ʻO kā Israel Secret

Ma Virginia, USA, maopopo iaʻu ua pepehi kanaka ʻia ka poʻe ʻōiwi, kipaku ʻia, a neʻe komohana. Akā nāwaliwali koʻu pili pilikino i kēlā hewa, a ʻoiaʻiʻo wau e hana nui nei i ka hoʻāʻo ʻana e hana hou i loko o ka hana ʻino a koʻu aupuni i kēia manawa e nānā i nā mea i hala. ʻO Pocahontas kahi kahakiʻi, ʻo ka Redskins he kime pōpeku, a me ke koena o nā ʻōiwi ʻAmelika aneane ʻike ʻole ʻia. ʻAʻole lohe ʻia nā kūʻē o ka noho ʻana o ʻEulopa o Virginia.

Akā, inā inā i hana ʻia i kahi manawa wale nō i hala, e haʻi mōʻaukala ana? He aha inā inā he keiki a he ʻōpio paha koʻu mau mākua? He aha inā inā i hāpai koʻu mau kūpuna a me kā lākou hanauna a pepehi i ka luku? He aha inā inā aia kahi lehulehu o ka poʻe i pakele a me nā mea mahuka i aneʻi a ma waho wale nō? He aha inā ke kūʻē nei lākou, me ka hana ʻole a me ka ikaika ʻole - e like me nā pōkā pepehi kanaka a me nā pōhaku homemade i hoʻouka ʻia mai West Virginia. He aha inā e hōʻailona lākou i ka ʻehā o Iulai ma ke ʻano he Catastrophe Nui a hoʻolilo iā ia i lā o ke kanikau? He aha inā inā e hoʻonohonoho ana lākou i nā lāhui a me nā hui a puni ka honua e kāpae, hoʻolei, a hoʻāpono iā ʻAmelika Hui Pū ʻIa a ʻimi i ka hoʻokolokolo ma ka ʻaha. He aha inā, ma mua o ka kipaku ʻia ʻana, ua kūkulu nā ʻōiwi ʻAmelika i mau haneli mau kūlanakauhale me nā hale o ka pōhaku, paʻakikī e nalowale wale?

I kēlā hihia, ʻoi aku ka paʻakikī o ka poʻe i makemake ʻole e alo i nā hana pono ʻole e ʻike ʻole. Pono mākou e ʻike, akā e haʻi iā mākou iho i kahi mea hōʻoluʻolu, inā hōʻole mākou e hana i ka ʻoiaʻiʻo. ʻO nā wahaheʻe a mākou e haʻi aku ai iā mākou iho e pono e ʻoi aku ka ikaika ma mua o kā lākou. Pono pono kahi kaʻao waiwai. E aʻo ʻia kēlā me kēia kanaka mai ka wā kamaliʻi mai a ʻaole ka poʻe ʻōiwi, haʻalele wale, a hoʻāʻo i nā hewa ʻino e hoʻāpono i kā lākou hoʻopaʻi. a ʻaʻole mākou he poʻe maoli akā ʻo ka poʻe hoʻomake pono ʻole e hoʻāʻo nei e pepehi iā mākou me ke kumu ʻole. ʻIke wau i kekahi o kēlā mau kumu e hakakā me nā poʻe ʻē aʻe, akā ʻoi aku ka maikaʻi o ka propaganda me nā kuleana he nui, ʻoiai ʻaʻole hiki ke ʻoiaʻiʻo i ka manawa like. Pono paha ko mākou aupuni e hoʻokau i ka moʻolelo kūhelu o ka hoʻokumu ʻia ʻana o ʻAmelika Hui Pū ʻIa i hana kipi.

Iseraela is ʻO ia ka mea i noʻonoʻo ʻia ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa, i hoʻokumu ʻia i ka lā o ko mākou kūpuna, ʻelua hapakolu o ka poʻe i kipaku ʻia a make paha, he hapakolu i koe akā mālama ʻia ma ke ʻano he sub-human. ʻO Israel kēlā wahi e pono e haʻi i nā wahaheʻe ikaika e holoi i kahi hala i hala ʻole. Ulu nā keiki i ka ʻIseraʻela ʻike ʻole. ʻO mākou maʻAmelika Hui Pū ʻIa, nona ke aupuni e hāʻawi aku i ka ʻIseraʻela he mau piliona kālā o nā mea kaua manuahi i kēlā me kēia makahiki e hoʻomau ai i ka luku (nā mea kaua me nā inoa e like me Apache a me Black Hawk), ulu a ʻike ʻole. Nānā mākou āpau i ke "kaʻina hana maluhia," kēia helu palena ʻole o nā makahiki he mau makahiki, a manaʻo ia he hiki ʻole, no ka mea, ua aʻo ʻia mākou e hiki ʻole ke ʻike i ka mea a ko Palestinian makemake e hoʻi i ko lākou mau home.

Akāʻo nā kānaka i hana i ka hana, i ka manawa he nui, e ola ana. ʻO nā kāne a me nā wahine, i ka 1948, i pepehiʻia a hoʻokuʻuʻia i nā Palestinian mai ko lākou mau kauhale aku, hiki ke hoʻokomoʻia i ka kamele e hōʻike i ka mea a lākou i hana ai. Nā kiʻi o nā mea i hanaʻia a me nā moʻolelo o keʻano o ka nohoʻana i mua o ka Nakba (ka hopena) e ola nui ana. ʻO nā kūlana i laweʻia e mau ana. ʻIke nāʻohana i ka nohoʻana i loko o nā hale iʻaihueʻia. Aia nō i nā Palestinians nā kī i kēlā mau hale. Uaʻike mauʻia nā kauhale i lukuʻia i ka papahana ma Google Earth, ke kū mau nei nā lāʻau, nā pōhaku o nā hale i wāwahiʻia.

ʻO Lia Tarachansky kahi mea kākau moʻolelo ʻIseraʻela-Kanada nāna e uhi iā Israel a me Palestine no ka Pūnaewele Nūhou ʻoiaʻiʻo. Ua hānau ʻia ʻo ia ma Kiev, Ukraine, ka Soviet Union. I kona wā kamaliʻi, ua neʻe kona ʻohana i kahi noho ma ke Komohana Komohana, kahi ʻāpana o ka hoʻomau mau ʻana o ke kaʻina hana i hoʻomaka ʻia ma 1948. He wā kamaliʻi maikaʻi kona me ke ʻano maoli o ke kaiāulu i kēlā "noho," a he aha kā mākou e makemake ai kāhea i ka hoʻokaʻawale hale i kūkulu ʻia ma ka ʻāina mahiʻai maoli i kū ʻole i ke kuʻikahi i hana ʻia me nā mea hihiu. Ua ulu ʻo ia ʻaʻole ʻike. Hoʻohiwahiwa ka poʻe ʻaʻole i laila ma mua. A laila ua ʻike ʻo ia. A laila ua hana ʻo ia i kahi kiʻi ʻoniʻoni e haʻi i ka honua.

Kapaʻia ke kiʻi Aia ma kaʻaoʻao o ke alanui a ua haʻiʻia ka moʻolelo o ka hoʻokumuʻia o kaʻIseraʻela ma 1948 ma o ka hoʻomanaʻoʻana i ka poʻe nāna i pepehi a kipaku aku i ka poʻe o Palesetina, ma o ka hoʻomanaʻoʻana i nā mea ola, a ma muli o nā hiʻohiʻona o ka poʻe i ulu aʻe mai ka wā mai. ʻO 1948 he makahiki 1984, he makahiki o doublespeak. Ua hanaʻia kaʻIseraʻela i loko o ke koko. ʻO ka hapakolu o nā kānaka o ia'āina i lilo i mau hoʻokele. ʻO ka hapa nui o lākou a me kā lākou mau mamo he poʻe hoʻomalu lākou. ʻO ka poʻe i koe i loko o kaʻIseraʻela, ua lilo lākou i poʻe keikiʻelua a ua pāpāʻia e kanikau i ka poʻe make. Akā, ua hāʻawiʻia ka hewa i ka hoʻokuʻu a me ke kūʻokoʻa. Hoʻohanohano kaʻIseraʻela i kona lā Independence i ka wā e kaniʻuhū ana ko Palestinians i ka Nakba.

Hoʻokomo kēia kiʻi iā mākou i nā kahua o nā kauhale i haʻaleleʻia i ka 1948 a me ka 1967. I kekahi mau mea, ua paniʻia nā kauhale ma ka ulu lāʻau a hoʻoliloʻia i mau māla'āina. ʻO ka hoʻolālā kiʻi he mea hoʻomanaʻo i ka mea e hana ai ka honua inā haʻalele nā ​​kānaka. Akā,ʻo kēia ka hana a kekahi o nā lāhui e ho'āʻo nei e holoi i kekahi hui kanaka. Inā hoʻokūʻoe i kahi hōʻailona e hoʻomanaʻo ana i ke kauhale, hoʻopau koke ke aupuni iā ​​ia.

Hōʻike ke kiʻi ʻoniʻoni iā ​​mākou i ka poʻe i komo i ka Nakba. Hoʻomanaʻo lākou i ke kī ʻana i ka poʻe a lākou i kapa aku ai he poʻe ʻAlapā a ua haʻi ʻia lākou he poʻe mua a waiwai ʻole hoʻi, akā ʻo ka mea a lākou i ʻike ai he kaiāulu heluhelu i kēia manawa me kekahi mau nūpepa 20 ma Jaffa, me nā hui wahine, me nā mea āpau i manaʻo ʻia he mea hou. "E hele i Gaza!" Ua haʻi lākou i ka poʻe nona nā hale a me nā ʻāina a lākou e ʻaihue nei a e luku nei. Hoʻomaka ke kanaka hoʻokahi i kāna hana i hoʻomaka me kahi ʻano kokoke i ka palena ʻole o ka puʻuwai e ʻike ʻole ai i nā mea pepehi kanaka ma ke kiʻi ʻoniʻoni Indonesia. Ke Kanawai o ka pepehi, akā i ka hopena e wehewehe ana ʻo ia kāna mea i hana ai e ʻai ana iā ia i mau makahiki.

In Aia ma kaʻaoʻao o ke alanui hālāwai mākou me kahi kanaka Palestinian ʻōpio mai kahi hoʻomoana mau loa o ka puʻuhonua nāna i kāhea kahi wahi i kona home ʻoiai ʻaʻole ʻo ia ma laila, a e ʻōlelo nei e hana pū kāna mau keiki a me kāna moʻopuna. ʻIke mākou iā ia e loaʻa i kahi hala he 12 mau hola e kipa ai i kahi a kona mau kūpuna i noho ai. Hoʻolālā ʻo ia i ka hapalua o 12 mau hola e loaʻa ai i nā helu kiko. ʻO kahi kahi āna e kipa aku ai he National Park. Noho ʻo ia a kamaʻilio e pili ana i kāna makemake. ʻAʻole makemake ʻo ia i kekahi mea e pili ana i ka hoʻopaʻi. ʻAʻole makemake ʻo ia i ka hōʻino ʻia i nā Iudaio. Makemake ʻo ia ʻaʻole kipaku ʻia kekahi poʻe mai kēlā wahi kēia wahi. ʻLelo ʻo ia, e like me ka ʻōlelo a kona mau kūpuna, ua noho aloha ka poʻe Iudaio a me ka poʻe Mahometa ma mua o ka makahiki 1948. ʻO ia, wahi āna, ʻo ia kāna makemake - ʻo ia a hoʻi i ka home.

ʻO ka ʻIseraʻela e pili ana i ka hūnā malū a ko lākou lāhui e lilo i mea hoʻoulu i ke kiʻi ʻoniʻoni mai kahi papahana kiʻi ma Berlin. Ma laila i kau ai ka poʻe i nā hōʻailona me nā kiʻi ma kekahi ʻaoʻao a me nā ʻōlelo ma kekahi ʻaoʻao. ʻO kahi laʻana: he pōpoki ma kekahi ʻaoʻao, a ʻo kēia ma kekahi ʻaoʻao: "ʻAʻole ʻae ʻia nā Iudaio e lilo i mau holoholona." No laila, i loko o ka ʻIseraʻela, hana lākou i nā hōʻailona o kahi ʻano like. ʻO kahi laʻana: he kāne me ke kī ma kekahi ʻaoʻao, a ma kekahi ʻaoʻao, ma ka'ōlelo Kelemānia: "Pāpā ʻia ka kūmākena ʻana i ka Lā o ke Kūʻokoʻa." Hoʻokipa ʻia nā ʻōuli e ka hana ʻino a me ka huhū, nā ʻōlelo hoʻoweliweli lāhui. Hoʻopiʻi ka mākaʻi i ka poʻe nāna i kau nā hōʻailona o ka "hoʻohaunaele kānāwai a me ke kauoha," a pāpā iā lākou i ka wā e hiki mai ana.

Ma ke Kulanui ʻo Tel Aviv ʻike mākou i nā haumāna, Palesetina a me nā Iudaio, e mālama i kahi hanana e heluhelu i nā inoa o nā kauhale i luku ʻia. Hele mai nā poʻe ʻōiwi e hae nei i nā hae e hoʻōho iā lākou i lalo. Ua wehewehe kēia mau ʻIseraʻela aʻo pono i nā kūlanakauhale ma ke ʻano he "hoʻokuʻu" ʻia. Kākoʻo lākou i ka kipaku ʻana i ka poʻe ʻAlapia. Ua haʻi aku kekahi lālā o ka ʻaha ʻōlelo Israeli i ka pahupaʻikiʻi e makemake ana ka poʻe ʻArabia e luku i nā Iudaio a hōʻino i kā lākou kaikamahine, ke hoʻoweliweli nei ka poʻe ʻArabia i kahi "holocaust."

Nīnau ka mea paʻi kiʻi i kekahi wahine ʻIseraʻela huhū, "Inā ʻoe he ʻArabia, e hoʻolauleʻa paha ʻoe i ka mokuʻāina o ʻIseraʻela?" Hōʻole ʻo ia e ʻae i ka hiki ke ʻike i nā mea mai kahi manaʻo o haʻi e komo i loko o kona poʻo. Pane ʻo ia, "ʻAʻole wau he ʻAlapia, mahalo i ke Akua!"

Kūʻē kahi Palestinian i kahi kamaʻāina aloha loa a me ka civila, e noi ana iā ia e wehewehe i kāna mau manaʻo, a hele wikiwiki ʻo ia. Ua hoʻomanaʻo wau i kahi kamaʻilio ʻana aʻu i hāʻawi ai i ka mahina i hala ma ke kulanui ma New York kahi aʻu i hōʻino ai i ke aupuni ʻIseraʻela, a ua hele huhū aku kahi polopeka - he polofesa i makemake nui e hoʻopaʻapaʻa i nā kumuhana ʻē aʻe a mākou i kūlike ʻole ai.

Wahi a kahi wahine i komo i ka Nakba i loko o ke kiʻi ʻoniʻoni, i ka hoʻāʻo ʻana e kala aku i kāna hana ma mua, "ʻAʻole mākou i ʻike he kaiāulu ia." Manaʻoʻiʻo ʻo ia ʻo ka pepehi a kipaku ʻana i ka poʻe e like me "modern" a i ʻole "civili" ʻaʻole ʻae ʻia. A laila hoʻomau ʻo ia e wehewehe i ka mea ma mua o 1948 Palestine wale nō ka mea āna i ʻōlelo ai ʻaʻole pono e luku ʻia. "Akā ua noho ʻoe ma aneʻi," wahi a ka mea paʻi kiʻi. "Pehea ʻoe i ʻike ʻole ai?" Pane wale ka wahine, "Ua ʻike mākou. Ua ʻike mākou. ”

ʻO ke kāne i komo pū i ka luku ʻana i ko Palestinian i 1948 e kala iā ia iho ma ke ʻano he 19. A "e mau ana nā makahiki he 19 hou," i ʻōlelo ʻo ia. ʻOiai aia kekahi mau makahiki 50 e ukali i nā kauoha ʻino. ʻO ka mea hauʻoli, aia kekahi mau makahiki 19 ʻaʻole e.

E mālama i kahi hōʻike Ma kaʻaoʻao o ke alanui:

Dec 3, 2014 HIU, NY
Dec 4, 2014 Philadelphia, PA
Dec 5, 2014 ʻO Baltimore, MD
Dec 7, 2014 ʻO Baltimore, MD
Dec 9, 2014 Kālāʻo DC DC
Dec 10, 2014 Kālāʻo DC DC
Dec 10, 2014 American University
Dec 13, 2014 Kālāʻo DC DC
Dec 15, 2014 Kālāʻo DC DC

Waiho i ka Reply

Ko oukou mail aae? E, aole e paʻiʻia. I kauoha ia mahinaʻai, ua hoailono aku la *

nā Articles

ʻO kā mākou Theory of Change

Pehea e hoopau ai i ke kaua

Neʻe no ka Maluhia
Nā Hanana Antiwar
Kōkua iā mākou e ulu

Ke hele mau nei nā mea hāʻawi liʻiliʻi

Inā koho ʻoe e hāʻawi i ka hāʻawi manawaleʻa ma kahi o $15 i kēlā me kēia mahina, hiki iā ʻoe ke koho i kahi makana mahalo. Mahalo mākou i kā mākou mea hāʻawi manawaleʻa ma kā mākou pūnaewele.

ʻO kēia kou manawa e noʻonoʻo hou ai a world beyond war
Hale Kūʻai WBW
Unuhi i kekahi ʻōlelo