"He aha,ʻaʻole kēia he Kupa"

Ma hope o nā 1890,ʻo ka poʻe i manaʻoʻiʻo e lanakila i ka'āina, ua luku nuiʻia (me ka laweʻole aku iā Hawaiʻi, nā Filipaina, Cuba, Puerto Rico, a me nā mea'ē aʻe)ʻo ia ka Luna o ka Haleʻo Thomas Reed. Ua weheʻo ia i kekahi mea mai loko mai o kahi nūpepa e pili ana i ka hoʻouluʻana ma South Carolina. Ua paʻiʻo ia i kahi poʻokela e pili ana i ka "Other Outrage in Cuba." Ua paʻiʻo ia i kaʻelua (news news fake) a hāʻawi aku iā lākou i kahi Komikina mai South Carolina nāna i hoʻouka kaua no Cuba. Ua heluhelu nui ka Hale Hōʻikeʻike i kaʻatikala, a laila ua paniʻo ia, a me ka hopohopo, a ua'ōleloʻo ia "He aha,ʻaʻole kēiaʻo Cuba."

Ke hāpai nei au e ho'āʻo nei i kēia hana. He kiʻi e pili ana i kaʻIseraʻela e pepehi ana i nā Palesitina, aiʻole i kekahi huhū i loko o ka hale paʻahao o US paha, aiʻole he wahi Saudi paha ma lalo o ka ua o nā pana pua kōkua i Afghanistan, Pakistan, Syria, Yemen, Somalia, Iraki, Libya, a ma kahi'ē paha; e pākuʻi i lalo ma lalo o nā mea e pili ana iā Iran, North Korea, Bashar al Assad, a me Vladimir Putin. Hōʻike iā ia i ka mea kokoke loa i ka lālā o ka'aha'ōlelo a i nā kenekoa paha e hiki iāʻoe ke komo i loko o ke keʻena like a iʻole e hiki i ka leka uila. A iʻole e hōʻike wale i kahi mea i loaʻa i ka pilikia e loaʻa i kahi kelepa.

Pono nā huhū e hōʻinoʻia no ko lākouʻano,ʻaʻole no ka mea nāna i hana. Loaʻa maikaʻi ka loaʻaʻana i ka hihia maʻAmelika Huipūʻia i kēia lā!

Eia kahi hapa o kaʻu puke hou, Hoʻolahalaha i nāʻike:

Ma keʻano o ka hōʻailona nui, e like paha ma nāʻano āpau a pau, "mākou" e lawe i kahi kanaka mua i ola no nā kenekulia, no laila, "ua kaua mākou i ka Pelekania" a "lanakila mākou i ka Cold War."ʻO kēiaʻike pilikino, i hui pūʻia me ka manaʻoʻiʻo i ke kūlana kiʻekiʻe loa, ke koi aku nei i ka mea manaʻoʻiʻo e nānā aku i nā mea hanohano "mākou" i hana ai, a ma waho o nā mea hilahila "mākou" i hana ai,ʻoiaiʻaʻoleʻo ia e pono ke hōʻai'ē no ka mea mua a iʻole ka hoʻopaʻi no kēia hope. Ua kākauʻo George Orwell, "ʻO ka luna aupuni,"ʻaʻoleʻo ia wale nō i hōʻole i nā hanaʻino i hanaʻia e konaʻaoʻao, akā, he kūlana kupaianaha nō kona no ka loheʻoleʻana iā lākou. "[I]

Ma kaʻaoʻao 1 o ka puke Cheneys: "Ua paʻa mākou i ke kūʻokoʻa, ka palekana, a me ka maluhia no ka nui o ka lāhui kanaka ma mua o ka loaʻaʻana o kekahi lāhui'ē aʻe i nā moʻolelo."[Ii] ʻO kēlā mau koi, e like meʻaneʻi, iʻole i kākauʻia a weheweheʻia paha. Ma keʻano o nā mea e pili ana i kēia mea,ʻo ka'ōlelo i koiʻia ma luna o ka hōʻailona o ke Kaua Honua IIʻo ia ka hoʻouluʻana i ke kūʻokoʻa a me ka maluhia, a ma ka moʻolelo o ke Kaua Honua II e haʻalele ana i ka'āpana liona o ka hakakā a nā Allies ma'Europa. ua hanaʻia e ka Soviet Union.

ʻO ka koiʻanaʻo "mākou" nā mea nāna i alakaʻi i ka maluhia a me ka kūʻokoʻa, no laila, e kauʻia nō hoʻi ma nā kaua a me nā mea kaua i ka US ma hope mai o ke Kaua Honua II. ʻOiaʻiʻo, ināʻo ka mea e hakakā ana i nā kaua nui a me ka laweʻana i nā mea kaua e lawe mai i ka maluhia nui a me ke kūʻokoʻa i ka honua, a laila,ʻo ka United States ke poʻo. Akā ma waho oʻAmelika Huipūʻia, ua mamao loa kēia noʻonoʻo mai kaʻaeʻana i ke ao - he mea'ē aʻe. ʻO ka hapanui o nā'āina i poliʻia i ka lā XXUMX e Gallup kapaia ʻOʻAmelika Hui Pūʻia ka nui hoʻoweliweli i ka maluhia ma ka honua nei.[Iii] Uaʻikeʻia kekahiʻano likeʻole e Pew i 2017.[Iv]

Mai ka wā o ke Kaua Honua II, i ka manawa a kekahi mauʻoihana Hawaiʻi i manaʻo ai he mau makahiki gula o ka maluhia, ua pepehi a ua kōkua paha ka pūʻali koa US i ka pepehi i kekahi 20 milioni kānaka, hoʻokahuli i nā aupuni 36 ma lalo o ka 84, i ho'āʻo e pepehi Nā aliʻi o ka'āinaʻo 50, a ua hoʻoleiʻia nā pūpū i nā poʻe ma nāʻaoʻao o nā 30.[V] ʻO ka hoʻolālāʻana o nā militeri US e like me ka nui o nā pūʻali koa o ke ao i hui pūʻia, aʻo ka US, nā NATO, a me ko lākou mau pilikino e pili ana iʻekolu hapahā o ka hoʻolālā kaua o ke ao. ʻO nā hana kaua aʻAmelika e kū nei i keʻano o ka alakaʻiʻana i nā mea'ē aʻe a pau, akā, pili pono i nā mea kūʻai. ʻOʻAmelika Hui PūʻIa, e like me ka mea i hōʻikeʻia ma luna,ʻo 2017 ka mea i lako i nā mea kaua a ma ka hapanui o nā manawa, ke aʻoʻana i ka 73 o ka honua. nā kākākaua.[VI] He mea hiki ke loaʻa i nā hopena maikaʻi mai kekahi o kēia mau mea, akāʻo ka hoʻomaopopoʻana i kaʻikeʻeleʻele, e koi ana i ka pono e kū'ē i ka meaʻino. ʻO ke ao holoʻokoʻaʻole i ka mahalo i kēia mau mālama aupuni a pau, aia he pūpū o nā mea'ē aʻe. A iʻole paha ke kūpono o ke 'ano hoʻomalu hoʻomalu?

Ke pale nei i ka hōʻeha'āina, a iʻole ka noʻonoʻo ponoʻana i nā "mākou," i nā pilikino e hiki ai i ka lokomaikaʻi ke lilo i uhi no ka papahanaʻelua. He aha ka manaʻo o nāʻAmelika e hana kekahi aupuni'ē aʻe i kona kūʻokoʻa kūʻokoʻa a puni ka honua? ʻO ia ka hana a kekahi "lāhui kuʻikahi." Eia ka helu o nā kahua paʻa o ke aupuni ma waho o ka honua e noho nei ma waho o nā palena o ko lākou mau'āina:[VII]

ʻAmelika Hui Pūʻia - 800

Lūkini - 9

Palani - 8

'Ōlelo Hawaiʻi - 8

Iāpana - 1

Kekaha Pelekānia - 1

Nā Netherlands - 1

India - 1

ʻAtalia - 1

Chile - 1

'Ikeneke - 1

Israel - 1

Ma ka 2007, ua haʻi aku ka pelekikena o Ecuador i ka moku'āinaʻoʻAmelika Hui Pūʻia e hiki iā ia ke mālama i kona kahua ma Ecuador i nā manawa a pau e hiki iā Ecuador ke loaʻa i Miami, Florida.[viii] ʻO ka manaʻo,ʻo ia nō, he mea hoʻowahāwahā a me ka hoʻonāukiuki.

ʻO nā kuikahi kūikawā nui o nā United Nations 'ʻo 18,ʻoʻAmelika Huipūʻia he hui i ka 5, ma mua o nā lāhui'ē aʻe ma ka honua, koe wale nō Bhutan (4), a nakinaki pūʻia me Malaya, Mianmar, a me South Sudan, he'āina i haehaeʻia ma ke kaua kona hana i 2011.[IX] Ke hana neiʻoʻAmelika Hui PūʻIa e like me ke kānāwai o ka honua ma lalo o nā kānāwai o ke ao? Ke hele nei paha kekahi mea'ē aʻe?

Ua hanaʻoʻAmelika Huipūʻia i kekahi mea e ponoʻole e kaupaonaʻia e kū'ē i kēlā mea. Pono nā hana e kū a hina i ko lākou pono pono'ī. Akā, e haʻi mai nā Cheneys iā mākou, pono mākou eʻike i kekahi "kūlike o ka pono ma waena o kekahi mea'iliala nukili o Iran a he kanakaʻAmelika." Pono kākou? ʻO ka hoʻonuiʻana i ka hoʻonui a me ka hoʻohanaʻoleʻiaʻana o ka pōʻino, hoʻohanaʻia e kahi alakaʻi poʻokela, ka make a me ka luku nui a me ka hoʻopauʻana i ka pilikia o ka'āina, ka hoʻopauʻana o ka hoʻopaʻi, a me ka apocalypse. ʻO kekahi o kēlā mau lāhuiʻelua he mau lako kaua[x], ua hoʻohanaʻo ia i nā mea kaua[xi], ua hāʻawi 'o ia i kekahi me nā hoʻolālā no nā mea kaua o nā mea kaua[xii], he kulekele no ka hoʻohana muaʻana i nā mea kaua o nā mea kaua[xiii], he alakaʻi e mālama ana i ka waiwai o nā mea kaua[xiv], a ua hoʻohenehene pinepine i ka hoʻohanaʻana i nā mea kaua[xv]. ʻAʻole au i manaʻo e hana ana kēlā mau mea i ka mea kaua ma ka lima o kekahi aupuni'ē aʻe i ka meaʻoiʻuʻuku.

Ināʻoe e noʻonoʻo nei, nā pelekikenaʻo US i hana i nā mea hōʻemi'elepili āpau aʻikeʻole paha i nā lāhui'ē aʻe, iʻike mākou, ua hoʻokomo iā Harry Truman, Dwight Eisenhower, Richard Nixon, George HW Bush, Bill Clinton, a me Donald Trump, ,ʻo Barack Obama hoʻi, ua'ōlelo pinepine aku i nā mea e like me "nā koho a pau i ka papa" no ka Iran a ma kekahi'āina'ē paha.[xvi]

 

[I] ʻO George Orwell, "Notes on Nationalism," http://www.orwell.ru/library/essays/nationalism/english/e_nat.

[Ii] ʻO Dick Cheney lāuaʻo Liz Cheney, Ke kūlana nui: No ke aha e makemake ai ka Honua iʻAmelika ikaika (Nānā Hōʻoia, 2015).

[Iii] ʻO Meredith Benett Smith, "ka wahine! Ua kapaʻia kēia'āina i ka mea hōʻeha nui loa i ka Honua o ka Honua, " HuffPost, https://www.huffingtonpost.com/2014/01/02/greatest-threat-world-peace-country_n_4531824.html (Ianuali 23, 2014).

[Iv] ʻO Dorothy Manevich lāuaʻo Hanyu Chwe, "ʻO ka Honua, nui ka poʻe iʻike i ka mana a me ka mana o US i mea weliweli nui," Pew Research Center, http://www.pewresearch.org/fact-tank/2017/08/01/u-s-power-and-influence-increasingly-seen-as-threat-in-other-countries (August 1, 2017).

[V] ʻO David Swanson, "Nā US Wars a me hostile Actions: A List," E Hoʻolālā i ka mākiakalakala, http://davidswanson.org/warlist.

[VI] ʻO David Swanson, "Nā US Wars a me hostile Actions: A List," E Hoʻolālā i ka mākiakalakala, http://davidswanson.org/warlist.

[VII] ʻO David Swanson, "He aha kaʻoihana o nā'āina'ē no ?," E Hoʻolālā i ka mākiakalakala, http://davidswanson.org/what-are-foreign-military-bases- no (Iulai 13, 2015).

[viii] ʻO Phil Stewart, "E makemake anaʻo'Ekuakai i ka pūʻali koa ma Miami," Reuters, https://uk.reuters.com/article/ecuador-base/ecuador-wants-military-base-in-miami-idUKADD25267520071022 (ʻOkakopa 22, 2007).

[IX] "Nā Core International Human Rights Instruments a me ko lākou mau pūʻulu mālama," ʻO ka'Āhui Kuleana Mea'Āina o ke Komikina Nui, http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CoreInstruments.aspx.

[x] ʻO David Swanson, "Talk Nation Radio:ʻO Gareth Porter:ʻAʻohe Manaʻo Polokalamu Nuclear Weapons Program" E Hoʻolālā i ka mākiakalakala, http://davidswanson.org/talk-nation-radio-gareth-porter-iran-has-never-had-a-nuclear-weapons-program-3 (February 12, 2014).

[xi] ʻO David Swanson, "Hiroshima Haunting," E Hoʻolālā i ka mākiakalakala, "Http://davidswanson.org/hiroshima-haunting (ʻAukake 6, 2017).

[xii] ʻO David Swanson, "Video: RTʻOihana Jeffrey Sterling Trial," E Hoʻolālā i ka mākiakalakala, http://davidswanson.org/video-rt-covers-jeffrey-sterling-trial-2 (Ianuali 16, 2015).

[xiii] "Ka Nuclear Post Review," US Department of Defense, https://www.defense.gov/News/Special-Reports/NPR.

[xiv] "ʻO ka hana a ke Aliʻi'Ahamua e kū'ē i nā mea kaua nuclear," Wikipedia, https://en.wikipedia.org/wiki/Ali_Khamenei%27s_fatwa_against_nuclear_weapons.

[xv] ʻO Daniel Ellsberg, ʻO ka Hana Hana Hana: Kūkākūkā o kahi Hoʻolālā Kūloko o Nuclear (Bloomsbury USA, 2017), http://www.ellsberg.net/category/doomsday-machine.

[xvi] ʻO Daniel Ellsberg, ʻO ka Hana Hana Hana: Kūkākūkā o kahi Hoʻolālā Kūloko o Nuclear (Bloomsbury USA, 2017), http://www.ellsberg.net/category/doomsday-machine.

Waiho i ka Reply

Ko oukou mail aae? E, aole e paʻiʻia. I kauoha ia mahinaʻai, ua hoailono aku la *

nā Articles

ʻO kā mākou Theory of Change

Pehea e hoopau ai i ke kaua

Neʻe no ka Maluhia
Nā Hanana Antiwar
Kōkua iā mākou e ulu

Ke hele mau nei nā mea hāʻawi liʻiliʻi

Inā koho ʻoe e hāʻawi i ka hāʻawi manawaleʻa ma kahi o $15 i kēlā me kēia mahina, hiki iā ʻoe ke koho i kahi makana mahalo. Mahalo mākou i kā mākou mea hāʻawi manawaleʻa ma kā mākou pūnaewele.

ʻO kēia kou manawa e noʻonoʻo hou ai a world beyond war
Hale Kūʻai WBW
Unuhi i kekahi ʻōlelo