100 Tausaga o Taua - 100 Tausaga o le Filemu ma le Filemu Filemu, 1914 - 2014

Saunia e Peter van den Dungen

Galulue faʻatasi o le agavaʻa e galulue faʻatasi agaʻi i se vaʻaiga masani. … O le suauʻu lea e faʻatagaina ai tagata lautele ona mauaina ni faʻaiuga le masani ai. -Andrew Carnegie

Talu ai o lenei mea o se faʻatalanoaga o le filemu ma le tetee i le taua, ma talu ai o loʻo faia i le talaaga o le centenary o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le a ou faʻamaonia ai au faamatalaga e tele lava ina tuʻuina atu le centenary e tatau ona taulaʻi atu ma agai i le ala lea e mafai ona fesoasoani ai le filemu i le aso faamanatu o mea tutupu o le a salalau atu i le fa tausaga fou. O le tele o faamanatu faamanatu e le gata i Europa ae i le salafa o le lalolagi e ofoina atu avanoa i le tetee ma le filemu e faʻalauiloa ai ma faʻalauiloa ai lana lisi o mataupu.

E foliga mai o lenei mataupu e tele lava ina toesea mai le polokalama faamanatu aloaia, a itiiti mai i Peretania lea na muaʻi tuʻuina atu ai otootoga o sea polokalame ile 11th Oketopa 2012 na faia e le Palemia o David Cameron i se tautalaga i le Faletua o Imperial War i Lonetona [1]. Na ia faasilasila atu iina o le tofiaina o se faufautua faapitoa, ma le faufautua faufautua, faapea foi le maua e le malo se faaputugatupe faapitoa o le £ 50 miliona. O le sini atoa o faamanatu o le Taua Muamua a le Lalolagi e tolu, na ia saunoa ai: 'ia faamamalu i latou na auauna atu; ia manatua i latou ua maliliu; ma ia mautinoa o lesona na aʻoaʻoina e nonofo faatasi ma i tatou e faʻavavau '. E mafai ona tatou ioeina o le 'faamamaluina, manatua, ma le aoaoina o lesona' e talafeagai lelei, ae atonu e le ioe i le uiga tonu ma le anotusi o mea ua fuafuaina i lalo o nei ulutala e tolu.

Aʻo le i tautala i lenei lomiga, atonu e aoga e taʻu faʻapuupuu mea o loʻo faia i Peretania. Mai le 50 miliona, £ 10 miliona ua atofaina i le Falemataʻaga o le Imperial Warron, lea o Cameron o se faʻailoa sili. E silia ma le £ 5 miliona ua atofaina i aoga, ina ia mafai ai e faiaoga ma faiaoga ona asiasi atu i malae i Belgium ma Farani. E pei foi o le malo, ua tofia foi e le BBC le pule faapitoa mo le First World War Centenary. O lana polokalama mo lenei mea, na faasilasilaina ile 16th Oketopa 2013, e sili atu ma sili atu le fiafia nai lo se isi lava poloketi ua maeʻa ona faia. [2] Ua faʻatonu le televise a le malo ma le televise i luga o polokalama 130, faʻatasi ai ma le 2,500 itula o faʻasalalauga i leitio ma TV. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le leitio afi a le BBC, Radio Radio 4, na faʻatonuina se tasi o faasologa o tafaoga sili, faʻasolosolo o 600 episodes, ma feagai ai ma le fale i luma. O le BBC, faatasi ai ma le Imperial War Museum, o loʻo fausia se 'keneka numera' e faʻaalia ai le tele o mea e teu ai faamaumauga. O le valaauliaina o tagata e faʻapipiʻi tusi, tusi, ma ata o mea na tutupu io latou aiga i le taimi o le taua. O le upega tafaʻilagi lava ia o le a maua ai avanoa mo le taimi muamua e sili atu nai lo le 8 miliona faʻamaumauga o le militeli na faia e le Fale Mataʻaga. Ia Iulai 2014, o le Falemataʻaga o le a taofia le tele o taimi talu mai le Taua Muamua o le Lalolagi ua ou vaaia (agavaa Upu Moni & Manatua: Peretania Faʻataʻitaʻi o le Uluaʻi Taua a le Lalolagi) [3] O le ai ai foi faaaliga tutusa i le Tate Modern (Lonetona) ma le Museum Imperial War Museum (Salford, Manchester).

Mai lava i le amataga, sa i ai se feeseeseaiga i Peretania e uiga i le natura o le faamanatuina, aemaise lava, pe o se faamanatu foi lea - o le fiafia, o le faaiuga a Peretania ma le manumalo, ma puipuia ai le saolotoga ma le faatemokalasi, e le gata mo le atunuu ae e faʻapea foi mo soʻo (ae le mo malo!). O faifeʻau a le malo, o taʻitaʻi taʻutaʻua, tagata taua ma le au tusitala na auai i le finauga; e mautinoa lava na aafia ai le amepasa Siamani. Afai, e pei ona faailoa mai e le Palemia i lana tautalaga, o le faamanatu e tatau ona i ai se autu o le faaleleiga, o lona uiga o le a taua ai le manaomia o se auala lelei (ae le o le manumalo).

O le felafolafoaiga a tagata lautele, i Peretania Tele, i soo se itu lava, ua iloga i se taulaiga vaapiapi, ma ua faia i mataupu e le o toe mamao. O le a le mea o loʻo misi i le taimi nei o tulaga ia ma e mafai foi ona faʻaaoga i isi mea.

  1. Faʻaopoopo le ca ...?

MAʻUALA, ma e le o se mea e ofo ai, o le felafolafoaiga ua taulai atu i mafuaaga vave o le taua ma le mataupu o le taua. E le tatau ona faʻamaonia le mea moni o fatu o taua na totoina lelei aʻo lei fasiotia i Sarajevo. O le sili atu ona talafeagai ma lelei, ma le faʻavae vaeluaina, o le a le tatau ona taulai atu i luga o atunuu taʻitasi, ae i luga o le faiga faʻavaomalo i lona atoaga na mafua ai le taua. O lenei mea o le a tosina atu i le malosi o le nationalism, puleʻaga, colonialism, militarism lea na saunia faatasi ai le eleele mo le osofaʻiga faaauupegaina. Sa taua tele le taua e le maalofia, talafeagai, mamalu ma le totoa.

E tatau ona tatou fesili pe o le a le tele o nei mea faʻaogaina mafuaaga o taua - lea na mafua ai le Taua Muamua a le Lalolagi - o loo i ai pea ia i tatou i aso nei. E tusa ai ma le tele o au suʻesuega, o le tulaga na maua e le lalolagi i aso nei e le tutusa ma Europa i le aso o le taua i le 1914. Talu ai nei, o feeseeseaiga i le va o Iapani ma Saina na taʻitaʻia ai le tele o failauga e matauina afai ei ai se tulaga lamatia o taua tetele i aso nei, e ono i ai i le va o nei atunuu - ma o le a faigata ona taofiofia ia i latou ma le itulagi. E faʻatusatusa i le taumafanafana o 1914 i Europa na faia. O le mea moni, i le tausaga faʻaletausaga a le Tamaoaiga o le Lalolagi na faia i Davos i Ianuari 2014, na tuuina atu ma le totoa le Palemia Iapani, Shinzo Abe, ina ua faʻatusatusaina le tauvaga Sino-Iapani i le Anglo-Siamani i le amataga o le 20th seneturi. [O le mea e tutusa ai o le aso nei o Saina o se tulaga vave, le mautonu o le tulaga ma le faʻalauteleina o tupe faʻaalu, pei o Siamani i le 1914. O le US, e pei o Peretania i le 1914, o se malosiaga faʻa-lemoni e foliga mai ua paʻu. O Iapani, e pei o Falani i 1914, e faalagolago i lona saogalemu i luga o lena malosiaga e paʻu ai.] O tagatanuu tauvaga, e pei o le taimi nei, e mafai ona osofia ai taua. E tusa ai ma le tala a Margaret Macmillan, o se taʻitaʻio talafaasolopito o Oxford o le Taua Muamua o le Lalolagi, o le Sasaʻe Tutotonu i aso nei o loo i ai foi se popolega e tutusa ma le Balkans i le 1914. [4] O le mea moni e mafai e taʻitaʻi o faipule ma tusitala ona tusia ia tala faʻatusa e tatau ona avea ma mafuaaga popole. Le lalolagi e leʻi aʻoaʻoina se mea mai le mala o 1914-1918? I se tasi o itu taua, e le mafaamatalaina le mataupu: o setete o loo faaauau pea ona faaauupegaina, ma faaaoga malosi ma le taufaamatau o le malosi ia latou fegalegaleaiga faavaomalo.

O le mea moni, o loʻo i ai nei le lalolagi, sosaiete muamua ma le taua o Malo Aufaatasi, o lona sini autu o le faatumauina lea o le lalolagi i le filemu. O loʻo i ai le tele o le atinaʻe o tulafono faʻavaomalo ma faʻalāpotopotoga e alu faʻatasi ai. I Europa, o le na amataina taua a le lalolagi, ua i ai nei le Iuni.

E ui o lenei mea o le alualu i luma, o nei faalapotopotoga e vaivai ma e le aunoa ma a latou faitioga. O le filemu e mafai ona maua ai se faʻaaloalo mo nei atinaʻe, ma ua tuuto atu i le toefuataiga o le UN ma ia faia mataupu taua o tulafono faava o malo e sili atu ona lauiloa ma sili atu ona tausisia.

  1. Manatuaina o e faatupuina le filemu & faamamaluina o latou talatuu

E le gata i lea, o le felafolafoaiga ua tele lava ina le amanaiaina le mea moni e faapea, o se tetee tetee ma le filemu na i ai i luma o le 1914 i le tele o atunuu. O lena gaioiga e aofia ai tagata taitoatasi, faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga, ma faʻalapotopotoga e leʻi tutusa o latou taofi e uiga i taua ma le filemu, ma o le a taumafai e faʻaoga se faiga lea e le toe avea ai le taua ma auala talafeagai mo atunuu e foia a latou feeseeseaiga.

O le mea moni, o 2014 e le na o le seneturi o le amataga o le Taua Tele, ae o le faʻatau o le filemu filemu. I se isi faaupuga, o le atoa selau tausaga ao le i amataina le taua i le 1914, na osofaia ai le tauvaga ma taumafai e aʻoaʻoina tagata e uiga i lamatiaga ma mea leaga o taua, ma le lelei ma le manuia o le filemu. I le uluaʻi senituri, mai le faaiuga o taua a Napoleone seia oʻo i le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi, o taunuʻuga o le manuia o le lalolagi, e feteenaʻi ma le lautele lautele o manatu, tele. O le mea moni lava, o le filemu e le i manuia i le faʻafefeina o le faʻalavelave na mafua ai le Taua Tele, ae le faʻaitiitia ai lona taua ma lona taua. Ae, o lenei faʻatau e leai se mea e taʻua - e peiseai o lena gaioiga e le i ai, pe le talafeagai foi ona manatuaina.

O le filemu na tulai mai i le taimi mulimuli ane o Napoleonic Wars, i Peretania ma Amerika. O lena gaioiga, lea na faasolosolo malie lava ona faasalalauina i le konetineta o Europa ma isi nofoaga, na faataatitia faavae mo le tele o faalapotopotoga ma mea fou i le diplomacy faavaomalo lea o le a tupu mulimuli ane i le seneturi, ma ina ua mavae le Taua Tele - e pei o le manatu o le faamasinoga o se faʻaoga sili atu ma saʻo mo le malosi malosi. O isi manatu na lagolagoina e le filemu o le fevaevaeaʻiga, o le feterale, union Europa, tulafono faava o malo, faalapotopotoga faavaomalo, faʻafiafiaga, faʻasalaga o fafine. O le tele o nei manatu ua oʻo mai i luma o taua a le lalolagi i le 20th seneturi, ma o nisi ua iloa, pe o sina vaega foi.

O le filemu na sili ona aoga i le luasefulu tausaga talu ai le Taua Muamua o le Lalolagi ina ua ausia lana mataupu i le maualuga o le malo e pei ona faaalia, mo se faataitaiga, i le Hague Peace Conferences o 1899 ma 1907. O se taunuuga tuusaʻo o nei konafesi e le masani ai - lea na mulimuli mai i se apili (1898) na Tsar Nicholas II e taofi ai le taufetuliga, ma suia ai le taua e ala i le filemu filemu - o le fausiaina o le Nofoaga filemu lea na tatalaina ai ona faitotoa i le 1913, ma na faamanatuina lona centenary ia Aokuso 2013. Talu mai le 1946, o le mea moni o le nofoa o le Faamasinoga Faava o Malo a le UN. O le lalolagi e nofo aitalafu ai le Pale o le Nofoaga o le Paleni i Andrew Karnegie, o le Scottish-Amerika steel tycoon o le na avea ma paionia o le agaga fiafia i ona po nei ma o ia foi o se tagata tetee i le taua. E pei o le leai o se tasi, na ia tuʻuina atu faʻatasi ni faʻavae e tuuto atu i le tuliloaina o le filemu i le lalolagi, o le tele lava o loʻo i ai i le taimi nei.

O le Palemia o le Peace, lea e fausiaina le Faamasinoga Faavaomalo o Faamasinoga, e puipuia lana misiona maualuga e sui ai le taua i le faamasinoga tonu, o le Carnegie sili ona agaalofa mo le filemu, o le Carnegie Endowment for International Peace (CEIP), ua matua liliu ese mai le talitonuga o lona faavae i le soloiesea o taua, ma o le mea lea ua le maua ai le filemu o gaoioiga o mea e manaʻomia tele. O lenei mea e mafai ona faʻamatalaina i se vaega pe aisea e leʻi tupu ai lena gaioiga i se auala tele lea e mafai ona faʻaaoga malosi ai malo. Ou te talitonu e taua le mafaufau i lenei mea mo sina taimi. I le 1910 Carnegie, o le tagata sili ona taʻutaʻua o le filemu Amerika, ma o le tagata sili ona tamaoaiga o le lalolagi, na ofoina atu lona filemu i le $ 10 miliona. I le aso nei, o le tutusa lenei ma le $ 3,5 piliona. Vaʻai faalemafaufau pe o le a le mea o le filemu - o lona uiga, o le gaioiga mo le faʻaumatiaina o taua - e mafai ona faia i le aso pe afai e mafai ona maua i lena ituaiga tupe, poo se vaega foi. O le mea e leaga ai, aʻo faʻamalieina e Carnegie le lagolagoina ma le faʻamalositino, o le au tausi mavaega o lana Faʻasalaga o le Filemu na fiafia i sailiga. I le amataga o le 1916, i le ogatotonu o le Taua Muamua a le Lalolagi, na fautuaina ai e se tasi o tausi mavaega e tatau ona suia le igoa o le faalapotopotoga i le Carnegie Endowment for International Faamasino.

Ina ua maeʻa ona faamanatuina e le Faaeega Paia lana 100th aso faamanatu, o lona Peresetene (Jessica T. Mathews), na taua o le faalapotopotoga 'o mataupu sili ona matutua faavaomalo mafaufau mafaufau i le US '[5] Na ia fai mai o lona faamoemoega, i upu a le na faavaeina, ia' faanatinatiina le soloia o taua, o le leaga tele na poloka i luga o la tatou amio ', ae na ia faaopoopo mai,' o lena sini e le mafai ona ausia '. O le mea moni, na ia toe faia le mea na uma ona fai mai e le peresitene o le Faaeega Paia i le taimi o 1950s ma 1960s. O Joseph E. Johnson, o se tasi o le Matagaluega a le Setete o le US, 'na ia aveesea le faalapotopotoga mai se lagolago le mautinoa mo le UN ma isi faalapotopotoga faavaomalo' e tusa ai ma se talafaasolopito na lomia e le Faaeega Paia lava ia. E le gata i lea, '... mo le taimi muamua, o se peresitene o le Faletupe a Carnegie [faamatalaina] le vaaiga a Andrew Carnegie i le filemu o le tala o le tausaga, ae le o se musumusuga mo le taimi nei. Soo se faamoemoe o le filemu tumau o se mea sese. '[6] Na faamalosia e le First World War ia Carnegie e toe mafaufau i lona talitonuga lelei o le taua o le a'vave ia lafoina e pei o se mea ula i alii malamalama 'ae atonu e le mafai ona ia lafoai atoa lona talitonuga. Na ia lagolagoina ma le naunautai ia Woodrow Wilson le manatu o se faalapotopotoga faavaomalo ma sa fiafia tele ina ua talia e le Peresitene le igoa fautuaina a Carnegie, o se 'Lotogatasi o Malo'. E tumu i le faamoemoe, na maliu o ia i le 1919. O le a sana tala e uiga ia i latou oe na faʻatonuina lona Tofi Sili mo le Filemu mai le faʻamoemoe ma mai le talitonuga o taua e mafai ma e tatau ona faʻaumatia? Ma faapena foi ona le maua ai le filemu mai gaoioiga taua e manaomia e tuliloaina ai lona mafuaaga sili? Ban Ki-moon e saʻo lelei pe a ia fai mai, ma toe fai mai, 'Ua le o faaauupegaina le lalolagi ma o le filemu ua le o faatupeina'. O le 'Global Day of Action on Military Expenditure' (GDAMS), muamua na fautuaina mai e le International Peace Bureau, o loo tautala tonu i lenei lomiga (4th lomiga i 14th Aperila 2014). [7]

O le isi talatuu o le muai lalolagi Muamua o le Taua Muamua o le filemu e fesootaʻi ma le igoa o le isi tagata fai pisinisi faamanuiaina ma le toafilemu o le filemu, o ia foi o se saienitisi iloga: o le tagata Suetena o Alfred Nobel. O le Nobel Peace Prize, muamua na tuuina mai i le 1901, o le taunuuga autu o lona vavalalata vavalalata ma Bertha von Suttner, le baroness Austrian o le sa avea ma failautusi i Pale i le tasi taimi, e tusa lava pe na o le tasi le vaiaso. Na avea o ia ma taʻitaʻifono o le faʻavae mai le taimi na ia faʻamalosi ai lana tala, Tuʻu ifo oe auupega (Die Waffen nieder!) na faʻaalia i 1889, seia oʻo i lona maliu, luasefululima tausaga mulimuli ane, i le 21st Iuni 1914, tasi le vaiaso ao lumanai le ata i Sarajevo. I le 21st Iuni o lenei tausaga (2014), tatou te faamanatuina le seneturi o lona maliu. Aua neʻi galo ia i tatou o lenei foi le 125th aso faamanatu o le lolomiina o lana tusi lauiloa. Ou te fia sii maia le leo o Leo Tolstoi, o le na iloa se mea pe lua e uiga i le taua ma le filemu, na tusia ia Oketopa 1891 ina ua uma ona ia faitauina lana tala: 'Ou te matuai talisapaia lau galuega, ma o le manatu e oo mai ia te au o le lomiga o lau tala o se fiafiaga fiafia. - O le soloia o le nofo pologa na muamua atu i le tusi lauiloa a se fafine, Mrs. Beecher Stowe; E finagalo le Atua ia soloia le taua i luga o lau '. [8] E mautinoa, e leai se fafine na sili atu mea na ia faʻafefe ai le taua nai lo Bertha von Suttner [9]

E mafai ona finauina e faapea Faʻamau i lalo au auupega o le tusi lea i tua atu o le fausiaina o le Nobel Peace Prize (lea na avea ai le tusitala ma fafine muamua na mauaina le 1905). O lena taui, o le mea moni, o se faailoga mo le filemu e pei ona faaalia e Bertha von Suttner, ma sili atu ona patino, mo le le mautonu. Ina ia toe avea ma se tasi ua malosi ona finauina i tausaga talu ai e le loia Norwegian ma le tagata fai filemu, Fredrik Heffermehl i lana tusi manaia, Le Nobel Peace Prize: O Le Mea Moni na Manaomia e Nobel[10]

O nisi o faʻataʻitaʻiga o le muai 1914 filemu faʻapitoa na siitia ai le lagi ma le lalolagi e faʻamaonia ai o latou tagatanuu o le matautia o se taua tele i le lumanaʻi ma le manaʻomia e puipuia ai i tau uma lava. I lana tusi sili ona lelei, Le Malamalama Tele: O se Suesuega o le Fegalegaleaiga ma le Malosi Malosi i Atunuu mo lo latou Tamaoaiga ma Agafesootai, Na fai mai le tusitala o le Igilisi Norman Angell e faapea, o le tamaoaiga o le tamaoaiga ma le tautupe o le faʻalagolago i faʻasalaga a le malo, ua faʻataunuʻu ai i totonu ia i latou le le lelei ma le faʻataunuʻuina, e mafua ai le faʻaleagaina o le tamaoaiga ma agafesootai [11]

I le taimi atoa ma le maeʻa o le taua, o le lagona sili ona fesootaʻi ma le taua o le "le mautonu", ma o le tele o le faamaonia o le suesuega a Angell. O le natura o le taua, faapea foi ma ona taunuuga, na mamao ese mai mea na masani ona faamoemoeina. O le mea na faamoemoeina, i se aotelega, o le 'taua e pei ona masani ai'. Na atagia mai lenei mea i le taʻutaʻua lauiloa, i le taimi lava na amata ai le taua, 'o tama e o ese atu i fafo ma le fale i le Kerisimasi'. O le mea moni, o le Kerisimasi 1914. I le mea na tupu, oi latou na sao mai le fasiotiga tagata na toe foi mai i le fale i le fa tausaga mulimuli ane.

O se tasi o mafuaaga autu o le faamalamalamaina o sese ma le le saʻo o taofi e uiga i le taua, o le leai o se mafaufauga oi latou na aafia i ana fuafuaga ma le faatinoga. [12] Latou te leʻi muaʻi iloa pe faapefea ona alualu i luma i mea tau tekono - aemaise lava, le faateleina o le malosi i le fana - na faia ai taua masani i totonu o le au fou. O tupe faʻaauau i le taua o le a le mafai ona mafai, ma o le a tolauapi fitafita i totonu o paʻu, ma mafua ai ona le mautonu. Le moni o taua, o le mea na avea ai - viz. o le a na o le faʻaalia mai ao le taua na faʻaalia (ma e oʻo lava i le au faipule e telegese ona aʻoaʻoina, e pei ona tusia lelei i le mataupu a Peretania o le malo sili o General Douglas Haig).

Peitai, i le 1898, i le atoa o le sefululima tausaga ao le i amataina le taua, o le Polish-Russian entrepreneur ma le paionia o suesuega o le filemu faaonapo nei, Jan Bloch (1836-1902), na finau i se suesuega faavaomalo 6-volume e uiga i le taua a le lumanai o le a avea lenei taua o se taua e leai lava. 'O le isi taua tele e mafai e se tasi ona tautala e uiga i se Rendez-oe ma le oti' na ia tusia i le faatomuaga o le lomiga Siamani o lana galuega tele. [13] Na ia finau ma faaalia o sea taua na avea ma 'le mafai' - e le mafai, o lona uiga, sei vagana ai le tau o le ola. O le mea tonu lea na mafua ai le taua, pe a oʻo mai, o le pule i le ola o tagata Europa, e aofia ai le faʻaumatia o malo Austrian-Hungarian, Ottoman, Romanov ma Wilhelmine. Ina ua maeʻa, o le taua foi na faamutaina le lalolagi e pei ona iloa e tagata. O loʻo faʻamamafa lelei lenei mea i le ulutala o le manatuaga o lagona o se tasi na tu i luga o le taua, o le tusitala Austrian Stefan Zweig: Le Lalolagi o Ananafi[14]

O nei pacifists (o ia o Zweig e tasi, e ui lava e lei auai malosi o ia i le filemu), o le na manao e taofia o latou atunuu mai le le fiafia i le taua, o ni tagata lotonuu faamaoni, ae masani lava ona togafitia ma le ulagia ma na faateʻaina o ni tagata e sili ona lelei, utopians, tagata matataʻu ma faʻatauvalea. Ae e leai se mea o le ituaiga. O Sandi E. Cooper na saʻo lana aia e suesue ai i le filemu i luma o le Taua Muamua a le Lalolagi: Lotonuu Pacifism: Taua Faatau i Taua i Europa, 1815-1914.[15] Afai na sili atu le usitaia e le lalolagi o la latou feʻau, semanu e le mafai ona alofia le faalavelave. E pei ona taʻua e Karl Holl, o le alo o le au Siamani o le filemu, na ia taʻua i le amataga o Europa: 'o le tele o faamatalaga e uiga i le filemu o le talafaasolopito o le a faaalia ai le masalosalo pe o le a le tele o mafatiaga o Europa ma o le a le mafai e le au pacitia ona paʻu i le tele o le tutuli o taliga, ma na i ai ni taumafaiga aoga ma ni fuafuaga o pacifia faatulagaina na maua ai se tatalaina i faiga faaupufai ma le diplomacy '. [16]

Afai, e pei ona fautuaina mai e Holl, o le iloa o le i ai ma le ausiaina o le filemu o le faagaioiga muamua ao lei faia le Taua Muamua a le Lalolagi e tatau ona musuia ai le au faitioga i se tulaga o le lotomaualalo, e tatau foi i le taimi lava lea ona maua ai le faamalosiau i sui o lena gaoioiga i aso nei . O le faʻamautinoaga o le tu i luga o tauau oe na muamua atu, e ui lava i le le fiafia po o le le fiafia io latou tupulaga, e maumaututu mausali ia latou talitonuga maumaututu, o le a mafai ai e le filemu o le aso ona sili atu ona mafai ona tetee atu i le tele o faaosoosoga ia faʻaleagaina. '[17]

I le faaopoopo atu o le taufaaleaga i le manua, o nei 'vailaau o le lumanaʻi' (i le faaupuga fiafia a Romain Rolland) e lei tuuina atu lava i ai. Tatou te le manatuaina; e le o ni vaega o la tatou talafaasolopito e pei ona aʻoaʻoina i tusi aoga; e leai ni faatusa mo i latou ma e leai ni auala e faaigoaina i latou. Maʻeu se vaaiga autasi o le talafaasolosolo o loʻo tatou felafolafoaʻi atu i augatupulaga i le lumanaʻi! E tele lava le faafetai i taumafaiga a le au tusitala faasolopito e pei o Karl Holl ma ana paaga na potopoto mai i le Vaega Galulue Faʻasalalau Faʻasolopito (Working Group Historical Peace Research)Arbeitskreis Historische Friedensforschung), o le i ai o se eseʻesega Siamani na faʻaalia mai i le tele o tausaga talu ai nei. [18] I lenei fesoʻotaʻiga, ou te fia faʻaaloalo i le lolomiga na faʻatuina i Bremen e le tagata agaʻi talafaasolopito o Helmut Donat. Faʻafetai atu ia te ia, o loʻo i ai nei lo matou faʻatupulaia o faletusi o faʻamaumauga ma isi suʻesuʻega e uiga i le siosiomaga o Siamani o le filemu i aso uma o le 1914 ma vaitaimi vavave. O le amataga o lona fale lolomi e manaia: Le mafai ona maua se tagata lomitusi o lona talaaga o Hans Paasche - o se tagata ofoofogia ma le kolone o le kolone na avea ma faitioga o le Siamani o le sauaga ma sa fasiotia e fitafita tagatanuu i le 1920 - Donat na lomia le O le mea e faanoanoa ai, ona o le itiiti lava o lenei tusi ua faaliliuina i le gagana Peretania, e le o aafia tele ai le malamalama, ua taatele i Peretania, o se atunuu ma se atunuu. tagata i luga o le militeri a Prussia, ma aunoa ma se filemu.

I isi foi nofoaga, aemaise lava i totonu o Amerika, o le aufaasalalau o le filemu na o mai i totonu o le limasefulu tausaga talu ai (faaosofia e le Vietnam Vietnam) ina ia faʻamalosia le tusiaina o le talafaʻasolopito o le filemu - e le gata i le saʻo, paleni, ma le moni e tusa ai ma le talafaasolopito o taua ma le filemu, ae ia maua ai foi se musumusuga mo le filemu ma le tetee i le taua i aso nei. O se mea taua i lenei taumafaiga o le Biographical Dictionary of Modern Peace Leaders, ma e mafai ona iloa o se soa soa i le Donat-Holl Lexikon, faʻalauteleina lona lautele i le lalolagi atoa.

Ua ou finau e faapea i le faamanatuina o le Taua Muamua a le Lalolagi, e tatau ona tatou gauai, muamua, i mea masani e mafua ai le taua ma, lona lua, e tatau foi ona manatua ma faamamalu i latou oe, i le tele o tausaga ae lei faia le 1914, taumafaiga malosi e maua ai se lalolagi lea o le a faʻaumatia ai le fausiaina o taua. O le tele o le malamalama ma le aʻoaʻoina o le talafaʻasolopito o le filemu e le gata ina manaʻomia, e taua tele, mo tamaiti aoga ma tupulaga talavou, ae faʻalautele atu i le sosaiete atoa. Avanoa mo le felafolafoaʻiina o se vaaiga sili atu ona faapaleniina o talafaasolopito - ma, aemaise lava, mo le faamamaluina o le au tau i taua - e le tatau ona toesea pe le amanaiaina foi i faamanatu mo tagata ua aafia i taua i le anoanoai o nofoaga o taua i Europa ma le lalolagi atoa.

  1. Heroes o le le fasiotia

Ua matou o mai nei i se iloiloga lona tolu. E tusa ai ma le Taua Muamua a le Lalolagi, e tatau ona tatou fesili pe faapefea ona iloa e le fia miliona o fitafita na maliliu o latou le amanaiaina ma le valea (i le vaega o augatupulaga mulimuli ane) oe na lapatai mai e faasagatau i taua, ma faia le mea sili latou te puipuia ai. i lena faalavelave. Mata o le toʻatele oi latou e le o faʻamoemoe o le a sili atu le mamalu o le sosaiete i luga o mafaufauga uma oi latou na mananao e taofia le tele o le fasiga? O faʻaola ola e sili atu ona mamalu ma lototoa nai lo ave olaga? Aua nei galo: o fitafita, mulimuli ane, ua aoaoina ma faaauupegaina e fasioti, ma a latou paʻu i le pulu a le paaga, o le taunuuga le maalofia lea o le galuega na latou auai, pe faamalosia foi e auai. O le mea lea, e tatau ona tatou toe taʻua Andrew Carnegie, o le sa 'inoʻino i le feeseeseaʻiga o taua, ma na ia fananau ma faatuina se' Hero Fund 'e faʻaaloalo i' tagata totoa o le aganuʻu 'o ia na ia faʻatusatusa i' toa o le faitaʻaga '. Na ia iloaina le tulaga faigata o le lototoa e fesootai ma le faamasaaina o le toto i taua, ma sa manao e tosina atu le mafaufau i le i ai o se ituaiga lototoa sili. Na ia manaʻo e faʻaaloalo i tagata totoa o le malo, oeo nisi taimi e lamatia tele ai i latou lava, na laveaʻiina ola - e leʻi faʻaumatia ma le loto i ai. Muamua na faavaeina i lona taulaga o Pittsburgh, Penisilevania i le 1904, i tausaga mulimuli ane, na ia faavaeina ai le Faaputugatupe Hero i totonu o atunuu Europa e sefulu, o le tele lava na faamanatuina lo latou seneturi i nai tausaga talu ai [20]. I Siamani, i tausaga talu ai nei na faia e toe faaolaola ai le Carnegie Stiftung fuer Lebensretter.

I lenei fesoʻotaʻiga e taua le taʻua o le galuega a Glenn Paige ma le Center for Global Nonkilling (CGNK) lea na ia faatuina i le Iunivesite o Hawaii 25 tausaga talu ai. [21] O lenei fitafita o le Taua a Korea, ma le taʻitaʻiga o le saienitisi faaupufai, finau e faapea o le faamoemoe ma le faatuatua i tagata soifua ma le gafatia faaletagata ei ai le mana e sui ai le sosaiete i auala tetele. O le tuʻuina o se tagata i luga o le masina ua leva ona mafaufauina o se miti leai se faamoemoe, ae na vave ona avea ma mea moni i le taimi na vaʻavaʻai ai le vaʻavaʻai, le malosi ma le faʻalapotopotoga a le tagata ina ia mafai ai. E faʻamalosia ma le faʻaosoosoina le faʻaosoosoina o se suiga i le lalolagi atoa e mafai ona ausia i le auala lava e tasi, pe afai tatou te talitonu i ai, ma ua naunau e faʻataunuʻuina. O le faamanatuina o le fa tausaga le umi, o fasiotiga i luga o se alamanuia tau pisinisi, e le lava ma e le faamaoni pe afai e le aofia ai se iloiloga loloto o le fesili o loo taʻua e CGNK, o le, 'O le a le mamao ua tatou oʻo mai ai i lo tatou tagata soifua?' E ui o le alualu i luma o faasaienisi ma tekinolosi e taua tele, o taua, fasiotiga tagata ma le fasiotiga tagata e faaauau pea le le mafai. O le fesili i le manaʻoga ma le avanoa o se sosaiete e le fasiotia i le lalolagi atoa e tatau ona mauaina le maualuga maualuga i lenei taimi.

  1. Soloia o auupega faaniukilia

E le gata i lea, o faamanatu o le Taua Muamua o le Lalolagi lea e faatapulaa i le manatuaina ma le faamamaluina oi latou na maliliu ai (pe a fasiotia), e tatau ona naʻo le tasi, ma atonu e le o le mea sili ona taua, o le manatuaina. O le maliu o le fia miliona, ma le mafatiaga o le toatele o tagata (e aofia ai i latou e mumusu, pe faaletino pe faalemafaufau, po o mea uma e lua, e aofia ai le toatele o fafine ua oti a latou tane ma fanau matuaoti), semanu e sili atu ona taliaina pe afai o le taua lea na afua ai ona matua mafatia ma faanoanoa o le taua e faamuta ai taua uma. Ae o lena mea e faamaonia mai le avea ma mataupu.

O le a le mea na fai mai ai fitafita na maliliu i le Taua Muamua a le Lalolagi latou te toe foi mai i le asō, ma a latou maua, nai lo le mutaina o taua, o le taua lea na amata mai i le 1914 na faʻamalosiina sili atu, pe tusa ma le luasefulu tausaga talu ona maeʻa o le Taua Muamua a le Lalolagi? Ua faamanatu mai ia te au se tala malosi a le tagata taalo Amerika, o Irwin Shaw Falelauasi Tagata Maliliu. Muamua na faia i le Niu Ioka City ia Mati 1936, i lenei puʻupuʻu, tasi le tala, e ono fitafita Amerika na maliliu i le taua na latou le mananao e tanumia. [22] Latou te taufaitagia le mea na tupu ia i latou - o latou olaga na faapuupuu, oa latou avā ua oti a latou tane , a latou fanau pe leai foi. Ma mea uma mo mea - mo ni nai lata o le palapala, o se tasi e faitio. O tino, tutu i tuugamau na eliina mo i latou, e mumusu e taoto i lalo ma taofia - e tusa lava pe poloaiina e faia e le au faipule lautele, o se tasi oi latou e fai mai ma le le fiafia, 'Latou te lei fai mai se mea e uiga i lenei mea i le West Point. ' O le Taua Taua, faʻamalamalama i le tulaga mataga, faʻasaina le tala mai le faʻasalalau. Mulimuli ane, ma i le avea ai ma se taumafaiga mulimuli, o ava a fitafita oti, po o uo teine, po o tina, po o tuafafine, ua valaauina e o mai i tuugamau e faatauanau a latou tane ina ia latou tanumia. E tasi le tali, 'Masalo ua tele naua i tatou i lalo o le eleele i le taimi nei. Masalo o le lalolagi e le mafai ona toe taofia. ' E oo lava i se ositaulaga e talitonu o loo i ai alii i le tiapolo ma o ai na te faia se osofaiga e le mafai ona taoto i lalo fitafita. I le iuga, o tagata oti e savavali ese mai le tulaga e feoai ai i le lalolagi, o moliaga ola e faasaga i le valea o le taua. (O le tusitala, i le ala, na mulimuli ane togitogia i le taimi o le McCarthy red scare ma alu ai i le tafeaga i Europa mo 25 tausaga).

Ou te manatu e talafeagai le manatu o nei fitafita e ono o le a le lava saunia e taofi le siiina o latou leo ​​(ma tino) i le tetee i le taua pe afai latou te iloa le mea fou fou, faaaogaina, ma le faateleina o auupega faaniukilia. Atonu o le hibakusha, o ē na sao i osofaʻiga a Atomic i Hiroshima ma Nagasaki i Aokuso 1945, o ē sili ona tutusa i nei fitafita. Le hibakusha (o ona numera ua vave faʻaitiitia ona o le matua) na vavalalata lava i le oti i le taua. Mo le toatele oi latou, o leoli na latou i ai, ma le mafatiaga faaletino ma mafaufauga sili lea na matua aafia ai o latou olaga, ua na o le faigata ona o lo latou tautinoga loloto i le soloia o auupega faaniukilia, ma le taua. Naʻo le mea lenei ua tuʻuina atu ai le uiga io latou olaga faʻaumatia. Ae ui i lea, e tatau ona avea ma mafuaaga o le ita tele faapea ma le atuatuvale ia i latou e oo lava i le fitusefulu tausaga mulimuli ane, o le lalolagi e faaauau pea ona le amanaiaina la latou alaga - 'E le sili atu Hiroshima po o Nagasaki, leai ni auupega faaniukilia, leai se taua!' E le gata i lea, e le o se mea faʻavalevalea e faapea, i lenei taimi uma, e leʻi manatu le Komiti Nobel o Norwegian e tatau ona tuʻuina atu se taui se tasi i le autu autu a le hibakusha tuuto i le soloia o auupega faaniukilia? Na iloa lelei e Nobel mea uma e uiga i mea pāpā, ma na muai iloa mea taua o le tele o le malaia ma fefe ai i le toe foi atu i le faalēmataʻu pe afai e le faʻaumatia taua. Le hibakusha o se molimau ola o lena uiga faalēmataʻu.

Talu ai o le 1975 o le komiti Nobel i Oslo e foliga mai ua amataina se tu ma aga masani na maua ai le taui mo le faʻamalosi faʻamalosi i tausaga uma e sefulu talu ai: i le 1975 le taui na alu ia Andrei Sakharov, i le 1985 i le IPPNW, i le 1995 ia Joseph Rotblat ma Pugwash i 2005 i Mohamed ElBaradei ma le IAEA. O sea taui e tatau ona toe tupu i le tausaga a sau (2015) ma foliga mai e pei o le token-ism. O lenei mea sili atu ona faanoanoa, ma e le taliaina, pe a matou malilie faatasi ma le vaaiga, na taʻua i le taimi muamua, o le taui na fuafuaina e tasi mo le le mautonu. Ana faapea o ola o ia i le taimi nei, atonu na valaauina e Bertha von Suttner lana tusi, Tuʻu ifo oe Nuclear Auupega. O le mea moni, o se tasi o ana tusitusiga i luga o taua ma le filemu o loo i ai se mama i ona po nei: I le 'Barbarisation of the Sky' na ia valoia ai o le matautia o taua o le a alu ifo mai le lagi pe afai e le taofi le taamilosaga o le taua. [23] O le aso, o le toʻatele o tagata ua salaina i le taua i le taua, eo faatasi ma Gernika, Coventry, Cologne, Dresden, Tokyo, Hiroshima, Nagasaki, ma isi nofoaga i le salafa o le lalolagi ua aafia i le matautia o taua i aso nei.

O loo faaauau pea le ola o le lalolagi. Fesuiaiga o le tau o loʻo faʻaalia ai ni mea fou ma faʻalavelave faʻafuaseʻi. Ae e oo lava ia i latou e faafitia o le mea na faia e le tagata e le mafai ona faafitia o auupega faaniukilia na faia e le tagata, ma o le a faia atoa se taulaga faanatura i le tagata lava ia. E naʻo le taumafai malosi e faʻaumatia faʻaupuga faaniukilia. E le na o le faautauta ma le ola mama e taitaia, ae o le faamasinoga tonu ma tulafono faavaomalo. O le taufaasese ma le pepelo o le malosi o auupega faaniukilia, muamua ma sili ona taua o Amerika, Peretania, ma Farani, e matala ma faalumaina. Sainia o le Feagaiga Nuclear Non-Proliferation Treaty (sainia i le 1968, o loʻo amataina i le 1970), latou te faaauau pea ona le amanaia la latou matafaioi e feutagai ma le lelei le faʻaleagaina o a latou mea faʻanatinati. I se isi itu, o latou uma e aofia ai i le faʻaleleia oi latou, faʻamafunaina le faitau piliona o faʻalautele tupe. O lenei tulaga o le soliga leaga oa latou matafaioi lea na faamaonia i le manatu faufautua a le 1996 o le Faamasinoga Faava o Malo a le Faamasinoga e faatatau i le 'Tulaga faaletulafono o le Taufaamatau po o le Faaaogaina o Auupega Nuclear'. [24]

E mafai ona finauina e faapea o le le fiafia ma le valea o le faitau aofaʻi o le tuuaia lea mo lenei mataupu. O faʻalapotopotoga faʻavaomalo ma faʻava-o-malo ma faʻalapotopotoga mo le faʻalavelave faʻanatura e fiafia i le lagolago malosi a se vaega itiiti o le faitau aofaʻi. O le taui, i luga o se taimi masani, o le Nobel Peace Priver for disarmament faʻaupuipuia, o le ai ai le aafiaga o le faatumauina o le malamalama i lenei mataupu faapea foi ma le faʻamalosia ma le faʻamaoniga mo le au faʻaupu. O lenei mea, e sili atu nai lo le 'mamalu', lea e aofia ai le taua moni o le taui.

I le taimi lava e tasi, o le matafaioi ma le faʻasalaga o malo ma taʻitaʻi faaupufai ma le militeli e manino. O le lima o auupega faaniukilia o loo taʻua ai o sui tumau o le Fono a le UN Security Security na latou teena foi le auai i fonotaga i luga o fesoasoani agaalofa a le auupega faanatinati na malilie i ai le malo o Norwegian i le masina o Mati 2013 ma ia Fepuari 2014 e le malo Mekisiko. E foliga mai latou te matatau o nei fonotaga o le a mafua ai le manaʻoga mo feutagaiga e faʻaolaina auupega faʻanatura. I le faalauiloaina o se konafesi mulimuli i Vienna mulimuli ane i le tausaga lava lea, na matauina ai e le Minisita o Ausetalia o Sebastian Kurz, 'O se manatu e faavae i luga o le faatafunaga o le paneta e le tatau ona i ai se nofoaga i le 21st ... O lenei lauga e faapitoa lava le talafeagai i Europa, lea o le tau malulu e mafaufau ai o loo taatele i aoaoga faavae malu. "[25] Na ia saunoa foi: 'e tatau ona tatou faaaogaina le faamanatu [o le Taua Muamua a le Lalolagi] e faia ai taumafaiga uma e agai i tua atu o auupega faaniukilia , talatuu aupito sili ona leaga o le 20th seneturi '. E tatau foi ona matou faalogoina lenei mea mai le au faifeau mai fafo o auupega faaniukilia - e le o Peretania ma Falani na sili ona mafatia tele tagata i lena taua. O Polokalame mo le Puipuiga o Nuclear Security, o le lona tolu lea o loʻo faia i le aso X XUMUM i The Hague, o loʻo faʻamoemoe e puipuia ai faʻatafunaga tau faʻataʻutia i le salafa o le lalolagi. O le faasologa o mataupu e faʻaeteete ia aua le faʻafeiloaʻi i le taufaamatau o loʻo iai nei i le auupega a le au makamea ma mea a le malosi o auupega. O lenei mea e le mautonu, talu ai ona o lenei tauaofiaga o loʻo faia i The Hague, o se aai ua matua tautino atu i le faʻaumatiaina o auupega faʻanatura (e pei ona faʻatonuina e le faamasinoga maualuga a UN e aofia i The Hague).

  1. Nonviolence ma le Faʻalēpotopotoga Faʻatau-Militeli

Sei o tatou o mai i se mafaufauga FIFTH. O loʻo matou vaʻavaʻai i le 100 tausaga mai le 1914 i le 2014. Sei tatou taofi mo se taimi ma manatua se mea na tupu i le ogatotonu, o. 1964, o 50 tausaga ua mavae. I lena tausaga, na maua ai e Martin Luther King, Jr., le Nobel Peace Prize. Na ia vaai i ai o se faʻaaloalogia o le le faʻaleagaina o le 'tali i fesili faʻapolokiki ma le taua o lo tatou taimi - le manaʻoga mo le tagata e foia faʻasalaga ma sauāga e aunoa ma le faʻaaogaina o sauāga ma sauāga'. Na maua e ia le taui mo lana taitaiga o le saolotoga o aia tatau tau le va o tagata, amata mai i le tamaititi a Montgomery (Alabama) ia Tesema 1955. I lana lauga Nobel (11th Tesema 1964), na faʻasino mai e le tupu le faʻalavelave o le tagata o ona po nei, o. 'o le tamaoaiga ua sili atu ona tatou tamaoaiga, o tagata matitiva ua tatou amio mama ma le faaleagaga'. [26] Na faaauau pea ona ia faailoa mai ni faafitauli ogaoga se tolu ma le fesootaʻi lea na tupu mai i le 'tamaititi a le tamaʻitaʻi': o le sauā, mativa, ma le taua / militarism. I nai tausaga na totoe na totoe ia te ia ao le i taia o ia e le fana a le fasioti tagata (1968), na faateleina lona tautala faasaga i taua ma militani, aemaise lava le taua i Vietnam. Faatasi ai ma aʻu upusii e sili ona fiafia i ai mai lenei perofeta maoae ma le tagata faatoaaga, o 'Taua o ni matai leaga mo le vaneina o ni filemu filemu', ma 'Ua matou taialaina auupega ma le sese o alii'. O le taua a le Tupu o le taua na faaiuina i lana tautalaga malosi, ua agavaa I fafo atu o Vietnam, auina atu i le Riverside Church i Niu Ioka City i le 4th Aperila 1967.

Faatasi ai ma le faailoga o le Nobel, na ia faapea mai ai, 'o se isi avega mamafa o tiutetauave na tuuina mai i luga ia te aʻu:' o le faailoga 'na avea foi ma se komiti ... e galue malosi atu nai lo le mea na ou galue ai muamua mo le usoga a tagata.' O le toe taʻuina o le mea na ia fai mai ai i Oslo, na ia taʻua ai 'le tele o taamilosaga o le faanunununu, le tele o meafaitino, ma le militarism'. E tusa ai ma lenei mataupu mulimuli, na ia fai mai e le mafai ona ia filemu ma taʻua lona lava malo 'o le sili sili ona malosi o le sauā i le lalolagi i aso nei.' [27] Na ia faitioina 'le vevesi o le Western Western, lea na afaina ai le atemosifia faavaomalo mo se taimi umi '. O lana feau o le 'taua e le o le tali', ma 'O se malo e faaauauina i lea tausaga ma lea tausaga ona faaaluina le tele o tupe i le puipuiga o le militeri nai lo polokalama o le siitia o agafesootai e latalata atu i le oti faaleagaga'. Na ia valaau mo se "fesuiaiga moni o tulaga faatauaina" lea e manaomia ai 'e tatau i atunuu uma ona atiina ae nei le faamaoni atoatoa i tagata atoa.' [28]

E i ai i latou o loʻo fai mai e le o se mea e tupu mai ai, e tasi le tausaga i le aso mulimuli ane, na fanaina le ML King. Faatasi ai ma lana tala tetee i Niu Ioka, ma lona taʻusalaina o le malo Amerika e avea ma 'avega aupito sili ona malosi' i le lalolagi, na ia amataina le tele o lana tetee i le tetee atu i mataupu tau aia tatau a tagata lautele ma faapea ona faamataʻu ai aia malolosi . E sili ona mafai ona aoteleina le vaega lenei i le faaupuga 'le militeli-pisinisi' [MIC], na faia e le Peresitene Dwight D. Eisenhower i lana faamavaega faamavaega ia Ianuari 1961. [29] I lenei lapataiga lototele ma le na o le faaperofeta, na taʻua ai e Eisenhower e faapea o 'se tulaga maoae o le militeli ma se aufaigaluega tetele' na tulai mai o se malosiaga fou ma natia i faiga faaupufai a Amerika. Na ia fai mai, 'I totonu o aufono a le malo, e tatau ona tatou puipuia mai le mauaina o le le lelei o faatosinaga ... e le vaega faamiliteli-pisinisi. O le gafatia mo le tulai mai o le leaga o le malosi o loo i ai ma o le a tumau pea '. O le mea moni o le Peresitene ua litaea na i ai sona militeri - o ia o se taitai lima e lima i le militeri Amerika i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma sa galue o le uluai Taitai Sili o le Malo Aufaatasi i Europa (NATO) - na faia ana lapataiga uma le sili atu ona ofoofogia. I le pito i tua o lona tuatusi manaia, na apoapoai atu ai Eisenhower i tagata lautele o Amerika e faapea o le 'vevesi ... o se faaauauina faifaipea'.

O ana lapataiga e le i utagia, ma o le matautia na ia taʻua o le mafaufau ua faʻalautele, ua na o le manino i aso nei. E toʻatele tagata suʻesuʻe o le MIC ua finau e le o tele le US iai O le MIC ua aofia ai foi le Congress, Academia, Media, ma le Entertainment Entertainment, ma o lenei faalauteleina o ona malosiaga ma faatosinaga o se faailoga manino lea o le faateleina o le militari o le sosaiete a Amerika. . O le faʻamaoniga faʻapitoa mo lenei mea o loʻo faʻaalia i mea moni e pei o mea nei:

* o le Pentagon o le lalolagi sili ona tele o le malosi o le lalolagi;

* o le Pentagon o le sili lea o le fanua o le atunuu sili, o lona uiga o ia 'o se tasi o le' aufailotu sili ona tele o le lalolagi '", ma e uiga i faavae o le militeri 1,000 ma fausiaina i fafo atu o atunuu 150;

* o le Pentagon e maua pe lisiina le 75% o fale uma feterale ile US;

* o le Pentagon o le 3rd sili atu le tele feterale o suʻesuʻega a le iunivesite i Amerika (ina ua maeʻa le soifua maloloina, ma le saienisi). [31]

Ua lauiloa o le US tau faʻaalu tausaga faʻaletupe e sili atu nai lo le isi sefulu po o le sefulu lua malo na tuʻufaʻatasia. O le mea moni lenei, ia sii mai le Eisenhower, 'leaga', ma le ita, ma le mataga tele i lena mea. O le mea taua mo le faʻaleagaina na ia faʻatonuina ua liua i lona faʻafeagai. E sili atu ona mataʻina lenei mea pe a manatu se tagata o loʻo ia lauga i le taimi o le Cold War, pe a faʻaalia le faigamalo o se lamatiaga matuia i le US ma le lalolagi atoa. O le faaiuga o le Cold War ma le faataapeapeina o le Soviet Union ma lona malo e leʻi faʻalavelaveina ai le faʻaopoopoga o le MIC, o ona atinaʻe ua aofia ai le lalolagi atoa.

O loʻo faʻaalia manino e le lalolagi iʻuga o le suesuega o le 'End of Year' i le 2013 tausaga, e le Worldwide Independent Network of Market Research (WIN) ma le Gallup International oe na aafia ai 68,000 tagata i 65. [32] I le tali i le fesili, 'O le fea o atunuu e te manatu o le sili lea o le lamatiaga o le filemu i le lalolagi i aso nei?', o le US na muamua sau i se lautele lautele, na mauaina 24% o palota na faia. E tutusa lenei palota ma palota tuʻufaʻatasia mo isi atunuu e fa: Pakistan (8%), Saina (6%), Afghanistan (5%) ma Iran (5%). E manino lava e sili atu i le sefulu lua tausaga talu ona faʻataʻalosagaina le 'Global war on terror', o le US ua foliga mai o se mea sili ona mataʻutia i loto o le toʻatele o le lalolagi atoa. O Martin Luther King, le matua lototoa ma le taʻusalaina o lana lava malo e avea ma "sili ona avega o faiga sauā i le lalolagi i ona po nei" (1967) ua toeitiiti atoa le limasefulu tausaga mulimuli ane, ua fefaasoaaʻi e le toatele o tagata i le salafa o le lalolagi.

I le taimi lava lea, ua matua faateleina le faateleina o fana o loo umia e tagatanuu taitasi i le US e faaaoga ai a latou aia tatau (lea o loo finau) e tauaveina lima i lalo o le Teuteuga Lua o le Faavae. Faʻatasi ai ma fana 88 mo tagata 100 uma, o le atunuu e mamao atu i le maualuga o le pule i fana i le lalolagi. O le aganuʻu o sauāga e foliga mai o loʻo loloto le faʻamalosia i Amerika i aso nei, ma o mea na tutupu i le 9 / 11 na faʻapupulaina ai le faafitauli. O Matini Luther King, Jr., o se tamaitiiti aʻoga ma se tasi na mulimuli ia Mahatma Gandhi, na faʻaalia le malosi o le le mautonu i lana taitaiga manuia o le va o tagata i totonu o le US. O le US e matua manaʻomia lava le rediscovery o lana talatuu e pei ona manaʻomia e le Initia ona toe maua mai Gandhi. E masani ona faamanatu mai ia te au le tali na tuuina atu e Gandhi i se failautusi, i le taimi o se asiasiga i Egelani i le taimi o le 1930s, na fesiligia ai o ia po o le a sona manatu e uiga i tagata i sisifo. O le tali a Gandhi e leai sona aoga, 80 tausaga mulimuli ane, pe a ese. Na tali mai Gandhi, 'Ou te manatu o se manatu manaia'. E ui lava o le moni o lenei tala ua finauina, ae o loo i ai se mama o le mea moni - E leai se vero, e ben trovato.

O Sisifo, ma le isi vaega o le lalolagi, o le a sili atu ona sili atu ona malamalama pe a fai o taua - 'o le fouvalega i luga o la tatou malo' i upu a Andrew Carnegie - ua soloia. Ina ua ia fai mai, o Hiroshima ma Nagasaki o ni aai Iapani e pei lava o isi. I aso nei, ua faamataʻuina le lalolagi atoa e ala i le tumau pea o taua ma mea fou o le faʻaumatiaga lea na ia aumaia ma faʻaauau pea ona atiina ae. O le tala tuai ma le faʻaleagaina a Roma, si vis paʻu, pala, e tatau ona suia i se faʻamatalaga na mafua mai i le Gandhi ma le Quakers: E leai se ala i le filemu, o le filemu o le ala lea. O loo tatalo le lalolagi mo le filemu, ae totogi mo le taua. Afai tatou te mananaʻo i le filemu, e tatau ona tatou faʻatupeina i le filemu, ma o lona uiga sili atu nai lo mea uma i le aʻoaʻoina o le filemu. O loʻo tumau pea le iloa i le tele o tupe teufaafaigaluega i totonu o taua ma faʻataʻitaʻiga, ma i le tele o polokalama e uiga i le Taua Tele (pei o loʻo tupu nei i Peretania ae o isi foi nofoaga), o le aʻoga e uiga i le le faʻaleagaina, le fasiotia , soloia o auupega faaniukilia. E na o se vaaiga faapena o le a tauamiotonuina ai le tele (ma le taugata) polokalama faamanatu.

O le faamanatuina o le centenary o le Taua Muamua a le Lalolagi i le isi fa tausaga na sosoo ai, ua maua ai le filemu i le tele o avanoa e faalauiloa ai se aganuu o le filemu ma le le mautonu, lea e na o ia, o le a mafai ai ona aumaia se lalolagi e aunoa ma se taua.

E leai seisi na faia se mea sese sili atu nai lo ia na leai se mea na faia aua na o nai mea laiti na mafai ona ia faia. -Edmund Burke

 

Peter van den Dungen

Galulue Faatasi mo le Filemu, 11th Fonotaga Faaletausaga Faaletausaga, 21-22 Fepuari 2014, Cologne-Riehl

Saunoaga amata

(toe teuteuina, 10th Mati 2014)

 

[1] O le anotusi atoa o le lauga o loʻo i ai www.gov.uk/government/speeches/speech-at-imperial-war-museum-on-first-world-war-centenary-plans

[2] Faʻamatalaga atoa i www.bbc.co.uk/mediacentre/latestnews/2013/world-war-one-centenary.html

[3] Faʻamatalaga atoa i www.iwm.org.uk/centenary

[4] 'E toe uma lava le 1914?', O le Tutoatasi, 5th Ianuari 2014, i. 24.

[5] Cf. lana folasaga i David Adesnik, 100 Tausaga o le Aafiaga - Faʻailoga i luga o le Faletupe a Carnegie mo le Maliega Faavaomalo. Uosigitone, DC: CEIP, 2011, p. 5.

[6] Ibid., P. 43.

[7] www.demilitarize.org

[8] Faʻamaumauga a Bertha von Suttner. Boston: Ginn, 1910, vol. 1, i. 343.

[9] Cf. Caroline E. Playne, Bertha von Suttner ma le tauiviga e aloese ai le Taua a le Lalolagi. Lonetona: George Allen & Unwin, 1936, ae maise lava vaega e lua na faʻatonuina e Alfred H. Fried o loʻo tuʻufaʻatasia von Suttner's masani faaupufai koluma i Die Friedens-Warte (1892-1900, 1907-1914): Der Kampf um maliu Vermeidung des Weltkriegs. Zurich: Orell Fuessli, 1917.

[10] Santa Barbara, CA: Praeger-ABC-CLIO, 2010. O se lomiga faʻalautele ma faʻafouina o le faaliliuga Sipaniolo: La Voluntad de Alfred Nobel: Pe o le a le mea e fai e le Palemia Muamua? Barcelona: Icaria, 2013.

[11] Lonetona: William Heinemann, 1910. O le tusi na silia ma le miliona kopi, ma sa faaliliuina i gagana 25. Faʻaliliuga Siamani i lalo o ulutala Die grosse Taeuschung (Leipzig, 1911) ma Die falsche Rechnung (Berlin, 1913).

[12] Vaai, mo se faataitaiga, Paul Fussell, O le Taua Tele ma Manatu Faaonaponei. Niu Ioka: Oxford University Press, 1975, pp. 12-13.

[13] Johann von Bloch, Der Krieg. Uebersetzung des russischen Werkes des Autors: Der zukuenftige Krieg i seiner technischen, volkswirthschaftlichen und politischen Bedeutung. Perelini: Puttkammer & Muehlbrecht, 1899, vol. 1, itu. XV. I le Igilisi, naʻo le tasi-voluma aotelega lolomiga faʻaalia, eseʻese aia Is Ua Le Mafaia le Taua Nei? (1899), Auupega Faaneionapo ma Taua i Aso nei (1900) ma Le Lumanai o Taua (US eds.).

[14] Lonetona: Cassell, 1943. Na lomia le tusi i Siamani i Stockholm i le 1944 pei Die Welt von Gestern: Erinnerungen eines Europaers.

[15] Niu Ioka: Ofusi Faʻasaienisi a le Iunivesite o Oxford, 1991.

[16] Helmut Donat & Karl Holl, eds., Die Friedensbewegung. Organisierter Pazifismus i Deutschland, Oesterreich und in der Schweiz. Duesseldorf: ECON Taschenbuchverlag, Hermes Handlexikon, 1983, p. 14.

[17] Ibid.

[18] www.akhf.de. O le faʻavae na faavaeina i le 1984.

[19] Mo se talaaga otooto o Paasche, tagaʻi i le ulufale mai a Helmut Donat i Harold Josephson, ed., Biographical Dictionary of Modern Peace Leaders. Westport, CT: Greenwood Press, 1985, pp. 721-722. Tagai foi i lona ulufale i totonu Die Friedensbewegung, op. cit., pp. 297-298.

[20] www.carnegieherofunds.org

[21] www.nonkilling.org

[22] O le tusitusiga na muamua lomia i totonu New Theatre (New York), vol. 3, leai. 4, Aperila 1936, pp. 15-30, faʻatasi ai ma ata faʻataʻitaʻiga a George Grosz, Otto Dix, ma isi faʻataʻitaʻi vailaau taʻutaʻua.

[23] Die Barbarisierung der Luft. Berlin: Verlag der Friedens-Warte, 1912. Na pau lava le faaliliuga o loʻo i le gagana Iapani, na lomia lata mai nei i le taimi o le 100th aso faʻamanatu: Osamu Itoigawa & Mitsuo Nakamura, 'Bertha von Suttner: "Die Barbarisierung der Luft"', pp. 93-113 i Le Journal of Aichi Gakuin University - Humanities and Sciences (Nagoya), vol. 60, leai. 3, 2013.

[24] Mo le faʻamatalaga atoa, silasila i le Faamasinoga Faava o Malo, Tausaga Tausaga 1995-1996. Le Hague: ICJ, 1996, itulau 212-223, ma Ved P. Nanda & David Krieger, Auupega Nuclear ma le Faamasinoga a le Lalolagi. Ardsley, Niu Ioka: Tusitala Faʻaliliu, 1998, pp. 191-225.

[25] O le faʻamatalaga atoa a le 'aufaasālalau, na tuʻuina atu e le Faʻalapotopotoga i Fafo i Vienna ile 13th Fepuari 2014, e mafai ona maua i www.abolition2000.org/?p=3188

[26] Martin Luther King, 'The Quest for Peace and Justice', pp. 246-259 i Le Nobel o le Prix i 1964. Stockholm: Impr. Royale PA Norstedt mo le Nobel Foundation, 1965, i le i. 247. Cf. ma www.nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1964/king-lecture.html

[27] Clayborne Carson, ed., The Autobiography of Martin Luther King, Jr. Lonetona: Abacus, 2000. Tagaʻi faapitoa ch. 30, 'I tua atu o Vietnam', pp. 333-345, i le i. 338. I le taua o lenei lauga, vaai foi Coretta Scott King, Oʻu Olaga ma Martin Luther King, Jr. Lonetona: Hodder & Stoughton, 1970, ch. 16, itu. 303-316.

[28] Autobiography, i. 341.

[29] www.eisenhower.archives.gov/research/online_documents/farewell_address/Reading_Copy.pdf

[30] Vaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, Nick Turse, Le Matai: Le Auala e Auai ai le Au Faʻailoa io Tatou Olaga i Aso Taitasi. Lonetona: Faber & Faber, 2009.

[31] Ibid., Pp. 35-51.

[32] www.wain.com/web/files/services/33/file/33.pdf?1394206482

 

O se tasi Tali

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana