75 Tausaga o le Pearl Harbor Lies

By Tavita Swanson

O le aso o le Harbor Harbor i aso nei e pei o le Columbus Day i le 50 tausaga talu ai. O le fai atu: o le tele o tagata e talitonu lava i le maasiasi. O talafatu o loʻo tumau pea i lo latou tulaga faʻamalieina le fesiligia. "New Pearl Harbour" o loʻo moʻomoʻo iai le au fai taua, fai mai, ma faʻaogaina. Peitaʻi o le uluaʻi Pearl Harbor o loʻo avea pea ma finauga lauiloa a le US mo mea uma a le militeri, e aofia ai le toe tolopoina o Iapani - e le taʻua le WWII internment a Iapani Amerika o se faʻataʻitaʻiga mo le faʻatatauina o isi vaega i aso nei. Tagata talitonu i Pearl Harbor mafaufauina mo latou talafatu mea na tupu, e ese mai i aso nei, o le sili atu US mama, o se mama mama afaina, o se maualuga eseʻesega o le lelei ma le leaga, ma le atoa manaʻoga o le puipuia taua faia.

O mea moni e le lagolagoina tala faʻasolopito. E leʻi manaʻomia e le malo o le Iunaite Setete fai Iapani o se paaga talavou i le pule a le malo, e le manaomia ona fafagaina se tafaoga, e le manaomia lagolago Nasareta ma fascism (e pei o nisi o kamupani tele a Amerika na sao i le taua), e le manaomia ona faaosofia Iapani, e le manaomia ona auai i le taua i Asia po o Europa, ma e le o faateia i le osofaiga i luga o Pearl Harbor. Mo le lagolagoina o nei faʻamatalaga taitasi, ia faitau le faitau.

Lenei vaiaso o lea ou te molimau atu i le Faʻamasinoga o Iraq e uiga i le Downing Street Minute. I le US mafaufau o le 2003-2008 vaitaimi o le sefulu tausaga-umi taua i Iraq e sili atu le leaga nai lo le Taua Lona II a le Lalolagi. Ae a oʻo i pepelo, filifiliga leaga, ma tulaga o oti ma faʻafanoga, e leai lava se faʻatusatusaga: Taua o le Lalolagi II tu luitauina o se mea sili ona leaga tagata lautele i le lautele ma le malo a Amerika aemaise (faʻapea foʻi ma le tele o isi malo) ua maeʻa. E i ai foi le tutusa i Downing Street Minute.

I le aso Aokuso 18, 1941, na feiloai ai le Palemia Winston Churchill ma lana kapeneta i le 10 Downing Street. O le fono na iai le tutusa ma le Iulai 23, 2002, fonotaga i le tuatusi lava lea, o minute na taua ai Downing Street Minutes. O nei sauniga e lua na faʻaalia ai finagalo faalilolilo o US e alu i taua. I le fonotaga a le 1941, na fai atu ai Churchill i lana kapeneta, e tusa ai ma minute: "Na saunoa le Peresetene o le a ia tau le taua ae le faailoaina." E le gata i lea, "E tatau ona faia mea uma e faamalosia ai se faalavelave."

O le mea moni, na faia mea uma e faʻamalosia ai se mea na tutupu, ma o le mea na tupu o Pearl Harbor.

 

Manatuaga lata mai

I le masina o Me 2005 na matou faʻalauiloa ai nisi o aʻu uo A maeʻa le DowningStreet.org (ua taʻua nei WarIsACrime.org) ia faʻalauiloa le silafia o le Downing Street Minutes poʻo le Downing Street Memo ma pepa e fesoʻotai i ai.

O se pepa aoga tele na faʻasaʻolotoina i se taimi e mafai ai ona i ai sona aafiaga taua.

Pei o taua uma na faʻalauiloa e seisi muamua poʻo talu mai (a itiiti mai e oʻo i le tausaga o le faʻaaliali mai o le "gaoia a latou suauʻu" ma le "fasioti o latou aiga"), o le 2003 tulaga i le taua a Iraq na faʻalauiloaina i luga o le faavae o pepelo ma sa faia ma o loʻo faʻaauau pea ile faʻavae o isi pepelo.

E le tatau ona tatou manaʻomia ni faʻamaoniga. E le tusa ai ma le tulafono le osofaia o se isi atunuu i lalo o le UN Charter ma i lalo o le Kellogg Briand Pact (ma o le a mafai ona tau le mafai i lalo o le Feagaiga a Hague o 1899). Ma i lenei tulaga, e pei o Afghanistan i le lua tausaga talu ai, o le UN na teena faapitoa le taua. O le tuʻuina atu o se taua e le tusa ai ma le tulafono ma le le mama e tusa lava po oa auupega e mafai ona osofaia i le malo ma e tusa lava poo a solitulafono ua faia e lena malo. O le tuʻuina atu o se osofaʻiga atoa i tagata lautele e manatu e teteʻi ma faʻanoanoa i latou e le tusa ai ma tulafono e tusa lava pe malamalama i loia e le amanaiaina le le tusa ai ma le taua. Agalelei o se tasi lea o mea sili ona leaga na faia. E masani lava e lei galue lava.

Tusa lava pe tatou te taliaina o meatau i Iraq poʻo Iraqi solitulafono e mafai ai ona faʻamaonia se taua, o le molimau na manino o nei pepelo. O le malo Iraqi na tetee i le vaega na latou talitonu e galulue faatasi. I le 1995 O le atalii faaletulafono o Saddam Hussein na logoina le US ma Peretania o meaola uma, vailaʻau, fana, ma auupega faaniukilia na faaleagaina i lalo o lana vaavaaiga tuusao. Ina ua tuua e le au suʻesuʻe a Malo Aufaatasi Iraq i le 1998, na faapea mai le taitai asiasi o le a latou oʻo i le faaiuga lava lea e tasi. I le 1999 i le finauga muamua i New Hampshire, na taʻua ai e Bush o le a ia “aveʻese” Saddam Hussein. "Ou te ofo o loo i ai pea iina," o lana tala lea. I le 2001, Condoleezza Rice, Colin Powell, ma isi i le Bush Administration na taʻu atu i le aufaasalalau e leai ni meatau a Saddam Hussein. Latou manino manino suia o latou manatu luga o le faʻatonuga.

O lea, ina ua oʻo mai le Downing Street Minutes ia Me 1, 2005, na matou feosofi i ai, e le o ni faamatalaga fou ae o ni molimau e mafai ona matou faʻaaogaina, uma e tauanau ai isi ma faia ai se mataupu i le faʻamasinoga poʻo le Konekeresi. O minute ia o le fonotaga i le ofisa o le Palemia o Tony Blair ia Iulai 23, 2002, lea na lipotia mai ai e le faauluuluga o le atamai, na foi mai Washington, (e pei ona aoteleina i minute).

"O gaioiga a le militeli ua vaʻaia nei e le maalofia. Bush manaʻo e aveʻese Saddam, e ala i gaioiga a le militeri, taʻuamiotonuina e le tuʻufaʻatasia o faiga faatupu faalavelave ma WMD. Ae o le atamai ma mea moni sa faʻamautuina i le faiga faʻavae. ”

Ma o latou na, e pei ona faʻamaonia i auiliiliga auiliiliga. O le au fusuʻaga a le White House ma a latou paʻaga na latou faʻamaonia pepa, faʻatosinaina manaʻoga manaʻomia na teʻena e latou lava tagata atamamai, faʻalagolago i molimau le talitonuina, fafagaina faʻamaoniga pepelo e faʻamaonia ai tagata na taʻua o le au tusitala, ma faʻasauāina faʻamatalaga manaʻomia mai tagata na latou ave faʻamalosia. Na fafau e Bush ni togafiti leaga e amata ai se taua na ia folafola faalauaitele o lo o taumafai e aloese mai ai. Vaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, le White House Memo.

Ae naʻo le mea moni na faʻailoa atu ia Peretania o taua e le mafai ona alofiaina e Iulai 23, 2002, sa tatau ona avea ma se tala tele ia Me 2005. Na matou galulue malosi e faʻataunuʻuina, faʻamalosia se teteʻe faʻasalalau kamupani na fai mai a le mafai 'e faʻamaonia se faʻamanatuga sa manino lelei ma e leʻi fefinauaʻi, pe finau o le mea na faʻaalia o le "tala tuai," e ui lava o se mea fou i soʻo se tasi na logoina e na ala faʻasalalau.

Na matou faia ia tala fou e ala i felafolafoaiga a le lautele, toe faia i totonu o le au palota a le aufaasālalau, lolovaia o tusi i faatonu, ma le tele o ituaiga o gaoioiga fatufatuga. Ae sa i ai so matou avanoa. O le aufailotu i le Fono Aoao na i ai i le toalaiti ma o le toatele oi latou o loo fai mai o le a latou faia ni taga e faamuta ai le taua pe afai e tuuina atu i le toatele. Na lagolagoina e sui o Congress Congress a matou taumafaiga. Ou te talitonu na matou lafoina le tele oa latou tautinoga faʻamalosi i pepelo e ala i le mumusu nai lo le faʻateleina ma faʻateleina la matou faʻatinoga ia Ianuari 2007.

Ina ua fesiligia e Diane Sawyer ia Bush pe aisea na ia faia ai ana tagi e uiga i Iraq o ni meatau o le faatamaʻiaina tele, na ia tali mai: "O le a le eseesega?"

Masalo e laʻititi lava nei, a o matou feagai ma le valu tausaga ma se pelesetene na te amatalia taua e aunoa ma le faʻalavelave e pepelo i le Konekeresi. Pe atonu foi ua sili atu nei, a o matou faʻaalia lo matou malosiʻaga e teteʻe ai pepelo e uiga ia Suria i le 2013 a o sefulu tausaga o faʻagaioiga faasaga i se taua i Iraq lagolagoina le Konekeresi mai le lagolagoina o se fou taua.

E tatau ona tatou faia le tali taua. E tatau ona tatou faʻamatalaina saʻo le tala, aua e leʻo iloa e le afa o le Iunaite Setete. O le pepelo pito sili ona tele i le taimi nei, talitonuina e le toatele o tagata Amelika, o Iraq na manuia ma mafatia ai le US (o lena vaega lona lua e moni) mai le taua na faaleagaina ai Iraq.

I le faasaʻoina o lena talitonuga sese ou te tuuina atu i totonu o se faamaoniga se pepa na ou tusia i le tolu tausaga ua mavae Taua a Iraki Faatasi ai ma Mea Sili Ona Taua na Tutupu i le Lalolagi.

O loʻu sili fefe o le drone taua ma sui taua ma taua faalilolilo o le a faaauau pea ona faalauiloaina e aunoa ma le muamua i le lautele faalauiloa pepelo. Poʻo le sili atu foi le leaga: o taua o le a faʻalauiloaina ma faʻamaoni faʻasilasilaga e manaʻomia le gaoia o le suauʻu a se tagata e tatau ona fasia - ma matou te le teteʻe pe manuia i le taofiina o nei solitulafono. O se tasi o mea faigaluega sili ona lelei o loʻo ia matou i lenei tauiviga o le mataala lea i pepelo uma e faʻaalu e lagolago ai taua uma ua tuanaʻi. E tatau ona tatou faʻateleina lena iloa i avanoa uma.

O le mea e aupito sili ona taua, e tatau ona tatou faʻaumatia tala faʻasolopito o Pearl Harbor.

 

Le fiafia

Tele Iapani e sili atu ona iloa le solitulafono a le latou malo, soli tulafono i luma atu ma le maeʻa ai o le Harbor Harbor, faapea foi ma le solitulafono a le Pearl Harbor. O le Iunaite Setete e toetoe lava a tauaso atoa i lana matafaioi. Mai le itu a Amerika, na mauaʻa ai Peninaona Penina i Siamani.

Nasi Siamani, tatou te matele lava ina le amanaʻiaina taimi, e le mafai ona i ai pe faia taua e aunoa ma le lagolago mo le sefulu tausaga talu ai ma faifai pea e ala i le taua o US kamupani pei GM, Ford, IBM, ma ITT. Na fiafia le aufaʻatonu a Amerika i le Nazi Siamani nai lo le malo o le Soviet Union, na fiafia e vaʻai i na malo e lua o fasia e le tasi le isi, ma fiafia i le Iunaite Setete o ulufale atu i le taua tele-ma-manaʻomia le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le itu a Egelani. o le taimi na maua ai e le malo o Amerika lena mea sili ona lelei. O le US na tolopo le D-Day mo le tele o tausaga a o Siamani na faamaligiina Lusia, ma i totonu o itula o le toʻilalo a Siamani, na faatuina ai e Churchill se taua fou i luga o Lusia e faaaoga ai fitafita Siamani.

O le naunautaiga a Churchill mo le tele o tausaga a o lei ulufale le US i le taua o le a osofaia e Iapani le Iunaite Setete. O lenei mea o le a faʻatagaina ai le Iunaite Setete (e le faʻatulafonoina, ae faʻapolokiki) ia ulufale atoa i le Taua Lona II a le Lalolagi i Europa, e pei ona manaʻo ai lona peresetene, e ese mai i le na o le tuʻuina atu o meatau ma fesoasoani i le faʻatutuina o vaʻa lalo e pei ona masani ai.

O Tesema 7, 1941, na tusia ai e le Peresetene Franklin Delano Roosevelt se taua o taua i luga o Iapani ma Siamani, ae na filifili e le aoga ma na o Iapani na o. Siamani na vave folafola taua i le Iunaite Setete, atonu i le faamoemoe o Iapani o le a folafola taua i luga o le Soviet Union.

O le ulu atu i totonu o le taua e le o se manatu fou i le Roosevelt White House. Na taumafai le FDR e taoto i le US lautele e uiga i vaa a le US e aofia ai le Greerma le Kerny, lea na fesoasoani i pasese a Peretania e siakiina ia siamupini Siamani, ae na faʻamaonia e Roosevelt na osofaʻia i se tulaga le mama. Na pepelo foi Roosevelt e faapea sa i ai ia te ia se fuafuaga faalilolilo a Nazi e fuafua ai le faatoilaloina o Amerika i Saute, faapea foi ma se fuafuaga faalilolilo a Nazi mo le suia o lotu uma i le Nazism. O le faafanua o le maualuga o le "faamaoniga" a Karl Rove o le faatauina mai e Iraq o le uranium i Niger.

Ae ui i lea, o tagata o le Iunaite Setete na latou le faatauina le manatu o le alu i se isi taua sei vagana ai Pearl Harbor, lea na amata ai e le Roosevelt le ata faataitai, na faʻaalia ai le Puipui a le Malo, na fausia ai se Neivi tele i ni vasa se lua, i Egelani e faafesuiai mo le lisiina o ona faavae i le Caribbean ma Bermuda, ma - na o 11 aso ao leʻi oʻo i le osofaʻiga "e lei faamoemoeina," ma le lima aso ao lumanaʻi ai le FDR - na ia faʻailoaina faalilolilo le foafoaga (saunia e Henry Field) o se lisi o tagata Iapani uma ma tagata Iapani-Amerika i le Iunaite Setete.

I le aso o Aperila 28, 1941, na tusia ai e Churchill se faatonuga faalilolilo i lana konekarate taua:

"Atonu e foliga mai e toetoe lava a mautinoa o le ulufale atu o Iapani i totonu o le taua o le a mulimuli mai ai le vave ulufale atu o le Iunaite Setete i lo tatou itu."

I le aso X XIII, 11, Robert Menzies, le palemia o Ausetalia, na feiloai ma Roosevelt ma maua ai o ia o se "lotovale" i le nofoaga o Churchill i le ogatotonu o le taua. E ui na manaʻo le kapeneta a Roosevelt i le Iunaite Setete e ulufale i le taua, ae na iloa e Menz Roosevelt,

”. . . Na aʻoaʻoina Woodrow Wilson i le taua talu ai, o faʻatali mo se mea na tupu, lea e tasi le osofaʻiga na faia ai Amerika i se taua ma aveese ai R. mai lana palota valea na folafola atu ai o le a 'ou taofia oe mai le taua.' ”

I le aso Aokuso 18, 1941, na faia ai e Churchill lena fonotaga ma lana kapeneta i le 10 Downing Street.

Na tupu se mea na tupu.

O Iapani e mautinoa lava le le mautonu e osofaia isi ma sa pisi i le fatuina o se malo Asia. Ma o le Iunaite Setete ma Iapani e mautinoa lava e le o ola i se faauoga lelei. Ae o le a le mea e mafai ona osofaia ai Iapani?

Ina ua asiasi atu Peresitene Franklin Roosevelt i Pearl Harbor i le aso X XIII, 28, fitu tausaga ao lei osofaʻia Iapani, na faailoa mai e le militeli Iapani le fefe. Aoao Kunishiga Tanaka i le Iapani Faasalalau, tetee atu i le fausiaina o vaa a Amerika ma le fausiaina o faavae faaopoopo i Alaska ma Aleutian Islands:

"O amioga uiga faʻalialia tatou te masalomia ai. E mafua ai ona tatou manatu o se faʻalavelave tele o le faʻamalosia lea i le Pasefika. E matua faanoanoa lava lenei mea. "

E tusa lava pe na salamō pe leai foi se fesili ese mai pe o se tali masani ma le mautinoa le tali atu o le militeri, e tusa lava pe faia i le igoa "puipuiga." O le matua le amanaiaina (e pei ona tatou taʻua o ia) le tusitala o Siaosi Seldes masalosalo foi. Ia Oketopa 1934 na ia tusia i totonu Harper's Magazine: "O se faʻamatalaga e le o nofotupu malo mo le taua ae mo se taua." Na fesili Seldes i se ofisa i le Lali o le Lisi:

"E te talia le mea taua e te sauni e tau ai se neivi faapitoa?"

Na tali mai le tamaloa "Ioe."

"E te mafaufau i se taua ma le neivi a Peretania?"

"Ioe, leai."

"E te mafaufauina le taua ma Iapani?"

"Ioe."

I le 1935 o le US Marine sili ona teuteuina i le talafaasolopito i lena taimi, Brigadier General Smedley D. Butler, na lomia i le tele o le faamanuiaina o se tusi pupuu e taʻua Taua o se Faʻa. Sa ia vaaia lelei le mea o le a oo mai ma lapataia le malo:

"I taimi taʻitasi o le Fono Aoao, o le fesili o isi faʻaaogaina o le gataifale e oʻo mai i luga. E le o alalaga le au faipule e faapea, 'Matou te manaomia le tele o taua e tau ai lenei malo poʻo lena atunuu.' Oi, leai. Muamua lava, latou te faailoaina o Amerika ua lamatia e le malosi tele o le galu. E toetoe lava o aso uma, o le a taʻuina atu e nei tagata taʻutaʻua ia te oe, o le tele o vaʻa a lenei fili ua osofaia o le a faʻafuaseʻi ona paʻu ma faʻaumatia a tatou tagata 125,000,000. E pei lava o lena. Ona amata lea ona latou tagi mo se galu tele atu. Mo le a? E tau le fili? Oi loʻu, leai. Oi, leai. Mo naʻo le puipuiga. Ma, i se tulaga e le masani ai, latou te faasilasilaina atu ni togafiti i totonu o le Pasefika. Mo le puipuiga. Uh, huh.

"O le Pasefika o se vasa telē tele. E tele a matou talafatai i le Pasefika. Mata o le a le toe i luga o le talafatai, lua pe tolu selau maila? Oi, leai. O gaioiga o le a lua afe, ioe, atonu o le tolusefulu lima maila maila mai le talafatai.

"O tagata Iapani, o ni tagata mitamita, e mautinoa o le a latou le fiafia e vaai i le au a le Iunaite Setete e latalata vavalalata i le talafatai o Nippon. E tusa lava pe o le a le fiafia o tagata o Kalefonia, o le a le mafai ona latou iloatino, e ala i le puao o le taeao, o le au taapani Iapani o taaalo i taaloga o taaloga mai Los Angeles. "

I le masina o Mati 1935, na tuʻuina atu ai e Roosevelt le motu o Wake Island i le US Navy ma tuʻuina atu i le Pan Am Airways se pemita e fausia ai auala i Wake Island, Midway Island, ma Guam. Na faasilasila mai e taʻitaʻiʻau o Iapani na latou faʻalavelaveina ma matamata i nei vaʻavaʻavaʻa o se mea taufaamatau. Na faapena foi tagata faatupu faalavelave i le Iunaite Setete. I le masina na sosoo ai, na fuafua ai e Roosevelt tau taʻavale ma gaioiga latalata i Aleutian Islands ma Midway Island. E oʻo mai i le masina na sosoo ai, sa savavali faʻatalanoaga filemu i Niu Ioka e faʻamaonia le faauo ma Iapani. Na tusia e Norman Thomas i le 1935:

"O le Man from Mars na vaai i le mafatiaga o tagata i le taua mulimuli ma le ala o latou sauniuni mo le isi taua, lea latou te iloa o le a sili atu ona leaga, o le a oo mai i le faaiuga o loo ia vaavaai atu i le faamaʻi o se nofoaga saogalemu."

O le US Navy na faʻaaluina tausaga na sosoʻo ai i le faʻatulagaina o fuafuaga mo taua ma Iapani, le Mati 8, 1939, o lona faʻamatalaga na faʻamatalaina "o se taua mataʻutia mo se taimi umi" o le a faʻaleagaina ai le militeri ma faʻalavelave ai le tamaoaiga o Iapani. Ia Ianuari 1941, sefulutasi masina ae le i osofaia, le Iapani Faasalalau na ia faaalia lona ita i luga o le Pearl Harbor i se faatonu, ma le amepasa a Amerika i Iapani na tusia i lana api talaaga:

"E tele naua le talatalanoaga e uiga i le taulaga, i le tulaga o le Iapani, i le tulaga o se malologa ma le Iunaite Setete, o loo fuafua e alu i fafo i se osofaiga osofaʻia i Pearl Harbor. Ioe na ou logoina loʻu malo. "

I le aso Fepuari 5, 1941, na tusi ai le Susuga a le Admiral Richmond Kelly Turner i le Failautusi o le War Henry Stimson e lapatai mai e ono tulai mai se osofaʻiga i Pearl Harbor.

E pei o le 1932 o le Iunaite Setete na talanoa ma Saina e uiga i le saunia o vaalele, pailate, ma aoaoga mo lana taua ma Iapani. I le masina o Novema 1940, na nonoina ai e Roosevelt ia China se selau miliona tala mo le taua ma Iapani, ma ina ua uma ona feutagai ma le Peresetene Peretania, le US Treasury Henry Henry Morgenthau, na ia faia ni fuafuaga e auina atu le au Siamani ma tagata US e faaaoga i pomu Tokyo ma isi aai Iapani. I le masina o Tesema 21, 1940, lua vaiaso le maasiasi o le tausaga aʻo lei osofaʻi Iapani i Pearl Harbor, le Minisita o Tupe TV Soong ma Colonel Claire Chennault, o se fitafita Amerika litaea na faigaluega mo le Saina ma sa ia uunaia i latou e faʻaaoga Amerika pailate i pomu i Tokyo talu mai le 1937, na feiloai i le potuʻai a Henry Morgenthau e fuafua ai le afaina o Iapani. Fai mai Morgenthau e mafai ona ia maua mai alii mai le tiute i le US Army Air Corps pe afai e mafai e le Chinese ona totogi ia i latou $ 1,000 i le masina. Soong malie.

I le aso Me 24, 1941, le Times Niu Ioka lipotia i le US aoaoga o le ea a le ea a Saina, ma le tuuina atu o le "tele o taua ma pomu vaalele" i Saina e le Iunaite Setete. "Paʻu o Iapani Iapani ua Taliaina" faitau le ulutala. E oʻo atu ia Iulai, na faʻatagaina e le Komiti o le Soʻotaga a le Soʻofaatasi le fuafuaga a le JB 355 ina ia afaina Iapani. O se kamupani i luma o le a faatauina le vaalele a Amerika e tafe mai e tagata volenitia Amerika na toleniina e Chennault ma totogiina e se isi vaega muamua. Na faamaonia e Roosevelt, ma lana tagata Sinia o Lauchlin Currie, i upu a Nicholson Baker, "na faʻauʻuina Madame Chaing Kai-Shek ma Claire Chennault se tusi na faʻatalosagaina ai le vavalalata a tagata matamata Iapani." E tusa lava pe o le tulaga atoa lena, o le mea lenei le tusi:

"Ua ou fiafia lava i le mafai ona ou lipoti atu i le aso ua faatonuina e le Peresetene ia avanoa e ono sefulu ono pomafana i Saina i lenei tausaga ma le luasefulufa ia vave ona auina atu. Na ia faʻatagaina foi se polokalame faʻaleaʻoaʻoga a Pailate iinei. Auiliiliga e ala i auala masani. Manuia fiafia. "

Fai mai le amepasa a le US "i le tulaga o se malologa ma le Iunaite Setete" o le a osofaʻia e Iapani Pearl Harbor. Ou te mafaufau pe o lenei agavaa!

O le 1st American Volunteer Group (AVG) o le Ea Air Force, na lauiloa foi o le Flying Tigers, na agai i luma ma le vave galue ma aʻoaʻoga, na tuuina atu i Saina ao lei oʻo i Pearl Harbor, ma muamua vaaia le taua ia Tesema 20, 1941, aso e sefulu lua (taimi i le lotoifale) ina ua maeʻa osofaʻi Iapani ia Pearl Harbor.

I le aso X Me, 31, 1941, i le tausia o America Amerika i fafo o le taua o le taua, na lapatai mai ai William Henry Chamberlin e faapea: "O le aofaʻi o le tamaoaiga o le tamaoaiga a Iapani, o le tapunia o suauʻu e pei o se mea, o le a tuleia ai Iapani i lima o le Axis. O taua tau tamaoaiga o le a avea ma taʻimua i le taua ma le taua a le militeri. "O le mea sili ona leaga e uiga i le lagolagoina o le filemu o le faafia ona latou faʻaalia saʻo.

O Iulai 24, 1941, na saunoa ai Peresitene Roosevelt, "Afai tatou te tipi ese le suauu, o le [Iapani] atonu na alu ifo i le Dutch East Indies i le tausaga talu ai, ma o le ai ai sau taua. Sa taua tele mai lo matou manatu manatu faapito o le puipuiga e puipuia ai se taua mai le amataina i le Pasefika i Saute. O le mea lea na taumafai ai a matou faigamalo mai fafo e taofi se taua mai le taʻe i fafo. "

Na matauina e le au tusitala e faapea o Roosevelt na fai mai "sa" nai lo le "o." O le aso na sosoo ai, na tuuina atu ai e Roosevelt se poloaiga sili ona malolo meatotino a Iapani. O le Iunaite Setete ma Peretania na tipi ese le suauʻu ma le solo i Iapani. O Radhabinod Pal, o se loia a Initia o le na galue i le faamasinoga o soligatulafono i le taimi o le taua, na taua o le vaa "se tulaga lamatia ma le lamatia o le soifuaga o Iapani," ma faaiuina ai le Iunaite Setete na faaosofia Iapani.

I le aso Aokuso 7th, e fa masina aʻo lumanaʻi le osofaiga, o le Japan Times Advertiser na tusia e faapea: "Muamua na i ai le fausiaina o se faatoilaloina i Sigapoa, na matua faamalosia e fitafita Peretania ma le Emepaea. Mai lenei pulou na fausia ai se uili tele ma fesootaʻi ai ma nofoaga autu a Amerika e fausia ai se sulu tele i se nofoaga tele i saute ma sisifo mai le atu Filipaina e ala atu i Malaya ma Burma, ma na o le laina na gau i le penisula i Thailand. O le taimi nei ua fautuaina e aofia ai faʻamaumauga i totonu o le liʻo, lea e alu atu i Rangoon. "

E le mafai e se tasi ona fesoasoani i le faamanatu mai ia Hillary Clinton's faamatalaga i le Goldman Sachs bankers. Fai mai Clinton na ia taʻu atu i le Saina e faapea, o le Iunaite Setete e mafai ona maua le pule o le Pasefika atoa ona o le "faasaolotoina." Na ia fai mai na ia taʻu atu ia i latou "Na matou mauaina Iapani ona o le lagi." Ma: " Ua i ai a matou faʻamaoniga o le faʻatau mai [Hawaii]. "

E oʻo atu i le masina o Setema 1941, sa le fiafia le 'aufaasusi a Iapani o le United States na amata faʻatau le suauu i tua atu o Iapani e oʻo ai i Rusia. O Iapani, o ana nusipepa na faapea mai, o le a maliu telegese le oti mai le "taua tau tamaoaiga."

O le a se mea e ono faʻamoemoeina e le Iunaite Setete e maua e ala i le lafoina atu o suauu ua mavae atu i se malo ua matua manaomia lava?

I le taufaʻaiuga o Oketopa, o le US spy Edgar Mower na faia galuega mo Colonel William Donovan o loʻo asiasi i Roosevelt. Na talanoa le faifaatoʻaga ma se alii i Manila e igoa ia Ernest Johnson, o se tasi o le Komisi o le Gataifale, o le na fai mai na ia faamoemoe "O le a alu Moli i Manila ae ou te lei alu ese." Ina ua maofa le moa, na tali atu Johnson "E te le iloa le Jap vaʻalele i le itu i sasae, masalo e osofaia a matou vaʻa i Pearl Harbor? "

I le aso Novema 3, 1941, na toe taumafai le amepasa a le US e maua se mea e ala i le ulu o lona malo, ma auina atu ai se telefoni i le Matagaluega a le Setete, e faapea o le puipuiga o le tamaoaiga e mafai ona faamalosia ai Iapani ina ia faia le "national-hara-kiri." Na ia tusia: feteenaiga faaauupegaina ma le Iunaite Setete e mafai ona oo mai ma le faafuasei matautia ma le faafuasei. "

Aisea ou te manatuaina ai le ulutala o le faʻamanatuga na tuuina atu ia Peresitene George W. Bush ao le i oʻo mai Setema 11, 2001, osofaiga? "Filifili Bin Laden e Fasia I Amerika" E foliga mai e leai se tasi i Uosigitone na manao e faalogo i ai i le 1941.

O le aso Novema 15th, na faʻamatalaina ai e le au o le au fitafita o George Marshall le aufaasālalau i se mea tatou te le manatuaina o le "Fuafuaga o le Marshall." O le mea moni tatou te le manatuaina. "O loo matou sauniuni se taua faasagatau atu ia Iapani," o le tala lea a Marshall, ma fai atu i le au tusitala ina ia tausia se mealilo, lea e pei ona ou iloa na latou faia.

O le sefulu aso mulimuli ane, na tusia ai e le Failautusi o le War Henry Stimson i lana api talaaga na ia feiloai i le Ofisa Oval ma Marshall, Peresitene Roosevelt, Failautusi a le Fua Frank Knox, Admiral Harold Stark, ma le Failautusi a le Setete Cordell Hull. Ua taʻu atu e Roosevelt ia i latou e ono osofaia vave Iapani, atonu o le Aso Gafua e sosoo ai. Ua lelei ona tusia e faapea o le Iunaite Setete na vavaeina tulafono a Iapani ma ua maua e Roosevelt avanoa ia i latou. Na mafua mai i le vaʻaia o se faʻauluuluga o le code code Purple lea na iloa ai e Roosevelt fuafuaga a Siamani e osofaʻia Rusia. O Hull na faʻasaʻoina se Iapani le faʻasalalau i le lomitusi, ma mafua ai le Novema 30, 1941, o le ulutala "Iapani I le osofaia o vaiaso."

O le Aso Gafua na sosoo ai o le Tesema 1st, ono aso ao le i oʻo mai le osofaiga. "O le fesili," tusia e Stimson, "pe faapefea ona tatou faia i latou i le tulaga o le fanaina o le uluaʻi fana e aunoa ma le faatagaina tele o le lamatiaga ia i tatou lava. O se manatu faigata. "Pe? O le tasi tali manino o le taofia lea o le vaʻa i Pearl Harbor ma faʻasaʻo ai le auvaa i totonu o le pogisa ao fememeaʻi mai ia i latou mai ofisa malulu i Uosigitone, DC O le mea moni, o le tali lea na o ma o tatou tagata totoa ma soʻo.

O le aso na sosoo ma le osofaiga, na palota ai le Konekeresi mo le taua. O Jeannette Rankin (R., Mont.), O le tamaitai muamua lea na filifilia i le Fono Aoao, ma o le na palota e faasaga i le Taua Muamua a le Lalolagi, na tu na o ia i le tetee atu i le Taua Lona II o le Lalolagi (e pei foi o le Palemene Barbara Lee (D., Calif.). na o ia lava e osofaia Afghanistan 60 tausaga mulimuli ane).

I le tasi tausaga ina ua maeʻa le palota, ia Tesema 8, 1942, Rankin na tuʻuina atu faʻasalalauga lautele i totonu o le Konesula o le Konekaresi e faʻamatala ai lona tetee. Na ia taʻua le galuega a se tagata Peretania na ia finau i le 1938 mo le faaaogaina o Iapani e aumai le Iunaite Setete i le taua. Na ia taʻua le faamatalaga a Henry Luce i totonu ola o le lomiga i Iulai 20, 1942, i le "Saina lea na tuuina atu e le US le pito sili ona maualuga lea na aumaia i Pearl Harbor." Na ia faailoa mai le molimau i le Atelani Ata i le aso Aokuso 12, 1941, Roosevelt na faamautinoa ia Churchill o le a aumaia e le Iunaite Setete o le malosi o le tamaoaiga e tauaveina i Iapani. "Na ou taʻua," na tusia mulimuli ane e Rankin, "le Bulletin Department of Tesema 20, 1941, lea na faaalia ai i Setema 3 se fesootaiga na auina atu i Iapani e talosagaina ai ia taliaina le mataupu o le 'nondisturbance of status quo in the Pacific, 'lea e mafua mai i le faamalosia o faamaoniga o le le amanaiaina o malo sinasina i Asia. "

Rankin na maua e le Komiti Faatino o le Puipuiga o le Tamaoaiga ni faʻasalaga tau tamaoaiga i lalo ifo o le vaiaso talu ona maeʻa le Fonotaga Atelanika. Ia Tesema 2, 1941, le Times Niu Ioka na lipotia mai ai, i le mea moni, o Iapani na "vavaeeseina mai le 75 pasene o lana pisinisi masani e le Allied blockade." Rankin foi na taua ai le faamatalaga a Lieutenant Clarence E. Dickinson, USN, i le Aso Afiafi o le Aso Toonai o Oketopa 10, 1942, i le aso Novema 28, 1941, iva aso ao le i osofaia, Vice Admiral William F. Halsey, Jr., (o ia o le faaupuga "Kill Japs! Kill Japs!") na tuuina atu faatonuga ia te ia ma o isi e "tafana i lalo soo se mea lava na tatou vaaia i le lagi ma ia pamu i soo se mea na tatou vaaia i luga o le sami."

O le alii sili o Siaosi Marshall na ia taliaina le tele i le Fono Aoao i le 1945: ua uma ona motusia tulafono, ua amataina e le Iunaite Setete maliega Anglo-Dutch-Amerika mo le tuufaatasia o gaoioiga e faasaga ia Iapani ma tuuina atu i luma o le Pearl Harbor, ma o le Iunaite Setete pe a tuʻuina atu ofisa o lana militeli i Saina mo le faʻatautaia o tiute i luma o Pearl Harbor. E le o se mea faalilolilo e lua malosiaga taua e tau ai se taua (e le pei pe a osofaia e se tasi o le taua se tulaga le mautonu) pe o lenei mataupu e le o se mea e ese ai i lena tulafono.

O se faʻamaumauga a le Oketopa 1940 e le Lieutenant Commander Arthur H. McCollum sa galue ai Peresitene Roosevelt ma ona sui sili. E valu mea na valoia e McCollum o le a taʻitaʻia ai le Iapani e osofaia, e aofia ai le fuafuaina mo le faʻaogaina o faavae o Peretania i Singapore ma le faʻaaogaina o faʻamau Dutch i le mea ua iai nei i Initonesia, fesoasoani i le malo o Saina, ma tuʻuina atu se vaeluaga o le umi avega mamafa i le atu Filipaina po o Singapore, auina atu vaega e lua o submarines agai atu i "Asia," ma tausia le malosi autu o le auvaa i Hawaii, ma fai mai o le Dutch e teena le suauu Iapani, ma o fefaatauaiga uma ma Iapani e galulue faatasi ma le Malo o Peretania .

O le aso na sosoo ai ma le saunoaga a McCollum, na taʻu atu ai e le Matagaluega o le Setete i tagata Amerika ina ia o ese atu i atunuu i sasae, ma na faatonuina e Roosevelt ia auupega e nonofo pea i Hawaii ona o le tetee malosi a le Admiral James O. Richardson o le na sii mai le Peresitene e faapea " O le savali lea na auina atu e le alii pule o Harold Stark ia Admiral Husband Kimmel i le aso Novema 28, 1941, na ia faitauina, "AFAI E LE MAFAI ONA MAUA MAI LE FILIFILIA E LE MAFAI ONA MAUA MAI LE LALOLAGI O LE ISI TAGATA JAPAN TATAU I LE TULAFONO O LE TULAFONO O LE TULAFONO O LE TULAFONO. "O Joseph Rochefort, o le sa avea ma se tasi o le vaega o le atamai a le Navy, o ia lea na fesoasoani i le le mafai ona fesootai atu i Pearl Harbor i le mea o le a oo mai, mulimuli ane faapea:" O se tau taugofie tele le totogiina o le tuufaatasia o le atunuu . "

O le po ina ua maeʻa le osofaʻiga, na faia ai e le Peresetene Roosevelt le CBS News ia Edward R. Murrow ma le Roosevelt Coordinator o Faamatalaga William Donovan mo le taumafataga o le afiafi i le White House, ma na pau lava le mea na fia iloa e le Peresetene pe o le a talia nei e tagata Amerika le taua. Na faʻamautinoa atu e Donovan ma Murrow ia te ia o le a talia moni e tagata taua. Na taʻu mulimuli ane e Donovan i lana fesoasoani, o le mea e ofo ai Roosevelt, e le o isi na siomia o ia, ma o ia foi, Roosevelt, na talia le osofaiga. Na le mafai e Murrow ona moe i lena po ma na afaina ai i lona olaga atoa i le mea na ia taʻua o le "tala pito sili ona tele o loʻu olaga" lea na te leʻi taʻuina lava, ae na te leʻi manaomia. O le aso na sosoʻo, na saunoa ai le Peresetene e uiga i se aso o le le taupulea, o le Konekeresi a le Iunaite Setete na folafolaina le taua mulimuli Taua i le talafaʻasolopito o le malo, ma le Peresetene o le Federal Council o Ekalesia, Dr. George A. Buttrick, avea ma sui o o le Mafutaga Faʻaleleiga o loʻo taumafai e teteʻe i le taua.

Aisea e taua ai? Talu ai ona o le tala o Pearl Harbor, toe faʻaaogaina i le 9-11, e nafa ma le faʻaleagaina o faiga faʻavae o le 1920s ma le 1930 lea na aumaia le Taua Lona II a le Lalolagi, ae nafa ma le mafaufau tumau o le 75 ua mavae tausaga, faʻapea foʻi ma le auala na faʻateleina ai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faʻalautele, ma maeʻa.

Na tusia e Lawrence S. Wittner e faapea, "Faalavelave i le 1942," e ala i tala feaveaʻi e uiga i le faaumatiaina e le au Nasi, na popole ai Jessie Wallace Hughan o se tulafono faapea, e foliga mai e 'masani ai, mai o latou talitonuga,' atonu e faia pe a fai o le Taua Lona II a le Lalolagi. faaauau. 'E foliga mai na o le pau lava le auala e sefe ai le afe ma afe o tagata Europa o Europa mai le faatafunaga,' na ia tusia ai, 'o le a mo le tatou malo e faasalalau le folafolaga' o se 'armistice i luga o tuutuuga e le o toʻatele Europa Europa. . . . E mataʻutia lava pe a ono masina mai le taimi nei e tatau ona tatou iloaina o lenei taufaʻamataʻu ua taunuʻu mai e aunoa ma le faia o se taga e puipuia ai. ' Ina ua taunuʻu ana valoʻaga i le 1943, na ia tusi atu i le Setete o le Setete ma le Times Niu Ioka, faʻamaonia le mea moni e faapea 'lua miliona [tagata Iutaia] ua uma ona feoti' ma o le 'lua miliona sili atu o le a fasiotia i le faaiuga o le taua.' Na ia toe augani foi mo le faamutaina o le feitagaʻi, ma finau mai faapea o le toʻilalo o le militeri Siamani o le a toe taui atu foi i luga o le oti a tagata Iutaia. 'O le manumalo e le mafai ona faaolaina ai i latou,' sa ia finau pea, 'aua ua maliliu e le mafai ona faasaʻolotoina.' ”

Na fasiotia e Hitler le faitau miliona o tagata Siamani, ae o le au paaga na fasiotia e le toatele po o le sili atu foi, o tagata Siamani na faatonuina i le taua e Hitler po o tagata Siamani i le mea sese na paʻu ai pomu. Ma, e pei ona faasino e Hughan i lea taimi, o le taua na mafua ai le fasiotiga tagata, e pei lava o le taupulepulega leaga o le taua ua mavae i le kuata seneturi talu ai, na mafua ai le feitagaʻi, le osofaʻia, ma le osofaʻiga o le Hitlerism.

O le tetee atu i taua e tagata tetee a le US, o le a oʻo mai, i le mea mulimuli, o le atinaʻeina o teteʻega a le malo i fevaevaeaiga i totonu o pagota a Amerika lea na faʻasalalau mulimuli ane i le malo i fafo atu o falepuipui ao taumafai tagata faʻataʻitaʻiga e toe faʻaluaina o latou manumalo i se tele. Ae mai le mea sili ona leaga na faia e le tatou ituaiga ia te ia lava, le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le a oʻo mai ai le falemaʻi tumau a le militeli. Matou te tuʻuina atu le malosi e palota ai i le tele o Amerika, ae, i le sili ona leaga o tausuaga, suiga o le palota i se atinaʻe sili atu ona le aoga. Matou te valiina se ofu talaloa fou e faʻafefeteina ai lo matou malosi faatemokalasi ao matou tolotolo mai fafo, ma suia i se masini taua e le o vaaia e le paneta ma atonu e le mafai ona ola.

 

Faasalalauina o le Uputuu

O le Iunaite Setete o se taua tele le taua tele a le lalolagi o taua taua, sili ona tele tagata nofoia laueleele ese, ma sili ona tele auupega faʻatau i le lalolagi. Ae a oʻo mai i fafo le Iunaite Setete mai lalo o palanikete o loʻo taatia ai le tete ma le fefe, ua vaʻaia o ia lava o se tagata mama fua. E leai se aso malolo e teu ai se taua manumalo i mafaufau o tagata uma. E i ai le aso malolo e manatua ai le osofaiga a Iapani i Pearl Harbor - ma o lea foi e tasi, atonu e sili atu ona paia, e manatua ai, e le o le "faateia ma le maofa" faaumatia o Baghdad, ae o solitulafono ia Setema 11, 2001, le "fou Pearl Harbor . ”

E tutusa ma Isaraelu, ae o se fesuiaiga, o le Iunaite Setete ua matua maofa lava i le Taua Lona II o le Lalolagi, ua le mafai ona faia i se itu i Saute ma le Taua a le US. O le alofa i Amerika i Saute mo le Taua a le Lalolagi o le alofa lea mo se taua ua leiloloa, ae o le afaina foi ma le amiotonu o le tauimasui na afaina ai le lalolagi i lea tausaga ma lea tausaga e le militeri US.

O le US alofa mo le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le mea moni, o le alofa mo se taua leiloa. Atonu e foliga mai e le masani ona fai atu, aua e tutusa le tele le alofa mo se taua manumalo. O le Taua Lona Lua a le Lalolagi o loʻo avea pea ma faʻataʻitaʻiga a le Iunaite Setete mo nisi aso e toe manumalo ai i se taua, ona ua leiloa ia latou i le lalolagi atoa mo le 71 tausaga talu mai le Taua Lona II a le Lalolagi. Ae o le vaaiga a Amerika i le WWII e ese foi e tutusa ma le vaai a Lusia.

Na osofaʻia ma le sauā e le au Nasi le malo o Lusia, ae na ia onosaʻi ma manumalo ai i le taua. O le Iunaite Setete talitonu o ia lava na "vave" osofaia e le au Nazis. Ma le isi mea, o tala pepelo na ave ai Amerika i taua. E leai se upu e tasi e uiga i le laveaʻiina o tagata lutaia poʻo se mea o le afa lena. Ae fai mai Peresitene Franklin Roosevelt o loʻo ia te ia se faʻafanua o fuafuaga a le au Nazis mo le vaneina o Amerika.

Ua faia e Hollywood ni nai ata tifaga ma faʻaaliga televise e uiga i isi taua uma ua tuʻufaʻatasia, pe a faʻatusatusa i tala faʻatatau i le Taua Lona II a le Lalolagi, atonu o le mea moni o lana autu sili lea ona lauiloa. Matou te leʻo malelemo lava i tifaga e viʻia ai le gaoi o matu o Mekisiko poʻo le galuega a Filipaina. O le Taua a Korea e fai lava sina taʻalo. E oʻo lava i le Vietnam War ma isi taua talu ai nei ua le mafai ona faʻamalosia le au faʻamatala tala a le US e pei o le Taua Lona II a le Lalolagi, ma le 90% o na tala e fesoʻotaʻi ma le taua i Europa, ae leʻo Asia.

O le tala a papalagi e sili ona fiafia iai ona o le leaga o le fili o Siamani. Na puipuia e le US se filemu e aunoa ma le manumalo i le Taua Muamua a le Lalolagi e ala i le tuʻimomomoina o Siamani, ona faasalaina ai lea o ia, ma fesoasoani i le au Nasi - o mea uma na e sili atu ona galo nai lo pomu faaniukilia na lafoina e le Iunaite Setete i Iapani. Ae o le osofaʻiga a Iapani ia Tesema 7, 1941, faʻatasi ai ma le osofaʻia o le osofaʻiga a le au Nasi, na faʻatosina ai tagata lautele o Amerika o le faia o taua i Europa sa puipuia. Ma o le talafaʻasolopito o le Iunaite Setete aʻoaʻoina Iapani i le malo faʻaletonu ma le tetee ma le faʻaosooso Iapani e tatau foi ona galo.

Amazon.com, o se faʻalapotopotoga faʻatasi ma se konekarate tele a le CIA, ma o lē e ona foi le pule Washington Post, ua faalauiloaina se televise valaau leLe tagata i le Castle Ese. O le tala o loʻo i totonu o le 1960s ma le Nazis e nonofo i le tolu-kuata o le Iunaite Setete ma le Iapani o malologa. I lenei vateatea, o le togiola tupito ua maua i Siamani o le malo lea na paʻu ai pomu faaniukilia.

O le au manumalo a Axis, ma o latou taʻitaʻi matutua, na latou fausiaina ma faʻatautaia se malo tuai - e le pei o nofoaga faʻavae a Amerika i setete sui, ae o se galuega atoa, pei o le Iunaite Setete i Iraq. E le afaina pe faʻafefea ona faʻaaogaina lenei leo. O se ata sili ona talitonuina lea e mafai ona faʻaalia ai le mafaufau loloto o Amerika i seisi tagata o faia ia mea le mea e fai i isi. O le mea lea o soligatulafono a Amerika i inei i le 2000 na avea ma "puipuiga," e pei ona faia i isi ae latou te leʻi faia i ai.

Le tetee teteʻe e le i ai i Vaitau Muamua Episode Tasi o lenei faʻamalieina tagata afaina, ma e foliga mai e leʻi tele tausaga i lena taimi i le tala. Ae faʻapefea? O se malosiaga taofi e ala i le le faʻamalosi - e oʻo lava i se mafaufauga faalemafaufau - e le mafai ona avea e faʻamaonia ai le vevesi o le mea moni US militeri. O le au Siamani ma Iapani o loʻo faʻamalosia e tatau ona feteʻenaʻi na o sauaga, e oʻo lava i le vaitaimi na iloa ai le le faʻamalosiʻau, lea na teteʻe ai le aia a tagata lautele i le faʻaosofia e Amerika.

"A o le i taua… sa saoloto tagata uma," fai mai se tasi o le aulelei talavou papaʻe o lo o aofia uma ai toa ma nisi o tagata leaga i lenei tala. Nai lo le vevesi o tuuga, McCarthyism, Vietnam, ma le faʻamamaina ma faʻataʻitaʻi i le leai o se malosi na tupu, o lenei Suʻesuʻega a le Iunaite Setete e aofia ai le susunuina o tagata Iutaia, tagata le atoatoa, ma tagata mamaʻi ua leva. O le eseʻesega mai le taimi ua teʻa na muaʻi faa-Nasi, lea "saoloto alii uma [ae le o fafine?]" Tasi le toeititi manaʻo e toe faʻaleleia Amerika.

O loʻo faʻaali mai foʻi e Amasone ia matou e amio faʻapaupau le au Nazis e pei o amioga masani a le Iunaite Setete: faʻasauā ma fasioti tagata. Rikers Island o se falepuipui mataʻutia i lenei TV ma le mea moni. I lenei mafaufauga, o faʻailoga o le US ma le lotonuu o le Nasi ua maeʻa tuʻufaʻatasia. O le mea moni, o le militeri a Amerika na tuʻufaʻatasia le tele o mafaufauga a le Nazi faʻatasi ai ma le tele o le au Nazis na faʻaulufaleina mai e ala i le Operation Paperclip - o seisi auala na leiloa ai le WWII a le US pe a tatou mafaufauina le manumalo a o temokalasi faʻatamaʻia le ituaiga o sosaiete e mafai ai ona olaola se tasi e pei o Donald Trump.

O le Iunaite Setete nei ua mafai ona vaʻai i tagata sulufaʻi mai taua o loʻo totogiina i atunuʻu mamao o ni fili mataʻutia, o ni Nazis fou, e pei lava ona taʻitaʻia e le aufaipolokiki a Amerika le taʻitaʻi mai fafo o ni Hitlers fou. Faatasi ai ma tagatanuu o Amerika o lo o fanaina nofoaga faitele i luga o le toetoe lava o aso uma, pe a fai o se tasi fasiotiga faapea na faia e se Mosalemi, aemaise lava o le Mosalemi ma se agaalofa mo tagata mai fafo, ia, o lona uiga e le na o se fana. Lona uiga ua osofaʻia le malo o Amerika. Ma o lona uiga o soʻo se mea na te faia e "puipuia."

E filifilia e Venesuela taʻitaʻi le le taliaina e le US? O se taufaamataʻu lea i le "saogalemu o le atunuu" - o se taufaamatau taufaamatau e osofaia ma nofoia le Iunaite Setete ma faamalosia e faatiga ma fasioti ofuina se isi fuʻa. Lenei paranoia e le sau mai se mea. E sau mai polokalame e pei o Le Man i le Castle Maualuga.

O le tala faʻafagogo a Penina e leʻo naʻo se malae mo faʻafiafiaga. Lenei a nusipepa tusitala:

"O le Aumai Penina ma le Taua Lona II a le Lalolagi na aumaia faatasi i tatou o se malo. Sa matou talitonu e le mafai ona sasaina matou. Ma sa matou manumalo. Ae aisea ua naunau ai nei le Konekeresi e faʻatamaʻia o tatou lagona o le lotonuu ma faʻaleagaina la tatou puipuiga a le atunuʻu? E tele sui o le Konekeresi latou te mananaʻo e tipiina a tatou tupe faʻaalu mo le puipuiga o le atunuu, ona o le le faʻataunuuina o latou tiute ma sui o le vaega o le au faipolokiki, mo le manuia o latou fagafao (puaa) ma le isi palota. Ua galo ia i latou (pe le iloa) o le latou numera 1 faʻamuamua o le puipuia o le tatou atunuʻu, ma e fesoʻotaʻi ma lena, o le puipuiga o a tatou veterans 'penefiti. . . .

"Mata o le mea moni na galo Amerika i le mea na tupu i Pearl Harbor ma tuʻu i lalo ana leoleo na fesoasoani e faʻatagaina osofaʻiga o le 9/11 e tupu? Ma o lenei le faʻagaloina ma le valea mafua ai faʻamoemoega o tagata faatupu faalavelave e faʻalauteleina a latou osofaʻiga? Ona ua le ausia e le '' komiti supercomm Komiti 'le aso faʻatapulaʻa o le masina na teʻa nei e faʻailoa ai le $ 1.2 trillion o faʻaputuga tupe, o tupe faʻaalu faʻaititia ua amata nei ona faʻamalosia i le 2013, e aofia ai ma le $ 600 piliona mo le puipuiga. Afai e faʻatagaina le Konekeresi e tipi le paketi a le militeri, o le isi osofaʻiga o le a atili ai ona tupu.

"E tatau ona tatou valaʻau le peresetene, tatou taʻitaʻi o le fono, a tatou senatoa e lua ma o tatou sui i le maota e taʻu atu ia i latou e taofi lo latou valea, toe faʻafouina le militeri ma Veterans Affairs paketi, ma e oo lava ia faʻateleina i latou ina ia tatou mafai uma faʻamalosia a tatou polokalama mo suʻesuʻega ma atinaʻe ina ia mafai ai ona tumau o le sili ona tele ma sili ona faʻaauupegaina militeli i le lalolagi ma ia faʻaaloalo ma faamamaluina o tatou taimi ua tuanaʻi totoa.

"Afai tatou te faʻatagaina i latou e faia puipuiga tipiina uma i le igoa o le o ese mai Iraq, ma mulimuli ane Afghanistan (atonu o se mea sese, ae o lena talanoaga o le a mo se isi aso), o le a le toe i ai ni suʻesuʻega tupe e tumau Nu. 1, leai ni faʻaleleia atili, leai ni tane fou, vaʻalele, vaʻa ma vaʻalele, poʻo ni sili atu poʻo ni tino lelei tino faʻafitafita ma taʻavale. ”

Tusa lava pe e te talitonu i le talatuu o le Pearl Harbor, e faigata tele ona faafitia o lenei o se lalolagi ese. O le Iunaite Setete e le naʻo le sili atu le taugata militeli i le lalolagi, ae o le tasi le lapoʻa o le tele o totoe o le lalolagi tuʻufaʻatasia. O le Iunaite Setete o loʻo i ai nofoaga faʻavae poʻo fitafita i le tele o isi atunuʻu o le lalolagi. O le Iunaite Setete o loʻo pulea le vasa ma fafo atu. O le Iunaite Setete na vaeluaina le paneta i luga o sone faʻatonutonu. Ua lafoa e le Konekeresi le sili atu ma le afa o tupe faʻaalu totogia i le militeli. E ui lava na latou faʻaluaina faʻaluaina lenei tupe faʻaalu, e le gata i tala moni ma o se pasene o le paketi a le malo talu mai le 9-11, o le mea moni o le malosiʻaga o le malosiʻaga o malo ma le malo o faʻavae ma uma le faʻaaluina o tupe faʻaalu e leai se faiā ma le 9- 11 ese mai le tautua e faʻaoso ai. O loʻo fai atu lau nusipepa ia te oe e te nofo i se lalolagi miti, ma ia e faʻaumatia lenei mea i le faʻagasologa.

Leai ni tane fou? Leai ni vaalele fou? $ 600 piliona e foliga mai e telē, ae i le silia i le 10 tausaga, e $ 60 piliona mai le paketi faaletausaga o le “saogalemu” o le piliona piliona - o lona uiga e 6%. Pau a le mea e manaʻomia e faʻaliliu ai lena mea i se siitaga nai lo le tipiina o le aveese mai se "fuafuaina" paketi e faʻateleina e sili atu i le 6%. Afai e tupu se tipi moni, oe mafai ona mautinoa o matou faʻamatalaga pepelo o le a faia mea uma i lo latou malosi e ave ai le tupe mai fafo atu militeri eria, poʻo le mea sili e tipi faʻamanuiaga penefiti nai lo le tapu ma aoga tane ma vaʻalele ma isi, toeititi lava leai e i ai le faiā ma le "puipuiga."

 

Fautuaina o le Talafatu

A o tatou faitau Ulysses i Bloomsday iuni uma Iuni 16th (pe tatau ona tatou faia pe a tatou le faia) Ou te manatu o Tesema 7 uma e le gata le faʻamanatuina o le Sili Tulafono o le 1682 na faʻasaina taua i Pennsylvania ae faʻailogaina foi Pearl Harbor, ae le o le faʻamanatuina o le setete o permawar na na i ai mo le 75 tausaga, ae i le faitau Le Tausaga Auro e Gore Vidal ma le faailogaina o se tasi o le Joycean irony o le tausaga auro o le anti-isolationist imperial mass-fasiotia lea na aofia ai olaga o tagata Amerika uma i lalo o le 75 tausaga.

O le Golden Age Day e tatau ona aofia ai ma faitauga lautele a le Vidal's novel ma ana faʻamatalaga susulu e le Washington Post, New York Times Book Review, ma isi pepa faʻapisinisi uma i le tausaga 2000, ua lauiloa foʻi ole tausaga 1 BWT (ae leʻi oʻo le taua ile terra). E leai se tasi o na nusipepa na iai, i loʻu iloa, na lolomiina se faʻamatalaga tuʻusaʻo tuʻusaʻo o le auala na faʻagaioia ai e Peresitene Franklin D. Roosevelt le Iunaite Setete i le Taua Lona II a le Lalolagi. Ae o le tusi a Vidal - faʻaalia o ni talafatu, ae faʻalagolago atoa i mea moni ua faʻamaumau - toe faamatala le tala ma le faamaoni aʻiaʻi, ma le ala na faʻaaoga ai le ituaiga poʻo le tupuʻaga a le tusitala poʻo lona poto tusitusi poʻo le umi o le tusi (tele naua itulau mo matua matutua faatonu e avea faʻalavelave ia) faʻatagaina ia te ia se laisene e taʻu ai le mea moni.

E mautinoa, o nisi tagata ua faitau Le Tausaga Auro ma tetee i lona le talafeagai, ae tumau pea le maualuga o le maualuga o le maualuga. Atonu o le a ou faatiga i le mafuaʻaga e ala i le tusia faʻamaonia e uiga i ona anotusi. O le togafiti, lea ou te fautuaina tele i tagata uma, o le tuuina atu pe fautuaina atu le tusi i isi e aunoa ma taʻuina ia latou mea o loʻo i ai.

E ui i le avea o se tagata fai ata tifaga ma tagata autu i totonu o le tusi, e leʻi faia i totonu o se ata tifaga, e tusa ai ma loʻu iloa - ae o le salalau o le tulaga o faitauga a le lautele e ono mafaufauina e tupu ai lena mea.

In O le Tausaga Auro, matou te mulimuli i totonu o faitotoa uma ua tapunia, ona o le faamalosia e Peretania o le auai o le US i le Taua Lona II a le Lalolagi, ao faia e Peresitene Roosevelt se tautinoga i le Palemia Winston Churchill, ona o le mafanafana e pulea ai le fono a le Republican ina ia mautinoa ai uma e lua e le gata i lea, e le gata i lea, ae o le a tatau ona faamalieina le tagata lava ia i le amataina o se ata faataitai ma le osofaʻia o se peresitene o le taimi muamua i se taimi e manatu ai ua lamatia le atunuu, ma aʻo galue le FDR e faʻaosofia Iapani e osofaʻia i lana taimi manaʻomia.

O siuleo e faʻanoanoa. Roosevelt tauvaga i le filemu ("seʻi vagana ai le osofaʻiga"), pei o Wilson, pei o Johnson, pei o Nixon, pei o Obama. Roosevelt, muamua-palota, tuu i totonu Henry Stimson o se taua-naunautai Failautusi o Taua e le tutusa uma Donald Trump filifilia.

 

Taua Lona II o le Lalolagi e le o se Taua Taua

O le Taua Lona II o le Lalolagi e masani ona taua o "le taua lelei," ma talu mai le taua a le US i Viatename lea na vaeluaina. O le Taua Lona Lua a le Lalolagi e sili ona malosi i Amerika ma o lea, o faafiafiaga i le itu i sisifo ma aʻoga, o le "lelei" e masani lava ona uiga o se mea e sili atu nai lo "naʻo."

O le manumalo o le 2016 "Misa Italia" matagofie lona lauiloa na oo ai o ia lava i se mea leaga tele e ala i le folafola atu o le a ia fiafia e ola i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. A o tauemuina o ia, sa manino lava na o ia. E toʻatele e fia avea ma se vaega o se mea lautele e faʻaalia o le tamalii, lototoa, ma le fiafia. Afai latou te maua moni se masini taimi, ou te fautuaina latou te faitau i faʻamatalaga a nisi tagata moni o le WWII ma tagata na sao mai ao le i toe foi i tua e auai i le fiafia.

Po o le a le tele o tausaga e tusia ai tusi, faia faatalatalanoaga, lolomiina koluma, ma tautala i mea na tutupu, e tumau pea le le mafai ona faia i fafo o le faitotoa o se mea na tupu i le Iunaite Setete lea na e fautuaina ai le soloia o le taua e aunoa ma se tasi e tuʻi oe le fesili-e uiga i le lelei-taua. O lenei talitonuga o loʻo i ai se taua lelei 75 tausaga talu ai o se vaega tele o mea e faʻamalosia ai le lautele o le US ina ia faʻafefe le tuʻuina atu o le miliona taliona i le tausaga e sauniuni ai i le tulaga ei ai se taua lelei i le tausaga a sau, tusa lava pe feagai ma le tele o taua i le taimi ua mavae 71 tausaga o loʻo i ai le maliega lautele e le lelei i latou. A aunoa ma se mauoa, ua leva ona faavaeina e uiga i le Taua Lona II o le Lalolagi, o le faasalalauina o tala fou e uiga ia Rusia po o Suria po o Iraq po o Saina e foliga mai e valea i le toatele o tagata e pei ona ou lagona. Ma o le mea moni o le faʻatupega na maua e le tala lelei a le Taua Taua e mafua ai le tele o taua leaga, nai lo le puipuia oi latou. Ua ou tusia i lenei mataupu le umi i le tele o tala ma tusi, aemaise lava Taua o se Pepelo. Ae o le a ou ofoina atu iinei ni nai vaega autu e tatau ona tuu ai sina vaega o le masalosalo i mafaufau o le toatele o le lagolago i le WWII o se Just War.

O le Taua Lona II o le Lalolagi e le mafai ona tupu e aunoa ma le Taua Muamua o le Lalolagi, e aunoa ma le valea o le amataina o le Taua Muamua a le Lalolagi ma le maaleale foi o le faaiʻuina o le Taua Muamua a le Lalolagi, lea na mafua ai le toatele o tagata atamamai e valoia le Taua Lona Lua o le Lalolagi i lea taimi, pe leai foi le tupe a Wall Street o le Nazi Siamani mo le tele o tausaga (e sili ona lelei i tagata lautele), pe aunoa ma le taufetuli lima ma le tele o filifiliga leaga e le manaomia ona toe faia i le lumanai.

O le taua e le o se fesoasoani agaalofa ma e le o maketiina e pei o lea seia maeʻa. E leai se pepa talosaga na talosagaina oe e fesoasoani ia Uncle Sam ia laveaʻi tagata Iutaia. O se vaa o tagata sulufaʻi Iutaia mai Siamani na tuliesea mai Miami e le Leoleo Coast. O le US ma isi malo na mumusu e talia tagata sulufai Iutaia, ma o le toatele o tagata lautele o le US na lagolagoina lena tulaga. O vaega o le filemu lea na fesiligia le Palemia Winston Churchill ma lana failautusi mai fafo e uiga i le auina mai o tagata Iutaia mai Siamani e laveai i latou na taʻuina atu e faapea, e ui atonu o le a matua malilie uma Hitler i le fuafuaga, o le a tele naua faafitauli ma e manaomia ai le tele o vaa. O le US e le auai i se faigamalo poo se taumafaiga a le militeli e laveai i latou na afaina i nofoaga faasao a le au Nasosi. O Anne Frank sa le taliaina se visa a Amerika.

E ui lava o lenei vaega e leai se mea e faatatau i se mataupu ogaoga a le tusitala mo le WWII o se Just War, ae o le totonugalemu o talafaasolopito a Amerika o le a ou faaaofia iinei se vaega autu mai ia Nicholson Baker:

"Anthony Eden, le failautusi a Peretania, o le na puleaina e Churchill i le tagofiaina o fesili e uiga i tagata sulufai, na taulimaina ma le filemu se tasi o le tele o sui taua, ma fai mai o soo se taumafaiga faalemalo e maua ai le faasaolotoina o tagata Iutaia mai ia Hitler e 'faigata tele.' I se faigamalaga i le Iunaite Setete, na taʻu atu ai e Eden ma le faamaoni ia Cordell Hull, le failautusi o le setete, o le faigata moni i le ole atu ia Hitler mo tagata Iutaia, o le 'Hitler e mafai ona ave i luga i luga o soo se ituaiga ofo, ma e le lava ni vaa ma auala o felauaiga i le lalolagi e taulima ai. ' Na malie Churchill. 'E oo lava ia i matou e maua le faatagaga e toesea ai tagata Iutaia uma,' na ia tali mai ai i se tasi o tusi aioiga, 'o le feaveaiina na o ia o se faafitauli o le a faigata ona foia.' Le lava felaʻuaʻiga ma felaʻuaʻiga? I le lua tausaga talu ai, na aveese e Peretania toetoe lava 340,000 tagata mai matafaga o Dunkirk i le na o le iva aso. O le US Air Force na i ai le faitau afe o vaalele fou. I le taimi o se failaʻau pupuu, na mafai e le Allies ona siitia ma feaveaʻi sulufaʻi mai i le tele o numera mai Siamani. "

O le "itu lelei" o le taua na le faigofie ai ona faʻamaonia le mea o le a avea ma faʻataʻitaʻiga tutotonu o le leaga o le itu "leaga" o le taua.

O le taua e leʻi puipuia. O se mataupu e mafai ona faia e manaʻomia e Amerika ona ulufale atu i le taua i Europa e puipuia ai isi malo, lea na ulufale atu e puipuia ai isi atunuu, ae o se mataupu e mafai foi ona avea ma US e faateleina le taulaʻi o tagata lautele, faalautele le taua, ma sili atu le leaga nai lo le mea na tupu, pe a le faia e le US se mea, taumafai e faʻamaonia, pe faʻapipiʻi i le le faʻaleagaina. Ina ia fai mai o le malo o Nazi na mafai ona ola ae i se aso, e aofia ai se galuega a le Iunaite Setete ua televave le auina mai ae e le o se mea na tupu muamua pe mulimuli ane mai isi taua.

Ua sili atu nei lo tatou iloa lautele ma le tele o faʻamatalaga o le tetee malosi i le galuega ma o mea le tonu e ono manuia-ma o le manuia e sili atu ona tumau-nai lo le tetee malosi. Faatasi ai ma lenei malamalamaaga, e mafai ona tatou toe tepa i tua i le ofoofogia o manuia o amioga le mautonu e faasaga i le au Nazis e le lelei ona faatulagaina pe fausia i tua atu oa latou uluai manuia.

O le Taua Lelei e le lelei mo le 'au. O le le lava o le aʻoaʻoga faʻaonaponei ma le mafaufau e saunia ai fitafita e auai i le faiga e le masani ai o le fasioti tagata, o le 80 pasene o US ma isi 'autau i le Taua Lona Lua o le Lalolagi e leʻi faʻamalosia a latou auupega i "le fili." O le mea moni sa togafitia le au tau o le WWII sili atu i le maeʻa o le taua nai lo isi fitafita muamua pe talu mai le taimi lena, o le taunuuga o le malosi na faia e le Bonus Army mulimuli ane i le taua muamua. Na maua e le au tagatanuu le kolisi saoloto, le soifua maloloina, ma penisione e le mafua mai i taua o le taua pe i se isi auala o se taunuuga o le taua. A aunoa ma le taua, semanu e mafai ona maua e tagata uma le kolisi saoloto mo le tele o tausaga. Afai matou te tuʻuina atu le kolisi saoloto i tagata uma i aso nei, o le a manaʻomia ai le sili atu nai lo Hollywoodised World War II tala ina ia maua ai le tele o tagata i nofoaga faʻailoga a le militeri.

O le tele o taimi na fasiotia ai le numera o tagata na fasiotia i tua o Siamani i fafo atu o latou i le taua. O le tele o na tagata o tagata lautele. O le fua o le fasioti tagata, faʻamaʻiina, ma le faʻatafunaina na faia ai le WWII le mea leaga aupito sili ona leaga na faia e le tagata ia te ia lava i se taimi puupuu. Matou te manatu o le au paaga sa "tetee" i le fasioti tagata aupito itiiti i totonu o tolauapiga. Ae le mafai ona faʻamaonia le fofo lea e sili atu ona leaga nai lo le faʻamaʻi.

O le suʻesuʻeina o le taua e aofia ai le faʻaumatiaga o tagata lautele ma aai, faʻamaualuga i le gao atoatoa o aai na ave le WWII mai le malo o galuega faʻamalosia mo le toatele oe na puipuia lona amataga. O le manaʻomia o le tuʻuina atu ma le saili e faʻateleina le oti ma mafatiaga, o le tele o faʻaleagaga ma tuua ai se talaaga leaga ma le vaʻaia.

O le fasiotia o le toʻatele o tagata e manatu e mafai ona faʻamalosia mo le "lelei" i le taua, ae le o le itu "leaga". O le eseesega i le va o le toʻalua e le o se mea e pei o le valea. O le Iunaite Setete e umi se talafaasolopito e avea o se setete. O le aganuu a Amerika, o le faʻasauāina o tagata Aferika Amerika, o le faia o le faʻasalaga e faasagatau i tagata Amerika Amerika, ma o nei tagata Amerika i totonu o Amerika Amerika na latou faʻatūina ni polokalama patino na musuia ai le au Nasis-na aofia ai tolauapiga mo tagata Amerika Amerika, ma polokalama o faʻataʻitaʻiga ma suesuega faaletagata sa i ai muamua, taimi, ma ina ua mavae le taua.

O se tasi o nei polokalama na aofia ai le tuuina atu o syphilis i tagata i Kuatemala i le taimi lava e tasi na faia ai faamasinoga a Nuremberg. O le militeli a le US ua faaselau selau o Nazis sili i le faaiuga o le taua; latou te fetaui i le saʻo. O le US e faʻamoemoe mo se malo aoao o le lalolagi, aʻo leʻi oʻo i le taua, i le taimi nei, ma mai talu mai lena taimi. Siamani Neo- Nazis i aso nei, faasaina ona taloina le fuʻa a le Nazi, o nisi taimi e taloina le fuʻa a le Setete Setete o Amerika.

O le "lelei" itu o le "taua lelei," o le pati na faia le tele o fasiotiga ma oti mo le itu manumalo, o le komunisi Soviet Union. E le avea lena ma taua o se manumalo i le fesoʻotaʻiga, ae e faʻaleagaina ai tala o le manumalo a Uosigitone ma Hollywood mo le "temokalasi."

O le Taua Lona II a le Lalolagi e leʻi maeʻa. O tagata le masani i le Iunaite Setete latou te le i totogiina a latou tupe maua seia oo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma e le taofia lava. E tatau ona le tumau. O faavae o le WWII i le lalolagi atoa e lei tapunia lava. O fitafita Amerika e leʻi tuua lava Siamani po o Iapani. E sili atu nai lo le 100,000 US ma Peretania Peretania o loo i ai pea i le eleele i Siamani, o loo fasiotia pea.

O le toe foi atu i le 75 tausaga i se saolotoga faakeneka, o le colonial world of different structures, laws, ma habits e faʻamaonia ai le mea sili ona taugata a le Iunaite Setete i tausaga taʻitasi talu mai o se faʻalavelave mataʻutia o le taufaasese a le tagata lava ia lea e le ' taumafai i le tauamiotonuina o soʻo se atinaʻe laiti. Manatua o loʻo i ai mea uma lava e matua sese, ma e tatau lava ona e faʻamatalaina pe na faapefea e se mea na tupu mai i le amataga o le 1940 ona faʻamaonia ai le lafoina o le 2017 tuai o le tau i le tau o le tau e ono mafai ona faʻaalu e fafagaina ai, faʻaofuina, faʻamalolo, ma malupuipuia miliona tagata, ma puipuia le siosiomaga ile lalolagi.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana