O le $ 350 Bill Department Defense Department o le a leoleoina i tatou nai lo le $ 700 Bill Machine War Machine

Pentagon i Uosigitone DC

Saunia e Nicolas JS Davies, Aperila 15, 2019

O le US Congress ua amata ona finau i luga o le paketi a le militeri FY2020. Le FY2019 tala faʻatatau mo le US Department of Defense o le $ 695 piliona tālā. Peresitene Trump's tala o le paketi mo le FY 2020 o le a faateleina i le $ 718 piliona.

Tupe faʻaalu e isi Matagaluega a le Malo silia le $ 200 piliona e $ 93 piliona i le Veterans 'Affairs; $ 16.5 piliona i le Matagaluega o Malosiaga mo auupega faanatura; $ 43 piliona i le Setete o le Setete; ma le $ 52 piliona i le Dept. of Homeland Security).

O nei aofaiga e le aofia ai le tului i luga o aitalafu a le US ua faatupeina e faatupe ai taua ua tuanai ma le fausiaina o le militeli, lea e siitia ai le tau moni a le US Military-Industrial Complex i le sili atu i le tula miliona tala i le tausaga.

E faalagolago i le tasi o nei aofaʻiga e faitauina o tupe faʻaalu a le militeli, ua uma ona latou 'ai i le va o 53% ma 66% o tupe faʻaalu a le feterale (tupe faʻaalu e le o se vaega o lenei faʻatusatusaga aua latou te le faʻamaonia), ma totoe ai na o le tolu o tupe faʻaalu tupe faʻaalu mo mea uma a leai.

I le fono a Aperila 4th NATO i Uosigitone, na unaʻi ai e le US ana aufitafaʻi a NATO ina ia faʻateleina a latou tupe faʻaalu a le militeli i le 2% o le GDP. Ae a Iulai 2018 tusiga saunia e Jeff Stein i le Washington Post na lafoina i luga o lona ulu ma suʻeina le auala e mafai ai e le US ona faʻatupeina le tele o mea tatou te le manaʻomia i le vafealoaʻi ae nai lo faaitiitia tatou lava tupe faʻaalu a le militeli i le 2% o le GDP mai lona 3.5% -4% o loʻo i ai nei. Na fuafuaina e Stein lena mea o le a faamatuu mai le $ 300 piliona i le tausaga mo isi mea e ave i ai le faamuamua a le atunuu, ma ia sailiili ai i ni auala e mafai ona faaaoga ai na tupe, mai le soloia o aitalafu a tamaiti aʻoga ma le faatupeina o le kolisi-leai se pili aʻoga ma lautele muamua-K aʻoga e aveʻesea le mativa tamaititi ma leai ni fale.

Masalo ina ia fausia se manatu sese o le paleni, na taʻua ai e Jeff Stein Brian Riedl o le Manhattan Institute, o le na taumafai e liligi vai malulu i lona aitia. "E le naʻo se mataupu o le faʻatau o ni nai pomu," o le tala lea a Riedl ia te ia. "E faʻaalu e le Iunaite Setete le $ 100,000 i le 'au e totogi ai taui - e pei o totogi, fale (ma) le soifua maloloina."

Ae o Riedl o se tagata e le masani ai. E na o le tasi le valu o le taua-ina ua maeʻa le Cold War, ua faʻaaluina i tupe faʻaalu a le militeri a Amerika, mo totogi ma penefiti mo fitafita a le US. Talu mai le faʻaaluina o tupe faʻaalu a le militeri a Amerika i le 1998 i le maeʻa ai o le Cold War, o tau o le "Tagata Faigaluega" ua toe fetuunaʻi e tusa ma le 30%, pe $ 39 piliona ile tausaga. Ae o le Pentagon o loʻo faʻaaluina le $ 144.5 piliona i le "Faʻatauina" o fou vaʻa tau, vaatau ma isi meatau ma masini. E sili atu nai lo le faʻaluaina mea na faʻaalu i le 1998, o se faʻaopoopoga e 124% poʻo le $ 80 piliona i le tausaga. Ae mo fale, ua gagau e le Pentagon tupe mo fale militeri aiga i le sili atu i le 70%, naʻo le sefeina o le $ 4 piliona i le tausaga.

O le vaega pito sili ona tele o tupe faʻaalu a le militeri o le "Operation and Maintenance," lea ua $ 284 piliona i le tausaga, poʻo le 41% o le Pentagon budget. O le $ 123 piliona (76%) e sili atu nai lo le 1998. O le “RDT & E” (suʻesuʻega, atinaʻe, suʻega ma iloiloga) mo le isi $ 92 piliona, o se 72% poʻo le $ 39 piliona faʻaopoopoga i luga o le 1998. (O nei fuainumera uma o tupe faʻaalu-fetuunai, faʻaaogaina o le Pentagon lava "talaʻi tumau" aofaʻi mai le FY2019 DOD Green Green.) Lea faʻateleina siitaga i tau o tagata faigaluega, e aofia ai fale o aiga, tala mo na o le $ 35 piliona, tasi le valu o le $ 278 piliona i le tausaga tulaʻi i militeri faʻaalu talu 1998.

O se vaega autu o le siitia o tau i le Pentagon, aemaise i le sili atu ona taugata o le "Operation and Maintenance" o le tala o le tupe, o le faiga faavae o le faia o ni galuega faatino masani na faia e le au militeli mo le aufaigaluega "tupe". ua avea o se nofoaafi e le masani ai mo le vaʻaleleina mo le fiaselau o faʻapotopotoga tupe maua.  

A suesuega 2018 e le Ofisa o Suʻesuʻega a le Konekeresi, o le $ 380 piliona o le $ 605 piliona FY2017 Pentagon base budget, na faʻaiʻuina i pusa tupe a le aufaipisinisi. O le vaega o le "Faʻagaioiga ma le Tausiga" paketi na faʻakonekarate mai na amata mai le 40% i le 1999 i le 57% o le aso sili atu tele paketi - o se sili atu sea o le sili atu tele pai.

O le tele o auupega a le Iunaite Setete ua atiae, popole mo ma ua sili atu le aoga mai lenei faiga pisinisi fou. I la latou tusi, Top secret Amerika, Na faailoa mai e Dana Ositaulaga ma William Arkin le auala o le General Dynamics, na faavae ma agai atu i le tele o lona talafaasolopito Pack Obama tagata, o le aiga o le aiga o Chicago, na faʻaaogaina lenei vaʻavaʻavaʻavega e avea ma kamupani e sili atu le tele o IT i le US.

Ositaulaga ma Arina ua faamatalaina le auala na amata ai e le konekarate Pentagon pei o General Dynamics mai le gaosiga o auupega i le taalo o se felagolagomai i gaioiga a le militeli, fasioti tagata fasioti tagata ma le fou mataituina setete. "O le atinaʻeina o General Dynamics na faavae i luga o se tasi auala faigofie," na latou tusia ai: "Mulimuli i le tupe."

Na faʻaalia e le Faifeʻau ma Arkin o le tele o auupega o loʻo faia ai meatau a leona o sea o konekalate fou e sili ona lelei. "Mai le 1,900 pe sili atu kamupani o loʻo galulue i luga konekalate pulega i le ogatotonu o le 2010, tusa ma le 90 pasene o le galuega na faia e 6% (110) o latou," Faʻamatala e le Faifeʻau ma Arkin. "Ina ia malamalama pe faʻafefea ona oʻo mai nei kamupani i le vaitaimi o le maeʻa ai o le 9/11, e leai se isi mea e sili atu ona lelei i ai nai lo… General Dynamics."

O le filifiliga a le sui o le General Dynamics Board member James James, o lona uluai Defense Secretary, na faʻapenaina le faitotoa fouvale i le va o le pito i luga o le 'au e faʻaauupegaina, o auupega o fana ma le laumua o le malo o loʻo faʻamafanafanaina lenei faiga leaga o militani. O le mea tonu lava lea na lapatai mai ai Peresitene Eisenhower i tagata Amerika e tetee i lana tautala faamavae i le 1960, ina ua ia fatuina le fuaitau "Faʻatauga Faʻatau-Faʻatekonolosi."

O le a le mea e fai?

I le faatusatusa atu ia Riedl, o William Hartung, o le faatonu o le Vaega o Auupega ma Puipuiga i le Nofoaga Autu mo Faiga Faavae Faavaomalo, na tau atu i le Washington Post o le tele naua o mea tau tupe a le militeri na mafaufau Jeff Stein o le e le talafeagai. "Ou te manatu e talafeagai i tulaga o le puipuia pea le atunuu," o le tala lea a Hartung, "E ui lava e te manaʻomia se taʻiala e faia ai."

O lea fuafuaga e tatau ona amata mai i se iloiloga manino o le 67%, po o le $ 278 piliona i le tausaga, le faʻaleleia atili o tau o tupe faʻaalu a le militeli i le va o 1998 ma 2019.

  • O le a le tele o lenei faʻatupulaia o le taunuuga o faaiuga a taʻitaʻi o le US e totogi ai taua mataʻutia i Afghanistan, Iraq, Pakistan, Somalia, Libya, Suria ma Yemen?  
  • Ma o le a le tele o le taunuuga o le militeri-pisinisi e fiafia e faʻaaogaina lenei tulaga o taua e faʻatautaia ai i luga o lisi o lisi o vaʻavaʻa taugata fou, vaʻavaʻa ma isi auupega o faʻatau ma le vaʻavalea o le gasologa o faʻasalalauga faʻapisinisi ua uma ona ou faʻamatalaina?

O le bipartisan 2010 Vaega o Galuega Tau Puipuiga Maloloina na taloina e le Congressman Barney Frank i le 2010 tali nei fesili mo le vaitaimi 2001-2010, ma faaiu ai na o le 43% o tupe faaalu a le militeli na faatupulaia i taua a le taua a le IS, ae o 57% e le fesootai i taua i le taimi nei.  

Talu mai le 2010, ao faʻaauauina le US ma faʻalauteleina tau felelei ma faʻatautaia galuega, na ia aumaia le tele o ana 'auʻaunaga mai Afghanistan ma Iraq, ma tuʻuina atu faʻamaumauga ma le faʻavaeina o le eleele i faʻaupuga i le lotoifale. O le fuafuaga a le FY2010 Pentagon $ 801.5 piliona, naʻo nai piliona matamumuli ile Bush $ 806 piliona FY2008 tala ose tupe, ose faʻamaumauga ile WW II. Ae i le 2019, o tupe faʻaalu a le militeri a Amerika e na o le $ 106 piliona (poʻo le 13%) e paʻu ifo nai lo le 2010.   

O le vaevaeina o tamaʻi tipi talu mai le 2010 o loʻo manino ai o le sili atu ona maualuga o tupe faʻaalu a le militeri i aso nei e le o taua. E ui o le Faʻagaioiga ma le Tausiga o tau na paʻu i lalo i le 15.5% ma le tau o le Militeri na paʻu i lalo e le 62.5%, o le Pentagon's budget for Procurement ma RDT & E na oʻo ina tipiina e le 4.5% talu mai le tumutumuga o le 2010 o le faʻateleina o Obama i Afghanistan. (Faʻapea foi, o nei fuainumera o loʻo i totonu uma i le "FY2019 Constant Dollars" mai le Pentagon's DOD Green Green.)

E tele naua tupe e mafai ona tipi ese mai le paketi a le militeri i le naʻo le faʻatauaina o le amio pulea e faʻamaualuga ai le militeri i le auala e faʻaalu ai tupe a le tatou atunuʻu. O le Pentagon ua uma ona fuafuaina e tatau latalata 22% o lona nofoaga faamiliteli i totonu o le US ma le lalolagi atoa, ae o le aofaʻi o tālā na faʻapogai ai e le Trump ma le Congress ona lolovaia ana tala, ua faʻamalosia ai e faʻateʻa le faaselau o taʻiala e le mafaitaulia.  

Ae o le toe fuataiina o militeri a Amerika ma faigamalo a fafo e manaʻomia ai le sili atu nai lo na o le tapunia o faavae maualuluga ma le taufaasese o otaota lafoai, faiga taufaasese ma le sauaina. A maeʻa le 20 tausaga o taua, e le o se taimi ua tuanai e taʻutino ai o le militeri malosi lea na faʻaaogaina e le US e faʻaaoga ai lona tulaga o se "super mana" i le maeʻa ai o le Cold War, ona sosoo ai lea ma le tali atu i solitulafono o Setema 11th, o se faʻalavelave mataʻutia ma le toto, o le faia o le lalolagi sili atu ona lamatia e aunoa ma le avea o Amerika ma se saogalemu.

O le mea lea, o loʻo feagai foʻi le US ma faʻalavelave faʻanatinati faʻavaomalo mo se tautinoga fou i le galulue faʻatasi faavaomalo, tipiloma ma le tulafono a tulafono faava o malo. O le faʻalagolago i le tulafono a le US i le taufaʻatau ma le faʻaaogaina o le malosi e pei o le mea autu a le tatou atunuʻu autu o faiga faʻavae a le atunuu, o se lamatiaga sili lea i le lalolagi atoa nai lo isi atunuu na osofaʻia e le US talu mai 2001 i le Iunaite Setete.

Ae pe o faʻaaogaina e le Faʻamasinoga Faʻatau-Faʻatekonolosi a tatou malo e faʻafetaui ai taua faʻalavelave poʻo na o le tuʻuina atu o ana lava taga, o le tausia o se masini e tolu miliona tala e sili atu i le fitu i le sefulu o le tele o fitafita pito sili ona taua i le lalolagi na tuʻufaʻatasia e fatuina se lamatiaga o loʻo i ai nei. E pei lava Madeleine Albright i le vaega o le suiga a Clinton i le 1992, o ofisa fou o le US e ulufale mai i le ofisa ma fesili atu, "O le a le lelei o le i ai o lenei militeli manaia o loo e talanoa i ai pe afai e le faatagaina i matou e faaaoga?"

O le mea moni, o le i ai pea o lenei masini taua ma le mafuaaga na mafua ai le avea o se mea e faamalieina ai le tagata lava ia, e mafua ai le le iloa e mafai e le US ona taumafai e faamalosia lona malosi faaupufai i luga o isi atunuu ma tagata i le salafa o le lalolagi.

O se Faiga Faʻavae Faʻasalalau Faʻamatalaga

O le a la se mea o le a foliga mai ai, o le alualu i luma o faigamalo a Amerika.  

  • Afai e tausisia e le Iunaite Setete le faalēaogāina o taua o se "meafaigaluega o faiga faʻavae a le malo" i le 1928 Kellogg Briand Pact ma le faʻasaina faasaga i le taufaʻamataʻu poʻo le faʻaaogaina o le malosi i le UN Charter, o le a le ituaiga Matagaluega o le puipuiga o le a tatou manaomia moni lava? O le tali e manino lava: se Matagaluega a puipuiga.
  • Afai o le US na tuʻuina atu i le vavalalata faʻapitoa ma Rusia, Saina ma isi malo faʻaupuipuia e faʻaitiitia le faʻaitiitia oa tatou auupega faaniukilia, e pei ona latou malilie i le Nuclear Nonproliferation Treaty (NPT), o le a vave le mafai e le US ona auai i le 2017 Treaty i le Faasaina o Auupega Nuclear (TPNW), e faʻaumatia ai le sili atu le taufaamatau taua o loʻo feagai ma i tatou uma? O lenei tali e faʻaalia foi: o le vave ona sili atu.
  • O le taimi lava tatou te le o toe faʻaaogaina ai a tatou militeri malosiʻaga ma meatau e faʻamataʻu ai le faʻatulafonoina osofaʻiga faasaga i isi atunuʻu, o fea o a tatou paketi-faʻatupeina auupega faiga e mafai ona tatou gaosia ma tausisi i le tele laiti numera? Ma o le fea e mafai ona tatou faia e aunoa ma le atoa? O nei fesili e manaʻomia ai ni auiliiliga auiliili ma faigata, ae tatau ona fesiligia - ma taliina.

O Phyllis Bennis o le Inisitituti mo Faiga Faavae Faiga Faʻavae sa amata lelei i le taliina o nisi o nei fesili i le tulaga faavae o le faiga faavae i se Aokuso 2018 tusiga in I Nei Taimi ua faʻaulutalaina, "O Se Malosiaga Faʻavae Faiga Faavae i Fafo mo le Fou Galu o le Aufai Tauagavale." Na tusia e Bennis:

"O se alualu i luma o faiga faʻavae mai fafo e tatau ona teʻena le militeri a Amerika ma le puleaina o tamaoaiga ae faʻavaeina i le lalolagi felagolagomaʻi, aia tatau a tagata, faʻaaloalo mo tulafono faʻavaomalo ma le faʻamanuiaina i tulaga tau i le taua."

Na fautua mai Bennis:

  • O le tele o le diplomatia mo le filemu ma le faʻaleagaina ma Rusia, Saina, North Korea ma Iran;
  • O le soloia o le NATO o se mea e le masani ai ma matautia o le Cold War;
  • Faʻaiʻuga o le taʻamilosaga o le faʻamalosia ma le faʻalavelave na faʻaalia e le US militari "Taua i luga o le fefe";
  • Faʻaiʻuina fesoasoani a le militeri Amerika ma le lagolago faʻapitoa mo malo o Isaraelu;
  • Faʻaiʻuga a le militeli Amerika i Afghanistan, Iraq, Syria ma Yemen;
  • Umaina o taufaamatau a Amerika ma puipuiga tau tamaoaiga e faasaga ia Iran, North Korea ma Venezuela;
  • Fesuiaʻiina o le militarization fetolofi o sootaga a Amerika ma Aferika ma Latina Amerika.

Tusa lava foi ma le leai o se alualu i luma faiga faʻavae tulaga o le a suia ai le US o loʻo i ai nei fitafita fitafita tulaga, Barney Frank's 2010 Vaega o Galuega Tau Puipuiga Maloloinafuafuaina tipi e tusa o le piliona piliona tala i le sefulu tausaga. O auiliiliga autu o ana fautuaga o:

  • Faʻateleina le faʻaulufaleina o le eletise i le 1,000 faʻataunuʻu i luga o 7 submarines ma 160 Minuteman missiles;
  • Faʻaititia le malosi atoa o vaega i le 50,000 (faʻatasi ai ma le toesea mai Asia ma Europa);
  • O le vaʻalele a le 230, faʻatasi ai ma le 9 "vaʻalele tetele" vaalele (o loʻo i ai nei le 11, faʻatasi ai ma le 2 ma le 2 sili atu i luga o le faasologa, faʻatasi ai ma le 9 laiti "vaʻalele osofaʻavale" poʻo le avega o le helikopter);
  • E lua vaalele a le Ea;
  • Faʻatau ni tau e sili atu ona taugata i le F-35 tauʻavale, MV-22 Osprey vertical take-off plane, Expeditionary Fighting Vehicle and KC-X tank air;
  • Suiga luga-mamafa fausaga a le militeli (tasi o le aufaʻatasi poʻo le aulelei o le au 1,500 i le 2019);
  • Faʻataʻitaʻia le polokalame faʻalesoifua maloloina mo militeli.

O le a le tele o mea e mafai ona tatou vavaeeseina mai tupe faʻaalu a le militeli i le tulaga o suiga ogaoga alualu i luma i faigamalo a Amerika ma se tautinoga fou i le tulafono o tulafono faava o malo?

O le US ua mamanuina ma fausia se masini taua e faamataʻu ai ma taitaia faʻatautaia o le militeli i soo se mea i le lalolagi. E tali atu i faʻalavelave faʻafuaseʻi, po o fea lava oi ai ma e aofia ai faʻalavelave na mafua ai, e ala i le faʻaalia o "mea uma lava o loʻo i luga o le laulau," e aofia ai le taufaamatau o le militeri. O se faʻamatalaga e le tusa ai ma tulafono, e solia ai le UN Charter's faʻasaina i le faʻafefe poʻo le faʻaaogaina o le malosi.

Ua faamaonia e le au ofisa o Amerika le latou taufaamataʻu ma le faaaogaina o le malosi i le faapea mai e tatau ona latou "puipuia le taua o Amerika." Ae, o le UK's sinia faufautua faufautua taʻu atu i lona malo i le taimi o le Suez faʻalavelave i le 1956, "O le aioiga o mea taua, o le tasi lea o mafuaʻaga taua mo taua i taimi ua tuanaʻi, o le mea tonu lava lea na fuafuaina e le (UN) Charter e faʻateʻaina o se faʻavae mo le faʻaauupegaina o auupega i se isi atunuu. ”   

Tasi le atunuʻu o loʻo taumafai e tuʻuina atu lona finagalo i luga o atunuʻu ma tagata uma o le lalolagi e ala i le taufaʻamataʻu ma le faʻaaogaina o le malosiʻaga e le o le tulafono - o malo. E tatau ona faʻamalosia e le aufaʻavae ma le aufaipolokiki alualu i luma, e tatau i le Iunaite Setete ona ola i tulafono fusifusia o tulafono faavaomalo na malilie iai augatupulaga ua mavae o taʻitaʻi o Amerika ma malo, ma tatou faamasinoina ai amioga a isi atunuu. E pei ona faʻaalia mai e le tatou talaʻaga talu ai nei, o le isi filifiliga o se vaʻaiga i lalo o le tulafono o le togavao, ma le faʻateleina o vevesi ma vevesi i lea atunuʻu ma lea atunuʻu.

iʻuga

Muamua lava, o le faʻaaogaina o a tatou auupega faaniukilia e ala i feagaiga faʻapitoa ma maliega maliega e le mafai ona mafai. E taua.

O le isi, e fia "tele-fola" vaʻalele-afi vaʻalele feaveaʻi o le a tatou manaʻomia e puipuia o tatou lava matafaga, faia se felagolagomai i le tausia o le lalolagi auala lafoina saogalemu ma auai i le talafeagai UN filemu filemu? O le tali i lenei fesili o le numera e tatau ona tatou teuina ma tausia, tusa lava pe o le zero.

E tatau foʻi ona faʻaaoga le iloiloga faigata lava lea i elemeni taʻitasi i le paketi a le militeri, mai le tapunia o faʻavae e oʻo mai i le faʻatauina o nisi o mea fou ua i ai pe fou. O tali i nei fesili uma e tatau ona faʻavae i luga o manaʻoga o le puipuiga a le tatou atunuʻu, ae le o se mea faaupufai a Amerika poʻo le faanaunauga o le malo e "manumalo" i ni taua e le tusa ai ma tulafono poʻo le loloʻuina o isi atunuʻu i o latou loto e ala i taua o le tamaoaiga ma "o filifiliga uma o loʻo i luga o le laulau" taufaamataʻu .

Lenei toe fuataina o US fafo ma puipuiga tulafono faʻavae tatau ona faia ma le tasi mata i luga o se tusitusiga a Peresitene Eisenhower's faamavae tala. E le tatau ona tatou faʻatagaina le taua o le suiga o le masini taua a Amerika i totonu o se Matagaluega talafeagai o le Puipuiga ina ia mafai ona faʻatonutonu pe faʻaleagaina e le "aʻafiaga le talafeagai" o le militeri-Alamanuia Faʻalavelave.  

E pei ona taʻua e Eisenhower, "E naʻo le mataala ma le malamalama o tagatanuu e mafai ona unaʻia le sao lelei o le tele o alamanuia ma fitafita militeri o le puipuiga ma a tatou auala filemu ma sini, ina ia saogalemu ma le saolotoga ono manuia faʻatasi."

Faʻafetai i le lauiloa tele mo Medicare For All, o se fuainumera tuputupu aʻe o tagata Amerika ua malamalama nei o atunuu ei ai le soifua maloloina lautele sili atu taunuʻuga o le soifua maloloina nai lo le US ao faʻaaluina naʻo afa mea tatou te faʻaaluina i luga o le soifua maloloina. O le Matagaluega talafeagai o le puipuiga o le a faapena foi ona tuuina mai ia i tatou ni taunuuga sili atu o faiga faavae mo fafo mo le sili atu nai lo le afa o le tau o le tatou masini taua i le taimi nei o le paketi.

O Sui Usufono uma o le Fono Aoao e tatau ona palota e faasaga i le faaiuga mulimuli o le paketi a le FY2020 leaga, leaga ma le matautia. Ma o se vaega o le alualu i luma ma le talafeagai o le suiga o faigamalo a Amerika ma isi puipuiga, o le isi Peresitene o le Iunaite Setete, po o ai lava o ia, e tatau ona avea o se tulaga faamuamua a le atunuu e vavaeina ai tupe a le militeri US e le itiiti ifo i le 50%.

 

Nicolas JS Davies o le tusitala o le Toto io Tatou lima: o le osofaʻiga a Amerika ma le Faʻafanoga o Iraq, ma le mataupu i le "Obama At War" i le Faʻatulaga le 44th Peresitene. O ia o se tagata suʻesuʻe mo CODEPINK: Women For Peace, ma o se tusitala tutoatasi o lana galuega ua lolomiina lautele e tutoatasi, leai-faʻasalalau faʻasalalau.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana