ʻO ka Honuaʻelua o ka Honuaʻaʻoleʻo ia he kaua pono

Na David Swanson

Hoʻopukaʻia mai ka puke wehe waleʻia ʻAʻole Kaua ke Kaua.

Kāhea ʻia ke Kaua Honua II ʻo "ke kaua maikaʻi," a mai ke kaua US ma Vietnam a laila ua hoʻohālikelike ʻia. Ua hoʻomalu nui ke Kaua Honua II iā US a no laila no ka hoʻokipa a me ke aʻo ʻana o ke Komohana, ʻo ka "maikaʻi" ka mea i ʻōlelo ʻia ma mua o ka "pololei." ʻO ka mea lanakila o ka hoʻokūkū nani "Miss Italia" ma mua o kēia makahiki i loaʻa iā ia i loko o kahi hōʻino ma o ka haʻi ʻana e makemake ʻo ia e ola ma waena o ke Kaua Honua II. ʻOiai ʻo ia e hoʻomāʻewaʻewa ʻia, ʻaʻole ʻo ia wale. Makemake ka hapa nui e lilo i ʻāpana o kahi mea i hōʻike nui ʻia ma ke ʻano hanohano, koa, a pīhoihoi hoʻi. Inā lākou e ʻike maoli i kahi mīkini manawa, paipai wau e heluhelu lākou i nā ʻōlelo a kekahi poʻe koa WWII maoli a me nā mea ola ma mua o ko lākou hoʻi ʻana i hope e hui pū me ka leʻaleʻa.[I] Akā, no ka pono o kēia puke, e nānā wale ana au i ka'ōlelo a WWII he pono.

No ka nui o nā makahiki e kākau ai kekahi i nā puke, hana i nā nīnauele, paʻi i nā kolamu, a kamaʻilio i nā hanana, ʻaʻole hiki ke hana ʻia i waho o ka puka o kahi hanana i United States kahi āu i kākoʻo ai e hoʻopau i ke kaua me ka ʻole o kekahi e kuʻi iā ʻoe. ka nīnau e pili ana i ke kaua maikaʻi. ʻO kēia manaʻoʻiʻo he kaua maikaʻi 75 mau makahiki i hala aku nei kahi ʻāpana nui o ka mea e hoʻoneʻe ai i ka lehulehu o ka US e ʻae i ka hoʻolei ʻana i kahi trillion kālā i kēlā me kēia makahiki i ka hoʻomākaukau ʻana inā he kaua maikaʻi i kēia makahiki e hiki mai ana.[Ii] ʻoiai ke alo o nā kaua he nui i loko o nā makahiki he 70 i hala aku nei kahi aelike kuikahi i maikaʻi ʻole ai. Me ka waiwai ʻole, hoʻokumu ʻia nā kaʻao e pili ana i ke Kaua Honua II, nā pupule e kū nei e pili ana iā Russia a i Suria paha a i ʻole Iraq a i ʻole Kina paha e like me ka pupule i ka hapanui o ka poʻe ke kani mai iaʻu. A ʻo ke kumu kālā i hoʻokumu ʻia e ka moʻolelo Good War e alakaʻi i nā kaua maikaʻi ʻole, ma mua o ka pale ʻana iā lākou. Ua kākau wau ma kēia kumuhana i ka lōʻihi loa i nā ʻatikala a me nā puke, keu hoʻi ʻO Kaua ke Kaua.[Iii] Akā e hāʻawi wau ma aneʻi i kekahi mau mea nui e pono ai e kau i kekahi mau ʻano ʻano kānalua i ka manaʻo o ka hapanui o nā kākoʻo o US o WWII ma ke ʻano he kaua pono.

ʻO Mark Allman lāua ʻo Tobias Winright, nā mea kākau ʻo "Just War" i kūkākūkā ʻia i nā mokuna i hala aku nei, ʻaʻole e hiki koke mai me kā lākou papa inoa ʻo Just Wars, akā ʻōlelo lākou i ka hala ʻana o nā mea kūpono ʻole o ka hana a ka US ma WWII, me US a me UK e hoʻāʻo nei e holoi i nā lehulehu o nā kūlanakauhale Kelemania[Iv] a me ke koiʻana i ka hoʻokuʻuʻoleʻana.[V] Eia naʻe, ke manaʻo nei lākou e manaʻoʻiʻo lākou i ka hana ponoʻana o kēia kaua, me ka hanaʻoleʻia, a ua hahai pololeiʻia ma o ka Plan Marshall, a pēlā aku.[VI] ʻAʻole maopopo iaʻu ke kuleana o Kelemania ma ke ʻano he pūʻali koa o ka pūʻali koa US, nā mea kaua, a me nā keʻena kamaʻilio, a ma ke ʻano he mea laulima i nā kaua pono ʻole a US i nā makahiki he nui i loko o ka helu.

Eia kaʻu e manaʻo ai ma ke kumu he 12 kumu i maikaʻi ʻole ai ke Kaua Maikaʻi.

  1. ʻAʻole i hiki i ka Honua II ke kaua ma waho o ke Kaua Honua Mua, me keʻanoʻole o ka hoʻomakaʻana o ke Kaua Honua a me keʻano kūpilikiʻi hoʻi o ka hopena o ke Kaua Honua a hiki i ka lehulehu o nā poʻe akamai e wānana i ke Kaua Honua II ma ia wahi, aiʻoleʻole ke kālā a Wall Street. no Nazi Kelemānia i mau makahiki he mau makahiki (e like me ka maikaʻi o ka poʻe loea), aiʻole ka hopena a me ka nui o nā hoʻoholo hewaʻole e ponoʻole e hana houʻia i ka mua.
  1. ʻAʻole kū ʻia ke aupuni US me ka hoʻouka kaua pūhaʻoha. Ua hoʻohiki malū ʻo Pelekikena Franklin Roosevelt iā Churchill e hana ikaika ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa e hoʻonāukiuki iā Iapana e hoʻouka kaua. Ua ʻike ʻo FDR ke hele mai nei ka hoʻouka kaua, a ua hoʻokumu mua i kahi hoʻolaha kaua e kūʻē iā Kelemania a me Iapana i ke ahiahi o Pearl Harbor. Ma mua o Pearl Harbor, ua kūkulu ʻo FDR i nā waihona i ka US a me nā moana he nui, kūʻai aku i nā mea kaua i nā Brits no nā kahua, hoʻomaka i ke kikoo, hana i kahi papa inoa o kēlā me kēia Kepanī ʻAmelika i ka ʻāina, hāʻawi i nā mokulele, nā mea hoʻomaʻamaʻa, a me nā pailaka i Kina. , kau ʻia nā hoʻopaʻi koʻikoʻi ma luna o Iapana, a aʻoaʻo i ka pūʻali koa US e hoʻomaka ana kahi kaua me Iapana. Ua haʻi ʻo ia i kāna mau aʻoaʻo aʻoaʻo kiʻekiʻe ua manaʻo ʻo ia e hoʻouka kaua ma ka lā 1st o Kēkēmapa, ʻo ia ka lā ʻeono. Eia kahi komo i loko o kā Diary Kakauolelo o War Henry Stimson diary ma hope o Nowemapa 25, 1941, White House hālāwai: "Ua ʻōlelo ka Pelekikena ua kaulana nā Kepanī no ka hoʻouka kaua ʻana me ka ʻole o ka ʻōlelo aʻoaʻo a ʻōlelo ʻia e hoʻouka kaua ʻia paha mākou, e ʻōlelo ana ma ka Pōʻakahi aʻe. ”
  1. ʻAʻole nō he kōkua kanaka ke kaua, aʻaʻoleʻo ia i maʻa ke kūʻaiʻokoʻa a hiki i ka wā i hala. ʻAʻohe pepa e noi ana iāʻoe e kōkua iā Uncle Sam e ho'ōla i ka poʻe Iudaio. Ua kipakuʻia kekahi moku o ka poʻe mahuka Iudaio mai Siamani mai Miami e ke Kapena Coast. Ua hōʻole nā ​​US a me nā lāhui'ē aʻe i kaʻaeʻana i ka poʻe kūkini Iudaio, aʻo ka hapanui o ka lehulehu o ka US ua kākoʻo i kēlā kūlana. Ua hōʻikeʻia nā hui maluhia i nīnau i ka Pelekikenaʻo Winston Churchill a me kāna kākau kūkā no ka hoʻokuʻuʻana i nā Iudaio mai Siamani e hoʻopakele iā lākou,ʻoiai, oiaiʻo Hitler eʻae maikaʻi loa i kēia kumumanaʻo, nui loa ka pilikia a makemake i nā moku. ʻAʻohe o ka US i komo i ka hana aupuni a iʻole ka mea kaua e hoʻopakele i nā mea i loaʻa i nā kahua hoʻomalu concentrationʻo Nazi. Ua hōʻoleʻiaʻo Anne Frank i ka palapala visaʻAmelika. ʻOiaiʻaʻole kēia mea e pili ana i kahi hihia o ka mea kākau moʻolelo koʻikoʻi no ka WWII ma keʻano he Just War, he mea nui ia ma nā moʻolelo mele a US e hoʻokomo ai wau i kahi kīʻaha nui mai Nicholson Baker:

"Anthony Anthony, ke kākau'ōlelo haole a Beritania, ka mea i hoʻopukaʻia e Churchill me kaʻimiʻana i nā nīnau e pili ana i nā mea mahuka, ua hana maʻalahi me kekahi o nāʻelele nui nui, e'ōlelo ana he mea hikiʻole ke hana i ka hoʻokuʻuʻiaʻana o nā Iudaio mai Hitler mai. Ma ka holoʻana iʻAmelika Huipūʻia, ua haʻi ponoʻo Eden iā Cordell Hull, ke kākau'ōlelo o ka moku'āina,ʻo ka pilikia maoli me ka noi aku iā Hitler no nā Iudaio,ʻo ia ka 'Hitler e pono ai ke kiʻi iā mākou i kēlā me kēia makana, aʻaʻole lawa nā moku a me keʻano o ka laweʻana i ka honua e mālama iā lākou. Uaʻaeʻo Churchill. "Inā paha mākou i loaʻa kaʻae e hoʻokuʻu i nā Iudaio a pau," i paneʻo ia i kahi leka hoʻopiʻi, 'ʻo ka lawe kaʻawale wale nō e hāʻawi mai i kahi pilikia e hikiʻole ke hoʻoponopono.' ʻAʻole lawa ka shipping a me ka lawe? Iʻelua makahiki i hala aku nei, ua hoʻokuʻu ka poʻe Pelekania kokoke i nā 340,000 mai nā kahakai o Dunkirk iʻeiwa mau lā wale nō. Ua loaʻa i ka US Air Force nā'āpana he mau miliona. I loko o kahi pūʻali koa lima pōkole, ua hiki i nā Allies ke hoʻokuʻu a lawe i nā mea mahuka mai nā wahi nui o Siamani. "[VII]

Maliʻa paha hele i ka nīnau o ka "Manaʻo Manaʻo" ʻaʻole i hāʻawi ka ʻaoʻao "maikaʻi" o ke kaua i kahi mea e lilo ai ke kumu waena o ka maikaʻi ʻole o ka ʻaoʻao "maikaʻi" o ke kaua.

  1. ʻAʻole i palekana ke kaua. Ua kuhiʻo FDR i kāna palapala'āina o ka manaʻo o Nazi e kūkulu i Amerika Hema, aia i ka manaʻo o Nazi e hoʻokahuli i ka hoʻomana,ʻo ia nā moku US (kōkua palekana i nā hoʻoili kaua Pelekānia) ua hoʻokaumahaʻia e Nazis, Nā Moku'āina.[viii] Hiki ke hanaʻia he pono e komo ka US i loko o ke kaua ma'Europa e pale aku i nā lāhui'ē aʻe, i komo i loko e pale ai i nā lāhui'ē aʻe, akā, hiki i ka hihia ke hoʻohuiʻia e ka US i ka hoʻohuiʻana i nā maka'āinana, hoʻonui i ke kaua, a ua hōʻeha aʻe i nā mea iʻoi aku kaʻinoʻino ma mua o ka mea i hiki ke hana, ināʻaʻole hanaʻo US i kahi mea, ho'āʻoʻia ka diplomacy, aiʻole i hoʻokomoʻia i ka pānaʻiʻole. No ka'ōleloʻana ua hiki i kahi aupuni Nazi ke ulu a hiki i kekahi lā,ʻo kahiʻoihana oʻAmelika Huipūʻia e hele nui mai ana aʻaʻole hoʻi e hoʻopukaʻia e kekahi mau hiʻohiʻi mua a ma hope paha mai nā kaua'ē aʻe.
  1. I kēia manawa,ʻike nui mākou a me nāʻike'ē aʻe he hikiʻole ke kūpaʻa i ka nohoʻana aʻo ka ponoʻole ka mea e holomua ai-aʻo ka lanakila eʻoi aku ka hopena ma muli o ka kū'ē ikaika. Me kēiaʻike, hiki iā mākou ke nānā hope i nā hopena kupanaha o nā hana kū'ēʻole i nā Nazi i kūponoʻole i ka hoʻonohonohoʻia a i kūkuluʻia paha ma mua o ko lākou mau holomua mua.[IX]
  1. ʻAʻole maikaʻi ke kaua maikaʻi no nā pūʻali koa. I ka loaʻa ʻole o ka hoʻomaʻamaʻa hou a me ka hoʻolālā psychological e hoʻomākaukau ai i nā koa e komo i ka hana kūlohelohe o ka pepehi kanaka, ʻaʻole i kī ʻia e kahi 80 keneta o ka US a me nā pūʻali koa ʻē aʻe i ke Kaua Honua II i kā lākou mea kaua i "ka ʻenemi."[x] ʻO ka mea i hana maikaʻiʻia e ka poʻe kahiko o ka WWII ma hope o ke kaua ma mua o nā koa'ē aʻe ma mua a maiʻole mai paha,ʻo ia ka hopena o ka hoʻokumu a ka Bonus Army ma hope o ke kaua mua. ʻAʻole i hāʻawiʻia nā kaukaualiʻi i ka nele i ke kulanui, ka mālama ola, a me nā uku pānaʻi no ka pono o ke kaua a ma kekahiʻano paha i hopena i ke kaua. Ma waho o ke kaua, hiki i nā mea a pau ke hāʻawiʻia i ke kulanui free no nā makahiki he nui. Inā hāʻawi mākou i ke kulanui free i nā kānaka a pau i kēia mau lā, pono eʻoi aku ka nui o nā moʻolelo o ka Honua II ma Hollywood e kiʻi ai i nā poʻe he nui i nā keʻena hoʻoulu kaua.
  1. Ua pepehi pinepineʻia ka nui o nā poʻe i lukuʻia ma nā wahi Kelemānia ma waho o lākou i ke kaua. ʻO ka hapanui o kēlā poʻe kānaka he poʻe maka'āinana. ʻO ka paona o ka luku, kaʻehaʻana, a me ka lukuʻana i hanaʻia e WWII kahi meaʻino loa i hana ai iā ia iho i kahi manawa pōkole. Ke manaʻo nei mākou i keʻano o ke kū'ēʻana o nā hoa pili i ka luku nui loa i nā kahua hoʻomoana. Akā,ʻaʻole e hiki ke hōʻoia i ka lāʻau iʻoi aku kaʻino ma mua o ka maʻi.
  1. ʻO ka hoʻomaʻamaʻaʻana i ke kaua e komo i ka luku waleʻana o nā kānaka kīwila a me nā kūlanakauhale, i hoʻopauʻia ma nā nukua ponoʻole o nā kūlanakauhale, lawe i ka WWII mai loko aku o ka papahana hana kūpono no ka poʻe i pale i kona hoʻokumuʻana - a pēlā nō. ʻO ke noiʻana i ka hāʻawiʻana i ka make a me ka pilikia i ka hanaʻole a me kaʻimiʻana i ka hoʻomāhuahuaʻana i ka make a me ka pilikia, ua nui loa ka pōʻino a waihoʻia i kahi pōʻino.
  1. ʻO ka luku ʻana i nā helu he nui o ka poʻe he defensible no ka ʻaoʻao "maikaʻi" i ke kaua, akā ʻaʻole no ka ʻaoʻao "maikaʻi". ʻAʻole ʻokoʻa ka ʻokoʻa ma waena o nā mea ʻelua e like me ka moemoeā. He moʻolelo lōʻihi ko ʻAmelika Hui Pū ʻIa ma ke ʻano he mokuʻāina apartheid. ʻO nā kuʻuna US o ka hoʻokaumaha ʻana i nā ʻAmelika ʻAmelika, e luku nei i ka luku kūʻē kūʻē i nā ʻōiwi ʻAmelika, a i kēia manawa e komo pū ana i nā Kepanī Kepanī i hoʻokumu i nā papahana kikoʻī i hōʻeuʻeu i nā Nazis o Kelemania - ua komo pū kēia me nā kahua hoʻomoana no nā ʻōiwi ʻAmelika, a me nā papahana o nā eugenics a me nā hoʻokolohua kanaka i kū ma mua, i ka wā, a mahope o ke kaua. ʻO kekahi o kēia mau papahana e pili ana i ka hāʻawi ʻana i ka syphilis i ka poʻe ma Guatemala i ka manawa like e mālama ʻia ai nā hoʻokolokolo ʻo Nuremberg.[xi] ʻO ka pūʻali koa US i hoʻolimalima i nā haneli he nui o nā luna Nazis i ka hopena o ke kaua; Ua kūpono lākou i.[xii] Ua makemake ka US no kahi aupuni holoʻokoʻa honua, ma mua o ke kaua, i ka manawa, a mai ia manawa mai. ʻO ka neo-Nazis kelemānia i kēia lā, ua pāpāʻia e nalu i ka hae Nazi, i kekahi manawa e puhi i ka hae o ka moku'āinaʻo'Amerika.
  1. ʻO ka ʻaoʻao "maikaʻi" o ke "kaua maikaʻi," ka pāʻina i hana i ka hapa nui o ka luku ʻana a make ʻana no ka ʻaoʻao lanakila, ʻo ia ka Soviet Union komunista. ʻAʻole ia e lilo i ke kaua i lanakila no ka komunism, akā e hōʻino ia i kā Wakinekona a me Hollywood i nā moʻolelo o ka lanakila no ka "democracy."[xiii]
  1. ʻAʻole i pau ke Kaua Honua II. ʻAʻole ʻauhau ʻauhau ʻia ka poʻe maʻamau o ʻAmelika Hui Pū ʻIa a hiki i ke Kaua Honua II a ʻaʻole i paʻa. Ua manaʻo ʻia he manawa pōkole ia.[xiv] Ua paʻaʻole nā ​​papahana WWII i kūkuluʻia ma waho o ka honua. ʻAʻole i haʻalele ka pūʻali koa US i Kelemānia a me Iapana.[xv] Aia ma mua o ka 100,000 US a me nā bomb britania i ka honua ma Germany, ke pepehi nei.[xvi]
  1. Ke hoʻi nei i nā makahiki 75 i kahi hoʻomeameaʻiliahi, colonial world of different structures, laws, and habits to justify what was the biggest expense of the United States in each of the years since is a subtle feature of the self-deception that is ' i ho'āʻo i ka'āpono o kekahiʻoihana liʻiliʻi. Makemake wau i loaʻa iaʻu nā helu 1 ma o 11 me ka hewaʻole, a noʻonoʻo e wehewehe i ka hopena o ka hanana o nā 1940 i hoʻomaka i ka hoʻokuʻuʻana i kahi miliona 2017 kālā i loko o nā kālā kaua i hiki ke hoʻohanaʻia no ka hānaiʻana, ka lole, miliona miliona, a no ka hoʻomaluʻana i ka honua.

noka

[I] Pōhaku Terkel, ʻO ke kaua maikaʻi: He moʻolelo haʻi waha o ke Kaua Honua II (The New Press: 1997).

[Ii] ʻO Chris Hellman, ʻO TomDispatch, "$ 1.2 Trillion no ka Maluhia Aupuni," Malaki 1, 2011, http://www.tomdispatch.com/blog/175361

[Iii] ʻO David Swanson, ʻO Kaua ke Kaua, 'Opukaʻelua (Charlottesville: Nā puke honua wale nō, 2016).

[Iv] ʻO Mark J. Allman & Tobias L. Winright, Ma hope o ka Maʻemaʻe Smoke: Ka Pono Pono a me ka Hoʻoponopono Kuleana Honua (Maryknoll, NY: Books Orbis, 2010) p. 46.

[V] ʻO Mark J. Allman & Tobias L. Winright, Ma hope o ka Maʻemaʻe Smoke: Ka Pono Pono a me ka Hoʻoponopono Kuleana Honua (Maryknoll, NY: Books Orbis, 2010) p. 14.

[VI] ʻO Mark J. Allman & Tobias L. Winright, Ma hope o ka Maʻemaʻe Smoke: Ka Pono Pono a me ka Hoʻoponopono Kuleana Honua (Maryknoll, NY: Books Orbis, 2010) p. 97.

[VII] ʻO Kaua Kaua hou:ʻEkolu mau haneli oʻAmelikaʻAmelika a me ka papaʻi Pai, i hoʻoponoponoʻia e Lawrence Rosendwald.

[viii] ʻO David Swanson, ʻO Kaua ke Kaua, 'Opukaʻelua (Charlottesville: Nā puke honua wale nō, 2016).

[IX] Puka a me ka Hoʻoili: ʻO ka ikaika ikaika, http://aforcemorepowerful.org

[x] ʻO Dave Grossman, ʻO ka pepehiʻana:ʻO ke kumukūʻai no ka aʻoʻana e pepehi i ke kaua a me ka hui (Back Books Books: 1996).

[xi] ʻO Donald G. McNeil Jr., The New York Times, "US Apologiʻi no nā ho'āʻo Syphilis ma Guatemala,"ʻOkakopa 1, 2010, http://www.nytimes.com/2010/10/02/health/research/02infect.html

[xii] ʻO Annie Jacobsen, Ka Pepa Haʻawina Pelekane:ʻO ka Polokalamu Hoʻopiʻi'Ilepili i Hoʻokuʻu i nā Naʻauao Nazi iʻAmelika (Kekahi, Brown a me Kamupene, 2014).

[xiii] ʻO Oliver Stone a me Peter Kuznick, ʻO ka'ōlohelohe o ka Moʻolelo oʻAmelika Hui PūʻIa (Nānā Kālā, 2013).

[xiv] ʻO Steven A. Bank,ʻo Kirk J. Stark, a me Joseph J. Thorndike, ʻO ke kaua a me nāʻauhau (Ka Hale Hōʻikeʻike o Urban Institute, 2008).

[xv] ʻO RootsAction.org, "E neʻe aku i kahi kaua o Nonstop War. E hoʻopau i ka Pūnaeweleʻo Ramstein, "http://act.rootsaction.org/p/dia/action3/common/public/?action_KEY=12254

[xvi] ʻO David Swanson, "Bombed wale ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa iā Kelemania," http://davidswanson.org/node/5134

One Hoʻonohonoho

  1. Hi David Swanson
    E hiki paha iāʻoe ke hoʻomanaʻo paha, hoʻopuka wau i ka lā ma hope o Dekemaba 17 e pili ana i ka papahana miliona no ka hoʻokahuli i ke aupuni US (e pili ana iā Smedley Butler) a me nā lono o ka FDR hui me nā mea hana aupuni o US ma hope mai e hōʻoia iā lākou i ka palekana o ko lākou kūlana.
    He kanaka loiloiʻo WWII (kūlana hoʻolālā, akāʻo ka hoʻonaʻauao ma ke aʻoʻana) a makemakeʻoe e hoʻonui i ka nui o kāu'ōlelo e pili ana i ka WWIIʻaʻole maikaʻi maikaʻi. ʻAʻole hiki ke hōʻole i kēia mea āu e'ōlelo ai,ʻelua wale nō oʻu mau keneta. E kala mai ma mua no ka lōʻihi, manaʻo wau e makemake pahaʻoe i ka hoʻokūpaʻaʻana i kāu mau kumu no ka WWII he kaua kauaʻole.
    E hoʻonui wau i koʻu helu hoʻohui.

    Ua heluhelu au i kekahi mau hale kaua i Germany no ka mea ua paʻa pono nā kamupanui Kelemānia me nā poʻe o ka poʻe oʻAmelika Hui PūʻIa i aʻoʻia e hele i ka pā o kēia mau hale hana no ka mea ua manaʻoʻia lākou he palekana. ʻO kēia, akā naʻe, e pono ana kaʻoi aku o ke kūpono o ka panaʻana iʻoi aku ma mua o koʻu manaʻoʻo ia.
    Ua mālama nā huiʻAmelika i nā waiwai o nā poʻe Kelemānia me kā lākouʻoihana, ma nā'auwaʻa e kali ana i ke kaua e hoʻopau ai i hiki ai ke hoʻihoʻiʻia aku kēia mau waiwai i ko lākou mau mea Kelemānia.

    #2 (ʻAʻohe mea koʻikoʻi)ʻO kaʻaeʻana i ka kāohiʻana i kaʻaila mai Iapana i kēia lā e manaʻoʻia heʻano kaua.
    Ua manaʻoʻia ka hoʻouka kauaʻanaʻaʻole i hoʻokomoʻia ka hōkele o US (ke keu nui no ka poʻe Kepanī) i ke kakahiaka o ka hoʻouka kauaʻana. Eʻimi ana lākou i nā'auwaʻaʻaupuni o Iapana.

    #3ʻOiaʻiʻo,ʻaʻole i kauohaʻia e ke kauoha a ka pūʻali koa US i nā hoʻokuʻu kūlana hoʻomaluʻana, akāʻo ka hapanui o nā manawa i hanaʻia e kekahi o nā koa iʻike ponoʻoleʻia. ʻAʻole ka manaʻo o ka keleawe kaua a me ka makemake e hoʻokuʻu i nā wahi hoʻomoana.

    ʻO #4Indeed,ʻo Iapana a me Kelemānia e hakakā nei ma kahi pili koʻikoʻi loa. ʻO US a me USSRʻaʻole. Ua makemake nā'āpana axisʻelua i nā lanakila wikiwiki no nā kūlana waiwai waiwai a me nā mea kaua. ʻO ka hōʻeuʻeuʻana o ka US ua lilo i mea haʻalulu i ka nohoʻana o ka USSR.

    #7 Hoʻolālāʻia ka pāʻani. ʻO ka hoʻonuiʻana o ka mokulele German ma ke kiʻekiʻe loa o ka 1944, i ka wā i hoʻokuʻuʻia ai nā pūʻopa pana e nā mea pili. Ua maopopo loaʻo Churchill he mea pono ke "hale-hale" i ka poʻe hana Kelemania e hoʻopau ai iā lākou. ʻO ka hanaʻo ia ka waiwai makamae loa o kēlā kaua hakakā. He kaua ia o nā mīkini, nā mea puhi kino. E noʻonoʻo i ka nui o nā hapa i loko o ka hoʻokele pahihā a me ka hola o nā manawa-kanaka e hana ai hoʻokahi. ʻO ke kaua o ka ea ma luna o nā haole Kelemānia (ʻaʻoleʻo ka'elemānia German). Ma muli o ka hoʻolālāʻana i ka hoʻopuka bomb ma hope o ke kaua i loaʻa ka 20% wale nō o nā pōmoku i hāʻuleʻia e ka US ma'Europa i hele mai i loko o hoʻokahi mile o kā lākou mau pahuhopu. (Inā hiki iaʻu ke hoʻomanaʻo pololei). Ua kāohi ka poʻe Helene i ka hoʻolimalimaʻana i ka hana kauā ma ka makahiki hope loa o ke kaua no ka hoʻohanaʻiaʻana o nāʻoihana maoli. ʻO ka hōʻailona,ʻo ia ka bila no Europa Hema no ka nui o nāʻauheʻe i ka US (ua hālāwai wau i kā lākou mau keiki).

    #8 I koʻu lae puaʻa, ua hana au i kekahi o kaʻu mau pepa koʻikoʻi no ka pono o ka hoʻohanaʻana i ka pōʻaiapi honua. Ua wanana mua ka poʻe Kepania i ka 20% make kino ma mua o ka hoʻolālā 1945-6 ma muli o ka kaha kīnā i ka nele i ka meaʻai no ka paʻiʻana o US. Hoʻola. Ua'ōleloʻiaʻo Stimson i ka'ōleloʻana ma hope o ka pana "ʻO ia ka mea e hoʻomaopopo i ka poʻe Lūkini" a ua kōkuaʻo ia e hoʻolimalima i $ 1 billion ma ka hana Manhattan i hāʻawiʻoleʻia e ka'aha'ōlelo. No kēia kumu, ua hopohopoʻo iaʻo ia a me nā mea'ē aʻe a pau i komo i loko o ka hale paʻahao ināʻaʻoleʻo ia i hoʻohanaʻia a pōmaikaʻi. ʻO ia ka "pōpōʻeleʻele" mua loa - he papahana i hanaʻia me ka $$ nui akāʻaʻole no ka'āpono'ākau. He nui aku. (ʻO kēia mea a pau loa i loaʻa ma Richard Rhodes "Ka Hanaʻana o ke Atomic Bomb".

    #10 Pono e māheleheleʻia ke kaua i ka Kaua maʻEulopa a me ka Kaua ma ka Pākīpika. ʻOiai,ʻaʻoleʻoe, ua hoʻohewaʻia ke kaua i'Europa a lanakilaʻia e nā Soviets. Ua nui ka lukuʻana o nā Soviets ma mua o kekahi o nā 'losers'. Aʻaʻohe $$ i kūkulu houʻia. ʻOiaiʻo ka papahana Marshall ua loaʻa nā hopena o ka liloʻana i ka pahū hoʻopakele no ka nui o ke kālā i hanaʻia e kaʻoihana US,ʻaʻohe hiki ke kāohiʻia ma kahi dime. ʻAʻole i ka'ōleloʻana,ʻo kahi hale wale nō i Western Europe me kekahi kūpono i ka hopena o ke kaua,ʻo ia nō nā māhele komisina nāna i hoʻoikaika i ke kū'ē. Ua kōkua ka papahana Marshall e hakakā pū me lākou, me nā hui hana i hoʻolakoʻia e ka'OSS / CIA a mālamaʻia e ka AFL-CIO.

    Ua hoʻoholoʻia ka hoʻoholoʻana e hōʻeuʻeu i ka 1944 no ka hoʻopauʻiaʻana o nā hōʻailona Soviet hou 1 e kū'ē i ka hoʻoukaʻana i ka 1943. Ua hiki i ka 1943 ke hui aku i nā Soviets ma ka Vistula ma mua o ka'Oder.

    Ma mua o ke kaua, ua hoʻoloheʻo FDR i ka manawa hope loa i nā mea a Churchill i'ōlelo ai me ka "hōʻeuʻeuʻana i ka lauoho luʻu o Europe". Nohoʻo Europe ma kona kua, aʻo ka māmā wikiwiki loa i Helemania kaʻaoʻao o ke ala a Germany i hoʻohana ai iʻelua manawa no ka hōʻeaʻana i Farani-ma o nā pāpūʻo Belgium a me Northern Germany (ma ka papaʻo Von Schlieffen). ʻO ka hoʻoukaʻana i Italia, he hana maʻalahi ia e komo ai i nā pūʻali koa i hoʻokeleʻia iʻEulopa hikina a hiki i ka hikiʻana o nā Soviets (ʻoiaiʻaʻole wau i maopopo pehea e hiki ai ke hoʻokōʻia - aia nā alps i ke ala o ko Germany a me ka Europa hikina). Uaʻikeʻo Churchill a me FDR ua lanakila nā hoa, aʻo kaʻaelike ma waena o nā mea nui o ka US a me ke kanaka o ka USSR,ʻaʻole loa e hiki ke pale i ke kaua o ka manaʻo e like me ka mea e hiki ai i ka pūʻali koa ke lele. Hoʻohālike au i ke kaua maʻEulopa (a me ka Pākīpika) i ka hopena o ka nohoʻana oʻehā mau kānaka hana i kahi poker no kahi miliona miliona. E lanakila ana ka moa miliona i ka hopena o kēlā me kēia pō. ʻAʻole hiki iāʻoe ke hoʻokuʻu i ka miliona miliona, hiki iā ia keʻike i kēlā me kēia ho'āʻoʻana, a me ka ikaika o ka pilina e hiki ke kū i nā mea a pau e ho'āʻo ai kaʻenemi. Uaʻoi aku kaʻoi aku o ka waiwai iā Churchill i nā kū'ē kū'ē iā ia ma mua o ka lanakilaʻana i nā Nazis (i ka manawa i paleʻia ai ka hōʻeuʻeu a me ka hoʻouka kauaʻana mai o Beritania). ʻElua mau manaʻo'ē aʻe o ka Churchill (ke kala aku nei au i kāu heluheluʻana i ka mea i loko o kekahi puke e puke pahaʻo ka puke waihona puke o Chicago.) He inoa likeʻo "E hiki iā mākou ke lanakila ma 1943", akāʻaʻole ma google a iʻole ka hale waihona pukeʻo Chicago hōʻike ka papahana i ka inoa pono o ka puke.)
    Hoʻokahi kiʻi e hoʻihoʻi i Turkey i loko o ke kaua. Hāʻaʻia kēia ma ka holoʻana i nā'auwaʻa holoʻokoʻa no ka hoʻouka kauaʻana o'Europa ma o ka Bosporus a me ka Dardanelles. A laila, ua hoʻomau nā poʻe i ka'āina maeʻa ma Ukraine a ke kaua aku nei i ke komohana me ka pūʻali Whela. ʻO kēia ka mea e hoʻokomo i nā pūʻali koa i ka hikina oʻEulopa. Mai noʻonoʻo i ka mea e makemake a hana ai pahaʻo Turkey, aiʻoleʻo kēia mau māmala'ōleloʻelua i loko o nā pōkole Nazi.
    ʻO ka papa hana hoʻolālāʻelua e pae i Yugoslavia, a hoʻokuʻu i ka hoʻouka kaua ma o Lubyana i Austria. E hele ana ka pūʻali kaua a pau ma waena o kekahi alahele mauna i loko o nā pōkole Nazi. Ua hoʻopiʻi ka FDR no kekahi hoʻolālā e hoʻouna aku i ka hoʻouka kaua ma o kekahi mea hikiʻole iā ia ke haʻi.
    ʻAʻole wale ka WWII i hoʻomauʻia ka WWI, akā ua hoʻomaka ke kaua maʻamau me ka pūʻali koa kōkua i ka 1918 aʻaʻole i kū i ka wā. ʻAʻole i kēia lā.

    Ua'ōlelo maiʻo #11 Daniel Berrigan iaʻu ua laweʻia ka Pentagon i kahi haukapila i ka pauʻana o ke kaua.

    ʻOʻoe a me ke aloha no ka heluheluʻana i kēia mea a pau.

Waiho i ka Reply

Ko oukou mail aae? E, aole e paʻiʻia. I kauoha ia mahinaʻai, ua hoailono aku la *

nā Articles

ʻO kā mākou Theory of Change

Pehea e hoopau ai i ke kaua

Neʻe no ka Maluhia
Nā Hanana Antiwar
Kōkua iā mākou e ulu

Ke hele mau nei nā mea hāʻawi liʻiliʻi

Inā koho ʻoe e hāʻawi i ka hāʻawi manawaleʻa ma kahi o $15 i kēlā me kēia mahina, hiki iā ʻoe ke koho i kahi makana mahalo. Mahalo mākou i kā mākou mea hāʻawi manawaleʻa ma kā mākou pūnaewele.

ʻO kēia kou manawa e noʻonoʻo hou ai a world beyond war
Hale Kūʻai WBW
Unuhi i kekahi ʻōlelo