na faia lipoti. E oo lava i lenei tulaga le talafeagai, feteʻenaʻi suʻesuʻega laʻasaga, e ui i lea, e sili atu nai lo le mea e masani ona tupu pe a fasiotia tagata lautele i osofaʻiga a Amerika ma e leai ni tagata Sisifo poʻo ni tagata faʻamaonia e molimauina.

O lenei galuega ua laiseneina i lalo ole Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License.

E uiga ia John Hanrahan
John Hanrahan, o loʻo i ai nei i le faatonu faatonu o le ExposeFacts, o se sa avea ma pule faatonu o The Fund for Investigative Journalism ma o se tusitala mo  Le Washington Post, The Washington Star, UPI ma isi faʻalapotopotoga talafou. E iai foi lona poto masani i le avea ai o se tagata sailiili faaletulafono. O Hanrahan o le tusitala o le  Malo e ala i konekarate  ma le tusitala o le Faʻailoga mamao: O le Faʻatauga a Alaska. Na ia tusia tele mo NiemanWatchdog.org, o se poloketi a le Nieman Foundation for Journalism i le Iunivesite o Harvard.

Muamua lomia e ExposeFacts.org

<--break->

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana