Saunia e Dave LIndorff, Iulai 4, 2018, Lenei E Le Mafai Ona Tupu.
O le afi i le isi taimi!
Atonu e te faʻatali laitiiti, ae o le a le mea e teu ai o se tau fou fou, o se vaitau fou o le le mautonu faʻapitoa ma le avanoa mo, poʻo le ono tulaʻi mai foi o se faʻalavelave mataʻutia i le tulaga o se taua faanatura o le lalolagi.
E uiga i se fouvaga fou i le va o le US, Rusia ma Saina e avea ma muamua e atiae se vaalele o le vaalele e mafai ona lele i lalo i le va o le 4-15,000 kilomita i le itula aʻo faʻaogaina ma e suia ai foi i le taʻavale le ala, ma faʻaogaina ai e toetoe lava a le mafai ona faʻasalaina.
E foliga mai o le faʻaaluina o le 60% o a tatou lafoga faʻaletausaga faaletausaga i luga o le militeri ma i le leai o ni taua i le salafa o le lalolagi e na o le faatupuina o le vevesi ma le ita tele i le US e pei ona tatou faia nei e le lava. E tatau ona matou feʻaveaʻi i le tele o a matou tupe maua malosi ma maua i luga o auupega ma taua i se isi auga o le lima e leai se mea e tatau ona mafaufau i ai, ma e le toe faʻalauiloa. I tua i le tuai o 1950s ma le amataga o le 1960s, o le taufaʻatau o le "Missile Gap" lea na mafua ai le palota o le tele o tupe faʻaalu i le atinaʻeina o le tele o faʻaipoʻa ma pomu faaniukilia e ave e latou, o le fausiaina o faʻatautaia e faʻataunuʻuina i latou , ma se vaʻa tele o faʻataʻitaʻiga o Poseidon ma Triton e faʻalatalata atu ai i le talafatai o Soviet Union ma Saina. E leai lava se "vaalele." O le US intelligence na iloa mai le satelite ma o le U-2 vaʻaia le vaalele e sili atu i luga o ata na maua e le US i taimi uma le tele o ICBM ma le tele o IRBM e mafai ona tuʻuina atu H-Bombs i Rusia nai lo tagata Rusia, tala pepelo e faapea o le Soviets e sili atu le leaga nai lo le US [1] faia le togafiti. Na faʻaauau pea le faʻaiʻuga a le au fana.
O le taimi nei ua matou maua ni tala fou fou mai le Pentagon ma le militeri o sui o le Fono Aoao ua fai mai o se "missile gap" fou ua atinaʻe: O i latou na faasee i Russkies, ua taʻu mai ia i tatou [2], "O loʻo fausiaina le televise faʻatauvavesi faʻatautaia i se saoasaoa vave atu nai lo le US," ma ua oso i luma atu oi tatou, atinaʻe faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻatautaia i luga o vaʻa, o le televave o le saoasaoa o le leo, ma suia o la latou auala e sili ona maualuga ile maualuga e aloese ai mai le iloa ma le vavalalata aʻo oʻo atu i totonu o le US.
Faʻasalaga!
O le leai o se manatu o le fesili taua tele lea pe aisea e faʻatusatusa ai Rusia, faʻatasi ai ma lona tauivi ma le tamaoaiga itiiti, faʻatusatusa i le US, ma Saina, faʻatasi ai ma lona faʻaogaina o le siosiomaga, tamaoaiga ma faʻafitauli faʻapolokiki i totonu o le lotoifale, o le a faʻaaogaina ai le tele o punaoa i lenei taumafaiga faʻamalosia. O le tali, o le US, i le 2002 i le taimi o le pulega malosi a George W. Bush ma Dick Cheney, faatasi ai ma a latou sini le mautonu o le faia ma le tausia o le US superpower superpower, na paʻu ese mai i le anti-ballistic-missile - feagaiga o le feagaiga na faʻatautaia i le 1972 e Richard Nixon ma le Soviet "Evolution Empire." Talu ai ona o le valea o le a lafoaʻia se feagaiga lea na manuia ai le taufetuli o tagata, o le US, i lalo o le peresitene o Bush, Obama ma le taimi nei Trump, o loʻo galue ma le maelega e atinaʻe tekonolosi a le ABM e fuafua e tuʻituʻi faʻatautaia Rusia mai le lagi ao faagasolo la latou laasaga aʻo faʻatulagaina ia batai fou faʻatautaia ua taʻua o THAAD mo (Terminal High Altitude Area Defense), latalata i le Russian ma le tuaoi, sini o le mafai ona amataina se osofaʻiga muamua i luga o moli a Rusia [3], ma faʻaumatia ai i latou ma ofisa autu o Rusia ma taʻiala, ona tuʻituʻi ai lea i lalo soʻo se mea sese e ono lamatia ai se osofaʻiga mataʻutia ma toe faʻafoʻi i le US.
E le o maua e Rusia ni punaoa e atiina ae ai se luitau tutusa i le US, o le mea lea ua sili atu nai lo le tali atu: o le fausia o ni vaa laiti vaalele e mafai ona lalafi latalata i le US ma faʻaupuga faaniukilia lea e mafai ona faʻamalo mai le vavalalata i le matafaga o le US, ma se ituaiga fou o felauaiga i luga o le vaalele, e ala i le felelei ma le saoasaoa tele ma e iai le malosi e suia ai sini i le tulaga tutoatasi pe afai e iloa, e mafai ona ausia sini tau US tusa lava pe a uma le osofaʻiga muamua a Rusia e le US.
Ted Hall, o le fomai atamai talavou o le, i le matua o le 18 na tofia e galue i luga o le masini o le uluai pomu atomomoni o se vaega o le Manhattan Project ma sosoo ai, i le tausaga mulimuli ane talu ona molimauina le US e faaaoga le pomu na ia fesoasoani e atiaʻe faasagatau i tagata o tagata lautele i Hiroshima ma Nagasaki, na filifili e tuʻuina atu fuafuaga i le Soviet Union e puipuia ai le vavalalata o US mai le taupulepulega i luga o le pomu ina ua maeʻa le taua (Na ou fai atu e tatau ona ia mauaina le Nobel Peace Prize mo lona lototele ma lona mafaufau) [4]. O le faia o lena mea sa ia laveaiina ai i matou mai lena atuatuvale e ala i le mafai ona faatuina se paleni faaniukilia o le fefe lea na tumau mo le tele o tausaga ma taofia ai se pomu se tasi mai le toe oso i luga o se aai. I le taimi nei, o le mea e faanoanoa ai, o le a tuʻuina atu i le lamatiaga o se taamilosaga fou - o se mea moni i lenei taimi - o loʻo i totonu o le tolu puʻupuʻu faaniukilia i se tauvaga faʻafefeteina e avea ma muamua e atiae se vaʻa fou o faʻatautaia vaʻavaʻa.
O lenei tagata faimalaga e mafai ona aloese vave, e oʻo mai i le taimi nei, e le US, Rusia ma Saina e amata feutagaiga e taʻitaʻia ai le vaʻaia o le faʻatautaia o vaalele ma le toe faʻaleleia o feagaiga a le ABM. Ae o lenei tali manino e foliga mai e le mafai. O le au fitafita a Amerika ua leva ona latou miti e uiga i le tulaga mataʻutia o lenei auupega fou, ua faaauupegaina e aunoa ma ni vaalele faanatinati, e faatamaia ai vaa, e solia ai tuaoi o le atunuu e afaina ai "tagata faatupu faalavelave" ae lei iloa e le tauvalea mea o le a oo mai, ma e moni, e faʻamalosi ai i le tauvaga ma fatuina se armada o faʻatautaia o vaʻavaʻa e le mafai ona faʻaaogaina ma faʻamalosi-faʻamalosi e mafai ona fufulu ese ai le puipuiga a Rusia ma Saina ma lo latou mafai ona toe faʻamalosi.
Aua le popole pe afai o le US e taufaamatau i le mauaina o le maualuga i luga o le vaalele o le vaalele e mafai ona tuleia ai le fefe o Rusia ma Saina e mafaufau i se osofaʻiga muamua i le US, pe mafai foi ona amataina se osofaʻiga pe afai latou te saʻo pe sese foi na latou faamataʻuina i latou. Muamua osofaia e le US. O lena lamatiaga moni lava e sili atu nai lo le faʻatupega uma o le au faʻatau oloa e pei o Boeing, Ratheon ma Lockheed-Martin o le a mafua mai i se tau fou o auupega i totonu o se vaega atoa fou o auupega tekonolosi.
O le tulaga leaga lenei o mataupu i aso nei e pei ona tatau ona tatou faamanatuina Iulai 4th, o le taʻutinoga o le faavaeina o le Iunaite Setete, ma o tatou tuaa 'saolotoga mai le pule sauā. Nai lo lena, o le mea moni lava, ua tatou ulu atu i se vaitau fou o le pologa, o le taimi lea i temoni o taua ma militani, ao maua e mafanafana i Uosigitone ma atiae se auala fou e piki mai ai tupe mai a tatou taga ua uma ona gaogao.
Pau mea tatou te maua o le afi.
sootaga:
[1] http://prospect.org/article/did-us-military-plan-nuclear-first-strike-1963
[2] http://www.newsweek.com/russia-and-china-are-building-hypersonic-missiles-faster-us-officials-warn-861692
[3] https://www.thestar.com/opinion/commentary/2017/03/20/us-first-strike-advantage-heightens-risk-of-nuclear-war-polanyi.html
[4] http://thiscantbehapping.net/node/3675