Autor Lawrence Wittner, 15. lipnja 2020
Krajem svibnja ove godine predsjednik Donald Trumpov specijalni izaslanik za kontrolu oružja hvalio se pred Washingtonskim think tank-om da je američka vlada spremna potrošiti Rusiju i Kinu kako bi pobijedila u novoj utrci nuklearnog naoružanja. "Predsjednik je jasno rekao da ovdje imamo isprobanu i istinitu praksu", primijetio je. "Znamo pobijediti u ovim utrkama i znamo kako provesti protivnika u zaborav."
Ovaj komentar nije bio izvan okvira za dužnosnika Trumpove administracije. Zapravo, još u prosincu 2016., nedugo nakon njegova izbora, Trump se sam proglasio da će Sjedinjene Države "uvelike ojačati i proširiti" program nuklearnog oružja američke vlade, izazivajući dodavši: "Neka to bude utrka u naoružanju. Nadmašit ćemo ih na svakom prolazu i nadživjeti ih sve. " U novom izazovu Rusiji i Kini, dostavljeno u listopadu 2018. godine, Trump je ponovno iznio odluku da pobijedi u utrci nuklearnog naoružanja, pojašnjavajući: "Do sada imamo više novca nego bilo tko drugi."
I zapravo, Trumpova administracija ispunila je svoje obećanje da će američke porezne dolare uliti u utrku u naoružanju kroz veliko širenje američkog vojnog proračuna. Samo u 2019. godini (posljednja godina za koju su dostupni svjetski podaci o potrošnji), savezna potrošnja na američku vojsku porasla na 732 milijarde dolara. (Drugi vojni analitičars, koji su uključivali troškove povezane s vojskom, stavili su iznos na 1.25 bilijuna dolara.) Kao rezultat toga, Ujedinjene države, s oko 4 posto svjetske populacije, činilo je 38 posto svjetske vojne potrošnje. Iako je to sigurno tačno drugi narodi baveći se i vojnim nagomilavanjima, Kina je te godine činila samo 14 posto globalne vojne potrošnje, dok je Rusija činila samo 3 posto. Zapravo, Sjedinjene Države potrošile su više na svoju vojsku nego sljedećih 10 zemalja zajedno.
Ogromna vojna superiornost koju su uživale Sjedinjene Države, međutim, nije bila ni približno dovoljna za Trumpovu administraciju. U veljači 2020. administracija je uvela a Prijedlog proračuna za 2021. godinu to bi 55 posto diskrecijske potrošnje savezne vlade izdvojilo 1.3 trilijuna dolara za vojsku. Do 2030. vojni udio saveznog proračuna popest će se na 62 posto.
Danas, otprilike četiri mjeseca kasnije, ovaj bi glavni prioritet vojne potrošnje mnogim Amerikancima mogao izgledati bizarno. Napokon, pandemija bolesti i dalje muči naciju (s preko 117,850 smrti do sada), veliki je dio gospodarstva propao, nezaposlenost je dosegla katastrofalne razine Velike depresije, a američki gradovi rastrgani su sukobima. Zar ovo ne bi bilo prikladno vrijeme da se američka financijska sredstva usmjere na javno zdravstvo, obrazovne mogućnosti, pristojan smještaj i glavni program radnih mjesta ― ili, prema riječima američkog ustava, na "Promicanje opće dobrobiti"? Ali republikanski dužnosnici tvrde da su ove i druge mjere javne pomoći "preskupo."
Ono što nije "preskupo" jesu administrativni programi velikih oružja koji čak i po vojnim standardima imaju sumnjivu vrijednost. Nije iznenađujuće, Nastavio je Trump ulažući novac za kupnju borbenog zrakoplova Lockheed Martin F-35, koji je, iako operativna katastrofa, koštao je američke porezne obveznike 1.4 bilijuna dolara do 2017. Još jedan projekt kućnih ljubimaca, koji je Trump brzo prihvatio, bio je najnoviji i najskuplji Američki nosač zrakoplova, isporučen s fanfarom mornarici krajem svibnja 2017. za 13 milijardi dolara. Njegov je jedini problem bio u tome što je imao poteškoća s lansiranjem aviona sa svoje palube i olakšavanjem njihovog slijetanja. Još jedan vrlo skup vojni projekt je Američka raketna obrana. Izvorno pod nazivom "Ratovi zvijezda" kad ga je Ronald Reagan počeo promovirati 1980-ih, postao je opsesija republikancima, koji su do sada za to uspjeli osigurati više od 250 milijardi američkih dolara. Unatoč tome, i dalje pada na većini testova protiv interkontinentalnih balističkih projektila, unatoč činjenici da su ti testovi jako napisani.
Jedan od najvažnijih projekata trenutnog vojnog oružja američke vlade je hipersonična raketa. Sposobni putovati pet puta brže od brzine zvuka (3,800 km / h), hipersonične rakete s nuklearnim bojevim glavama neizmjerno su privlačne vojnim ustanovama Rusije, Kine i Sjedinjenih Država. Međutim, i u ovom slučaju postoji ozbiljan problem: s obzirom na nevjerojatnu brzinu projektila, tijekom putovanja zrakom stvara ogromnu toplinu, preusmjeravajući je ili uništavajući prije nego što dosegne cilj. Unatoč tome, ovaj bi projekt naoružanja trebao proizvesti još jednu dobrobit za Lockheed Martin, najvećeg svjetskog proizvođača oružja, koji je već dobio 3.5 milijardi dolara za preliminarni rad na njemu.
Naravno, Trumpova administracija nije zaboravila na niz svojih visokotehnoloških oružja koje do raditi. Američka 5,800 nuklearno oružje, sposobni za lansiranje s kopna, mora i zraka, pružaju zapanjujuću vatrenu snagu ― više nego dovoljnu da unište većinu života na zemlji. Trumpova administracija, koja je angažirana u ogromnom broju, trenutni nuklearni arsenal smatra nedovoljnim Program „modernizacije“ za obnovu cijelog kompleksa nuklearnog naoružanja, uključujući nove proizvodne pogone, bojeve glave, bombe i sustave isporuke. Cijena za ovo ogromno nagomilavanje nuklearne energije, koje će se dogoditi u sljedeća tri desetljeća, procijenjena je kao najmanje $ 1.5 trilijuna.
U pozadini ekonomskog i socijalnog kolapsa, plus potencijalno globalno uništavanje, očito je što se treba povući iz ove neizmjerno skupe i bizarne utrke u naoružanju i umjesto toga poticati sporazume o kontroli naoružanja i razoružanju s drugim državama. Ali Trump se čini odlučnim odbaciti bilo kakav napredak u tom smjeru koji su postigli njegovi prethodnici, ukinuvši Ugovor o INF-u, odustavši od iranskog nuklearnog sporazuma, raskinuvši Novi ugovor o START-u i uništavajući Ugovor o otvorenom nebu. Iz raznih razloga—nagrađivanje divovskih korporacija, ponovno izabrani dominira svijetomRum Bubanj ostaje fiksiran „osvajanjem“ utrke u naoružanju.
Kada je riječ o sve očajnijim Amerikancima, čiji se životi i egzistencija okreću prema dolje, čini se da je njegova poruka: Neka jedu oružje!
Lawrence Wittner (https://www.lawrenceswittner.com/ ) je profesor emeritus povijesti u SUNY / Albany i autor Suočavanje s bombom (Stanford University Press).
Jedan odgovor
ne još 1 oružje!