O se Raptor Tele na Faʻateleina e le Suauu Faʻasolo le Lalolagi

hastingsbookSaunia e David Swanson

I le ituaiga o taua soloia talatala e tatau i tagata uma ona faitau faaopoopo A New Era of Nonviolence: Le Mana o le Sosaiete Sivili i luga o Taua saunia e Tom Hastings. Ose tusi su'esu'ega o le filemu e fa'asolo moni atu i le va'aiga o le fa'atupu filemu. O lo'o tautala le tusitala i aga lelei e le o ni tioata lanu rosa po'o le mumu-pa'epa'e ma le lanumoana. O Hastings e le na o le sailia o le filemu i lona loto po o le filemu i lona pitonuu po o le aumaia o le upu lelei o le filemu i tagata Aferika. E manaʻo moni o ia e faʻamutaina taua, ma e aofia ai se mea talafeagai - e le faʻapitoa - faʻamamafa i le Iunaite Setete ma lona militarism e leʻi tupu muamua. Faataitaiga:

“I se tali lelei o ni taunuuga le lelei, o le tuuga mo suauu o loo totoe o le lalolagi o le a faateleina ai feteenaiga ma manaomia ai le tele o suauu e manumalo ai i le tuuga . . . '[T] le US Air Force, le lalolagi e to'atasi le tele o tagata fa'atau suau'u, na fa'ailoa talu ai nei se fuafuaga e suitulaga le 50 pasene o lona fa'aogaina o suau'u i isi suau'u, fa'atasi ai ma le fa'amamafaina o le biofuels. Peita'i, e le sili atu i le 25 pasene o suau'u afi o le a mafai ona tu'uina atu i le afi [ma le gaoia o fanua e mana'omia mo fa'ato'aga-DS] . . . o isi itulagi o lo'o maua ai le suau'u e foliga mai e sili atu le fa'afaigaluegaina ma le fa'auilavea a le militeri.' . . . Faatasi ai ma le faatupulaia o le utiuti o suauu faasao, ua ulufale atu ai le militeri a Amerika i se vaitaimi o Orwellian o taua tumau, faatasi ai ma feteenaiga vevela i le tele o atunuu i taimi uma. Atonu e manatu i ai o se raptor tele, e faaosofia i le suauu, e taamilo pea i le lalolagi, e saili lana isi meaai.

O le toʻatele o tagata e fiafia i le “filemu,” e pei lava o le toʻatele o tagata e lagolagoina le puipuia o le siʻosiʻomaga, e lē fia faalogo i ai. O le US Institute of Peace, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona manatu o se paʻu i luga o le gutu o le raptor tele, ma o le a - ou te manatu - e lava lona vaʻaia i na faaupuga e tetee ai i le parakalafa muamua. O le mea moni, o Hastings, o loʻo faʻaalia lelei ai le auala e mafaufau ai Washington, DC, e ala i le taʻua o se faʻamatalaga masani, ae o se tasi ua faʻamaonia le sese i mea lauiloa. O Michael Barone lea o US News ma le Lipoti a le Lalolagi i le 2003 aʻo leʻi osofaʻia Iraq:

“E toaitiiti i Uosigitone e masalosalo e mafai ona tatou nofoia Iraq i totonu o ni nai vaiaso. Ona oo mai lea o le galuega faigata o le siitia atu o Iraki i se malo e faatemokalasi, filemu, ma faʻaaloalo i le tulafono. O le mea e lelei ai, o ofisa atamamai i le puipuiga ma le Setete o loʻo faia ni fuafuaga faʻapitoa mo galuega mo lena faʻalavelave mo le silia ma le tausaga i le taimi nei.

O lea, aua le popole! O se faʻamatalaga lautele lea i le 2003, e pei o le tele o isi, ae o le mea moni o le malo o Amerika sa fuafua e osofaʻia Iraq mo le silia ma le tausaga aʻo leʻi faʻaauau pea ona avea ma "tala fou!" sa'o i luga lenei vaiaso.

O taua e mafai ona taofia e oo lava i le Iunaite Setete e manino ia Hastings o le a ioe i le manatu o Robert Naiman. tetee talu ai nei ina ua fautuaina e le CNN o le tetee atu i le taua o le Contra i le malo o Nicaragua e tatau ona faaleaogaina se tasi mai le tauva mo le peresitene o le US (aemaise lava o se tasi e tu i tafatafa o se tagata mafanafana le maasiasi na palota mo le taua i Iraq). O le mea moni, ua faailoa mai e Hastings, o taumafaiga tetele a le filemu i le Iunaite Setete i lena taimi e foliga mai na taofia ai se osofaiga a Amerika i Nicaragua. “O le au ofisa maualuga a le Iunaite Setete o loo i ai le avanoa ia [Peresitene Ronald] Reagan ma lana kapeneta na taumatemate faapea o le osofaʻia o Nicaragua e toetoe lava a le maalofia - ma . . . e lei tupu lava.”

E suʻesuʻe e Hastings mafuaʻaga o taua i fafo atu o le Pentagon, suʻesuʻeina, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻamaʻi faʻamaʻi i tua i le mafuaʻaga masani o le mativa, ma matauina o faʻamaʻi pipisi e mafai ona oʻo atu ai i le xenophobic ma le faʻaleagaina o tagata e tau atu i taua. O le galue e faʻaumatia faʻamaʻi e mafai ona fesoasoani e faʻaumatia taua. Ma o le mea moni o se vaega itiiti o le tau o taua e mafai ona alu mamao i le faʻaumatiaina o faʻamaʻi.

O lena taua e le tatau ona avea ma taunuuga o feeseeseaiga e manino ia Hastings o loʻo faʻamatalaina faʻataʻitaʻiga sili ona lelei e pei o le tetee lauiloa i Filipaina mai le ogatotonu o le 1970 i le ogatotonu o le 1980s. Ia Fepuari 1986 na amata ai se taua faalemalo. "Na faʻalavelave tagata i le va o autau e lua o tane i se faʻalavelave mataʻina e fa aso e le faʻaleagaina. Na latou taofia se taua a le malo ua tulaʻi mai, laveaʻiina lo latou faatemokalasi, ma faia nei mea uma ma le leai o se oti.

O se tulaga lamatia o loʻo lamalama i le faʻatupulaia o le faʻaalia o le malosi o le le faʻaleagaina lea ou te manatu o loʻo faʻaalia i se upusii mai ia Peter Ackerman ma Jack Duvall ou te fefe e ono aofia ai Hastings e aunoa ma se lagona o le faʻafefe. Ackerman ma Duvall, e tatau ona ou taʻua, e le o Iraqi ma i le taimi na faia ai lenei faʻamatalaga e leʻi tofia e tagata o Iraq e filifili lo latou taunuuga:

"Sa faʻaleagaina ma faʻasalaina e Saddam Hussein tagata Iraqi mo le sili atu i le 20 tausaga ma talu ai nei na taumafai e maua ni auupega o le faʻaumatiaga tele e le aoga ia te ia i totonu o Iraq. O lea e sa'o ai Peresitene Bush e ta'ua o ia o se taufaamata'u faavaomalo. Ona o nei mea moni, soʻo se tasi e teteʻe i le militeri US e faʻaumatia o ia e iai le matafaioi e fautua mai pe faʻafefea ona faʻafeiloaʻi o ia i fafo o le faitotoa pito i tua o Baghdad. O le mea e lelei ai o loʻo i ai se tali: Faʻavae tagata lautele, tetee le faʻaleagaina e tagata Iraqi, na atiina ae ma faʻaogaina ma se fuafuaga e faʻaleagaina ai le malosi o Saddam.

I lenei tulaga, soʻo se atunuu o loʻo i ai auupega e faʻaaogaina mo na o taua mai fafo e tatau ona osofaʻia e le Iunaite Setete o se taufaʻamataʻu faavaomalo, poʻo soʻo se tasi e tetee i ia gaioiga e tatau ona faʻaalia se isi auala e faʻaumatia ai lena malo. O lenei mafaufauga e aumaia ai ia i tatou le CIA-NED-USAID "faʻalauiloaina o le faatemokalasi" ma le "feteʻenaʻiga lanu" ma le taliaina lautele o le faʻaosoosoina o osofaʻiga ma osofaʻiga "leai se vevesi" mai Uosigitone. Ae pe aoga ia auupega faaniukilia a Uosigitone ia Peresitene Obama i totonu o le Iunaite Setete? Pe o le a sa'o ea o ia i le ta'ua o ia lava o se taufaamata'u faavaomalo ma osofaia o ia lava sei vagana ua mafai ona tatou faaali atu se isi auala e faatoilaloina ai o ia?

Afai e taofia e le Iunaite Setete le faaauupegaina ma le faatupeina o nisi o malo sili ona leaga i luga o le fogaeleele, o ana galuega "suiga pulega" i isi nofoaga o le a aveesea lena pepelo. O le a latou tumau pea ma le leai o se faamoemoe e pei o le le faatemokalasi, faʻatupu faʻatemokalasi faʻaaafia i fafo. O se faiga faʻavae moni mai fafo, e ese mai ai, o le a le galulue faʻatasi ma Bashar al Assad i le faʻasauāina o tagata pe mulimuli ane faʻaauupegaina Suria e osofaʻia o ia pe faʻatulagaina tagata tetee e tetee atu ia te ia ma le le faʻaleagaina. Nai lo lena, o le a taʻitaʻia ai le lalolagi e avea ma faʻataʻitaʻiga agai i le faʻaleagaina, saolotoga o le va o tagata, faʻaauau le siosiomaga, faʻamasinoga faʻavaomalo, tufatufa saʻo o punaoa, ma galuega o le lotomaualalo. O se lalolagi e pulea e se tagata e faatupuina le filemu nai lo se taua o le a matua le taliaina mo solitulafono a Assads o le lalolagi.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana