Whakaaro i tua Atu i te Whakaaro

Ko te Whakaora i te Whakaaro, he pukapuka hou na David Swanson

Na David Swanson, Maehe 27, 2018

Haunga mai Te Whakaora i te Whakaaro: He aha te he ki te pehea o to whakaaro ki te United States? He aha ta tatou e mahi ai? (Aperira, 2018).

Whakamātauria tēnei whakamātau: Whakaarohia kua tae mai nga tangata ke ki te whenua, i te mea ki taku whakaaro karekau pea, i whakawhanake te kaha ki te haere ki te whenua i te wa ano ka noho moata tonu ki te whakaeke tutu i nga waahi ka toro atu ratou. He rereke ki nga tangata ke i te waahi, ka taea e koe te mohio he tangata whenua koe ki te whakaiti i etahi atu mohiotanga o to tuakiri? “Earthlings — F— Yeah!” “Ko matou te nama 1!” “Nga Tangata Nui rawa atu o te Ao!” A ka taea e koe te pupuri i taua whakaaro, i te korenga o nga tangata ke i te waahi, me te whakakore i a koe i tetahi whakaaro mo te whakahē i tetahi atu roopu kee ranei, i te wa e mau tonu ana taua whakaaro tangata whenua? Arā, ka taea e koe te huri i te huringa o te rangi me te hinganga o te taiao i roto i te mahi a te tangata kee kino Hollywood taniwha ki a ia me whakakotahi te tangata?

Whakamātauhia ranei tenei: Whakaarohia kua ora nga momo momo tangata tae noa ki tenei ra, na reira ko tatou Sapiens te tuari i te whenua me nga Neanderthals, te Erectus, te iti iti Floresiensis, etc.[i] Ka taea e koe te hanga i to tuakiri i roto i to hinengaro hei Sapiens? Na, ka taea e koe te pupuri i tera whakaaro i a koe e whakaaro ana ka hoki mai etahi atu momo, ka whakaaro ranei ki te ako kia rite ki te whakaute me te atawhai ki era atu momo tangata penei pea me ngana tonu tatou ki te noho ki etahi atu momo tangata ora me te kore. -nga tangata whenua inaianei?

Ko te taputapu tino kaha ki te whakarereke i nga tikanga whakaaro mo nga roopu tangata ko te hurihanga mahi. Me whakaaro tatou ahakoa he aha nga take, i timata i te whitu tekau tau ki muri, ka tuhia e Korea Te Taitokerau he raina i roto i te United States, mai i te moana ki te moana whiti, ka wehewehea, ka akohia, ka whakangungua, ka mau patu i tetahi rangatira nanakia i te Tonga o Amerika, ka whakangaro i te 80 ōrau o ngā tāone i Te Taitokerau o Amerika, ā, ka mate te miriona o ngā tāngata o Te Tai Tokerau. Na ka kore a Te Tai Tokerau Korea i whakaae ki te whakakotahitanga o te US, ki te whakamutu mana ranei ki te whawhai, ka mau tonu te mana o te pakanga o te ope hoia o te Tonga o Amerika, hanga nga turanga hoia nui o Te Tai Tokerau ki te Tonga o Amerika, ka whakanoho i nga pere i te taha tonga o te rohe whakaheke o te US e rere ana. te waenganui o te whenua, me te whakatau i nga whiu ohaoha nanakia ki Te Tai Tokerau o Amerika mo nga tekau tau. Ei taata no te Hau Amui no Marite, eaha to oe mana‘o i to te peretiteni no North Korea i haamǎta‘u i to oe fenua na roto i “te auahi e te riri”?[ii] He maha pea nga hara o naianei me nga korero o mua o to kawanatanga, engari he aha to whakaaro mo nga whakatumatuma ka puta mai i te whenua i mate ai o koroua, o koroua me te aukati i a koe mai i o whanaunga? Ka tino mataku ranei koe ki te whakaaro tika?

Ka taea tenei whakamatautau i roto i nga rau o nga rereketanga, a ka tūtohu ahau ki te whakamatau i roto i to ake hinengaro me o roopu, kia taea ai e te mahi auaha o te tangata te whangai ki nga whakaaro o etahi atu. Whakaarohia ko koe mai i nga Moutere o Marshall e rapu utu ana mo te whakamatautau karihi me/ranei te pikinga o te moana.[iii] Whakaarohia ko koe mai i Niger me te iti ake i te ngahau i te tuatahi ka rongo nga Amelika mo to whenua i te wa e kii ana to ratou kawanatanga i hokona e Iraq te uranium i to whenua, a ka ako noa nga Amelika mo o raatau mahi hoia i to whenua i te wa e kino ana te perehitini o Amerika ki te whaea o te hoia US kua mate.[iv] Whakaarohia ko koe oku hoa mai i Vicenza, Itari, i kitea he tautoko te nuinga o te rohe me te motu mo te aukati i te whakaaro kia hanga he turanga Ope Taua o Amerika engari kaore i taea te aukati - he tangata rite ranei i Okinawa, i te Moutere o Jeju, i etahi atu waahi o te ao.

A kaua e whakaaro noa ko koe te iwi ke atu. Akohia, ka korero ano i nga korero me nga korero katoa kua hurihia. Ehara i Okinawa. Ko Alabama. Kei te whakakiia e Hapani a Alabama ki nga turanga hoia a Hapanihi. Kei te whakahee nga taone me nga kawanatanga, engari kei te haere tonu nga kaitōrangapū i Washington, DC. Ko nga tukinga rererangi a te ope hoia i tupu i Alabama. Ko te horapa o te moepuku me nga raau taero ka tupu ki Alabama. Ko nga kotiro o te takiwa i rawe, i kohurutia ko Alabaman. E kii ana nga hoia Hapanihi hei painga mo koe, ahakoa he penei to whakaaro, kaore ranei, kare rawa ratou e aro ki o whakaaro. Ka whiwhi koe i te whakaaro. Ka taea tenei ma te tohatoha taonga, me te paanga o te taiao, me te hoia, me tetahi take i raro i te ra. Ko te kino o te whakangawari ake me aukati. Ko te whakaaro ehara i te kii poauau ki a koe ano he 100% te kino o nga Amelika katoa, engari ko nga Hapanihi katoa he momo anahera. Ko te whakaaro ko te huri i etahi meka matua ka kite mena ka pa tetahi mea ki o waiaro. Ki te kore, tera pea he tika me te whakaute o koutou whakaaro i te timatanga.

Ko tetahi atu tohu mo te taputapu tino kaha ki te whakarereke i nga tikanga whakaaro mo nga roopu tangata ko te mea e kiia ana ko te ingoa rerekee "te tangata." Ko te tikanga tenei e kii ana koe ki te tango i te tangata, i te roopu tangata ranei, a ma te ako i o ratou ingoa me o ratou ahua kanohi me o ratou ahua iti, ka "whakatangata" koe, ka tae ki te whakatau ko enei tangata . . . tatari mo tena. . . tatari mo tena. . . tangata. Inaianei, 100 paiheneti kei te pai ahau ki tenei ahakoa te whānuitanga e hiahiatia ana me te mahi. Ki taku whakaaro me panui nga Amelika (me te nuinga o nga tangata) kia nui ake nga pukapuka o tawahi, ako atu i nga reo ke, kia maataki atu i nga kiriata kee, kia nui ake te haere ma nga huarahi e tino uru ai ratou ki nga ahurea ke. Ki taku whakaaro me noho nga akonga kotahi tau hei tauira whakawhiti ki nga whanau me nga kura kee. Ki taku whakaaro ko te whakamatautau matua mo te maatauranga tamariki i Amerika me penei: He aha nga mea kua akohia e enei tamariki mo te katoa o te tangata, tae atu ki te 96% o waho o te United States?

Kei te tumanako ahau ka taea e tatou te peke i te mahi tangata ka tae tika mai ki runga i te maaramatanga, me te pono, he tangata katoa te tangata, ahakoa e mohio ana tatou ki a raatau, kaore ranei! Ka awhina pea ki te kii ko nga kiriata Hollywood katoa i mahia mo nga Hiriani (tetahi atu iwi ranei). Mena he pera, mena he Hiriani nga tangata tino pai katoa o ia kiriata me nga whakaaturanga pouaka whakaata, ka pohehe tetahi o te ao he tangata a Hiriani? A he aha te paanga o tera ki runga i to maatau whakaaro mo te tuunga o te kawanatanga o Iharaira, te ahua nei i peehia e te kaupapa here a te kawanatanga o Amerika, ko te hua pai rawa atu i Hiria ko te kore tetahi e wikitoria engari ko te pakanga kia mau tonu?[v]

Ko te pukapuka e haere ake nei a David Swanson i tangohia mai ai tenei e kiia nei Te Whakaora i te Whakaaro: He aha te he ki te pehea o to whakaaro ki te United States? He aha ta tatou e mahi ai? (Aperira, 2018).

 

[i] Ko enei ahuatanga i whakaarohia mai ki ahau e tenei pukapuka: Yuval Noah Harari, Sapiens: He Korero Poto mo te Tangata Paperback (Harper Perennial, 2018).

[ii] https://www.nytimes.com/2017/08/08/world/asia/north-korea-un-sanctions-nuclear-missile-united-nations.html (January 16, 2018).

[iii] Marlise Simons, "Kaore e taea e nga Moutere o Marshall te Hamene i nga Mana Nuclear o te Ao, Nga Ture Kooti UN," New York Times, https://www.nytimes.com/2016/10/06/world/asia/marshall-islands-un-court-nuclear-disarmament.html (Oketopa 5, 2016).

[iv] David Caplan, Katherine Faulders, "Ka whakakahore a Trump i te korero pouaru o te hoia kua hinga, 'I mohio ia ki tana hainatanga'," ABC News, http://abcnews.go.com/Politics/trump-denies-telling-widow-fallen-soldier-knew-signed/story?id=50549664 (Oketopa 18, 2017).

[v] Jodi Rudoren, "Kei te hoki a Iharaira i te patu iti ki a Hiria," New York Times, http://www.nytimes.com/2013/09/06/world/middleeast/israel-backs-limited-strike-against-syria.html?pagewanted=all (Mahuru 5, 2013).

Waiho i te Reply

Ka kore e whakaputaina tō wāhitau īmēra. Kua tohua ngā āpure e hiahiatia ana *

Tefito pā

To Tatou Kaupapa Huringa

Me pehea te whakamutu i te Pakanga

Nuku mo te Wero i te rangimarie
Nga Takahanga Antiwar
Awhina Awhina Kia Tupu

Ko nga Kaituku Iti hei pupuri maatau

Mena ka whiriwhiri koe ki te tuku takoha auau mo te iti rawa $15 ia marama, ka taea e koe te koha mihi. Ka mihi matou ki a matou kai koha i runga i to maatau paetukutuku.

Koinei to waahi ki te whakaaro ano a world beyond war
WBW Toa
Whakamaorongo Ki Tetahi Reo