By Medea Benjamin, Čuvar.
Predsjednik Trump eskalirao je američku intervenciju u Siriji. Američki napadi ondje sada ubijaju ili ozljeđuju više civila nego ruski napadi, kaže jedno izvješće.
Prezident Trump rekao je skupini senatora ovaj tjedan da se američka vojska "vrlo dobro snalazi" u Iraku. "Rezultati su vrlo, vrlo dobri", rekao je Trump. Obitelji stotina nevinih koji su ubijeni u američkim zračnim napadima otkako je Trump postao predsjednik možda se neće složiti.
Sjećate li se kada je predsjednički kandidat Donald Trump kritikovao bivšeg predsjednika Georgea Busha zbog uvlačenja Sjedinjenih Država u rat u Iraku, nazivajući invaziju "velikom, debelom pogreškom"? Kako se to onda slaže sa sadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom koji pojačava američki vojni angažman u Iraku, kao iu Sirija i Jemen, i doslovno miniranje stotina nevinih civila u tom procesu?
U sklopu kampanje ponovnog preuzimanja iračkog grada Mosula od Islamske države, 17. ožujka koalicija predvođena SAD-om pokrenula je zračni napadi u stambenoj četvrti koji je ubio do 200 ljudi. U napadima je uništeno nekoliko kuća punih civila kojima je iračka vlada rekla da ne bježe.
Ovi zračni napadi ubrajaju se u najveći broj civilnih žrtava u američkoj zračnoj misiji od invazije na Irak 2003. godine. Odgovarajući na međunarodno negodovanje zbog ovog golemog gubitka nevinih života, general-pukovnik Stephen Townsend, vrhovni američki zapovjednik za Irak i Siriju, izjavio je: “Ako smo to učinili, a rekao bih da postoji barem dobra šansa da jesmo, bilo je nenamjerno ratna nesreća".
Donald Trump glasno je kritizirao zračnu kampanju predsjednika Obame protiv Islamske države kao "previše nježnu" i pozvao na preispitivanje pravila bojnog polja osmišljenih za zaštitu civila. Američka vojska inzistira da se pravila angažmana nisu promijenila, ali irački časnici jesu citirano u New York Timesu rekavši da je došlo do primjetnog ublažavanja pravila angažmana koalicije otkako je predsjednik Trump preuzeo dužnost.
Predsjednik Trump također je eskalirao američku intervenciju u Siriji. U ožujku je odobrio raspoređivanje dodatnih 400 vojnika u borbi protiv Islamske države u Siriji i povećao je broj američkih zračnih napada tamo.
Prema organizaciji sa sjedištem u Velikoj Britaniji Airwars, prvi put otkako se Rusija umiješala u građanski rat u Siriji 2015., američki udari u Siriji sada su odgovorni za više civilnih žrtava nego ruski udari. Među najrazornijim incidentima bio je a štrajk na školu pružanje utočišta raseljenim osobama izvan Raqqe koje je ubilo najmanje 30 ljudi, i an napad na džamiju u zapadnom Alepu koji je ubio desetke civila dok su bili na molitvi.
Razorni zračni napadi u Iraku i Siriji siju paniku i nepovjerenje. Javili su se stanovnici da se više napadaju civilne zgrade poput bolnica i škola. Američka vojska opravdava činjenicu da Islamska država sve više koristi ovakve građevine u vojne svrhe, znajući da postoje ograničenja za njihovo bombardiranje prema međunarodnom pravu.
Američki ministar obrane, James Mattis, inzistira da “nema vojne sile na svijetu koja je dokazano osjetljivija na civilne žrtve” i cilj američke vojske uvijek je bila nula civilnih žrtava. No, dodao je da koalicija “neće odustati od naše obveze našim iračkim partnerima zbog ISIS-ove nehumane taktike teroriziranja civila, korištenja ljudskih štitova i borbe sa zaštićenih mjesta kao što su škole, bolnice, vjerska mjesta i civilna naselja.”
Skupine za ljudska prava, međutim, kažu da snage predvođene SAD-om nisu poduzele odgovarajuće mjere opreza kako bi spriječile smrt civila, što je grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Dok Amnestija Međunarodna zajednica osuđuje Islamsku državu zbog korištenja civila kao živih štitova, također inzistira na tome da koalicija predvođena SAD-om i dalje ima obvezu ne pokretati napade u kojima bi mogao biti ubijen značajan broj civila.
Trumpovo sve dublje vojno uplitanje u bliskoistočnu močvaru također se proteže na Jemen, sa sličnim tragičnim posljedicama. Napad na jemenski ogranak al-Qaide 28. siječnja rezultirao je smrću ne samo jednog pripadnika mornaričke mornarice, već desetaka iračkih civila, uključujući 10 žena i djece.
Trumpov tim dodatno je pojačao uključenost SAD-a u jemenski građanski rat pružajući veću pomoć kampanji koju vodi Saudijska Arabija protiv Hutija. Predsjednik Obama obustavio je prodaju precizno navođenog streljiva Saudijcima zbog saudijske sklonosti gađanju civilnih objekata.
Američki državni tajnik, Rex Tillerson, poziva predsjednika Trumpa da ukine zabranu, unatoč upozorenju Amnesty Internationala da bi se novo američko oružje moglo koristiti za uništavanje života jemenskih civila i uplitanje administracije u ratne zločine.
Potencijalno još razorniji je Mattisov zahtjev da američka vojska sudjeluje u napadu na jemenski grad Hodeidah, luku koja je bila u rukama pobunjenika Hutija. Ovo je luka kroz koju teče najveći dio humanitarne pomoći. Sa 7 milijuna Jemenaca koji već pate od gladi, potpuni prekid rada luke Hodeidah mogao bi zemlju dovesti do gladi.
“Destruktivnom krugu intervencija i kaosa mora konačno doći kraj”, urlao je Trump u jednom od svojih govora zahvale neposredno nakon izbora. Uz klicanje gomile, obećao je da će se Sjedinjene Države povući iz sukoba diljem svijeta koji nisu u vitalnom nacionalnom interesu Amerike.
Čini se da je to obećanje bila jedna velika, debela laž. Trump vuče Sjedinjene Države još dublje u bliskoistočnu močvaru, pri čemu sve više civila plaća najveću cijenu.
Medea Benjamin je suosnivačica mirovne grupe CODEPINK.
