O se tetee, na taitaia e le faalapotopotoga a le Women Wage Peace, e aofia ai le Liberian Peace Prize laureate Leymah Gbowee, o le na saunoa ma le mafanafana e uiga i le taumafaiga ma galue agai i le filemu i le itulagi.
Saunia e Ahiya Raved, Ynet News
E silia ma le 200 tamaitai ma nisi o alii na auai i se tauaofiaga i le itu o Isaraelu o le tuaoi o Isaraelu ma Lepanona i le Aso Lua. O le faʻapotopotoga na faʻatulagaina e le Women Wage Peace, o se faʻalapotopotoga faʻaagafesootai o loʻo galulue "e faʻataunuʻuina se maliega filemu talafeagai," e pei ona taʻua e la latou itulau Facebook. Ua uma ona faʻatulagaina e le vaega faʻasalalauga filemu ma savaliga i totonu o le atunuʻu.
O le fa'apotopotoga i le Aso Lua na tu i fafo o le Pa Lelei ua tapunia, lea e masani ona ui atu ai tagata Lepanona Maronites i Isaraelu mo galuega ma togafitiga faafomai seia oo ina o ese Isaraelu mai Lepanona i Saute i le 2000. Na fa'aaogaina e Isaraelu le tusa ma le 15,000 Maronites, oe na valoia na fasiotia e Hezbollah i luga. moliaga o le galulue faatasi ma Isaraelu pe ana latou nonofo i Lepanona.
O le fono tetee a le Good Fence na auai, faatasi ai ma isi, o le Liberian Leymah Gbowee, o lana galuega o le le faʻaleagaina o aia tatau a fafine na manumalo ai ia te ia i le 2011 Nobel Peace Prize.
Sa ia faaauau i lona faapea mai, “Na o le i ai lava iinei ma toe foi atu i lo’u atunuu, o le a ou faamamafaina ai le mea moni e faapea, e le na o se manaoga o tagata o Lepanona, ae o se manaoga foi o tamaitai ma tagata o Isaraelu ina ia faatumauina le filemu i totonu. le itulagi.”
Na ia faaopoopo mai, o tagata Liberia foi, sa tau mo le filemu, ma e ui e le faigofie, ae leai se fanau e tatau ona feoti i itu uma o le tuaoi ona o taua.
O le IDF, Israel Police ma UN na saunia le puipuiga mo le mea na tupu, ae o le au Leoleo a Lepanona na mafai ona vaaia i le itu a Lepanona o le tuaoi. Na ta’ua e le au fa’atonu o le fa’apotopotoga e fa’apea, i le masina talu ai, a o alu i se ta’amilosaga sauniuni i lea nofoaga, na latou vaaia ai ni tama’ita’i mai le itu a Lepanona o talotalo mai ia i latou.
Ina ua maeʻa le faʻapotopotoga, na savavali atu fafine agai i le taulaga i matu o Metula, ma faʻatupu faʻailoga na faʻaalia ai le palemia Mencahem Begin, le peresitene o Aikupito o Anwar Sadat ma le peresitene o le US Jimmy Carter na sainia le Feagaiga o le Filemu a Isaraelu-Aikupito i le 1979, ma upu "Ioe. E mafai” o loo tusia i luga.
O le Aso Lulu lea ua faamoemoe e toe faia ai se isi tetee a lea faalapotopotoga i luma o le maota o le Palemia i Ierusalema.