Zašto je Bajden odbacio kineski mirovni plan za Ukrajinu

Foto: GlobelyNews

Autori: Medea Benjamin, Marcy Winograd, Wei Yu, World BEYOND War, Mart 2, 2023

Ima nečeg iracionalnog u tome što je predsednik Bajden na kolena odbacio kineski mirovni predlog u 12 tačaka pod nazivom „Stav Kine o političkom rješavanju ukrajinske krize. "

“Nije racionalno” tako je Bajden opisano plan koji poziva na deeskalaciju ka prekidu vatre, poštovanje nacionalnog suvereniteta, uspostavljanje humanitarnih koridora i nastavak mirovnih pregovora.

“Dijalog i pregovori su jedino održivo rješenje za ukrajinsku krizu”, stoji u planu. “Svi napori koji vode ka mirnom rješavanju krize moraju biti ohrabreni i podržani.”

Bajden je okrenuo palac dole.

 "Nisam vidio ništa u planu što bi ukazivalo da postoji nešto što bi bilo od koristi bilo kome osim Rusiji ako bi se slijedio kineski plan", rekao je Bajden novinarima.

U brutalnom sukobu koji je ostavio hiljade mrtvih ukrajinskih civila, stotine hiljada mrtvih vojnika, osam miliona Ukrajinaca raseljeno iz svojih domova, kontaminaciju zemlje, vazduha i vode, povećanje gasova staklene bašte i poremećaj globalnog snabdevanja hranom, poziva Kina na deeskalacija bi sigurno koristila nekome u Ukrajini.

Ostale tačke u kineskom planu, koji je zapravo više skup principa, a ne detaljan prijedlog, pozivaju na zaštitu ratnih zarobljenika, prestanak napada na civile, zaštitne mjere za nuklearne elektrane i olakšavanje izvoza žitarica.

“Ideja da će Kina pregovarati o ishodu rata koji je potpuno nepravedan rat za Ukrajinu jednostavno nije racionalna”, rekao je Biden.

Umjesto da angažuje Kinu – zemlju od 1.5 milijardi ljudi, najvećeg svjetskog izvoznika, vlasnika trilijuna dolara američkog duga i industrijskog giganta – u pregovorima o okončanju krize u Ukrajini, Bajdenova administracija radije odmahuje prstom i lajati na Kinu, upozorenje ne da naoruža Rusiju u sukobu.

Psiholozi bi ovu projekciju mahanja prstima mogli nazvati – stari lonac koji čaj naziva crnom rutinom. Najmanje SAD, a ne Kina, podstiču sukob 45 milijardi $ dolara u municiji, bespilotnim letjelicama, tenkovima i raketama u proxy ratu koji rizikuje – uz jednu pogrešnu procjenu – pretvoriti svijet u pepeo u nuklearnom holokaustu.

SAD, a ne Kina, su izazvale ovu krizu ohrabrujuće Ukrajina će se pridružiti NATO-u, neprijateljskom vojnom savezu koji cilja Rusiju lažnim nuklearnim udarima, i to podržavajući državni udar iz 2014 demokratski izabranog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, naklonjenog Rusiji, što je izazvalo građanski rat između ukrajinskih nacionalista i etničkih Rusa u istočnoj Ukrajini, regijama koje je Rusija nedavno anektirala.

Bidenov kiseli stav prema kineskom mirovnom okviru teško da je iznenađenje. Uostalom, čak i bivši izraelski premijer Naftali Bennett iskreno priznao u petosatnom intervjuu na Jutjubu da je Zapad prošlog marta blokirao skoro mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije koji je posredovao.

Zašto su SAD blokirale mirovni sporazum? Zašto predsjednik Bajden neće dati ozbiljan odgovor na kineski mirovni plan, a kamoli angažovati Kineze za pregovaračkim stolom?

Predsjednik Biden i njegova grupa neokonzervativaca, među kojima je i državna podsekretarka Viktorija Nuland, nemaju interesa za mir ako to znači da SAD prepuštaju hegemonističku moć multipolarnom svijetu nevezanom za svemoćni dolar.

Ono što je možda uznemirilo Bidena – osim mogućnosti da bi Kina mogla postati heroj u ovoj krvavoj sagi – je kineski poziv na ukidanje jednostranih sankcija. SAD uvode jednostrane sankcije zvaničnicima i kompanijama iz Rusije, Kine i Irana. Uvodi sankcije i cijelim zemljama, kao što je Kuba, gdje je okrutni 60-godišnji embargo, plus stavljanje na listu državnih sponzora terorizma, otežalo Kubi da dobije špricevi da sprovodi sopstvene vakcine tokom pandemije COVID-a. Oh, i da ne zaboravimo Sirija, gdje je nakon potresa poginulo desetine hiljada i stotine hiljada ostalo bez krova nad glavom, zemlja se bori da dobije lijekove i ćebad zbog američkih sankcija koje obeshrabruju humanitarne radnike da djeluju unutar Sirije.

Uprkos insistiranju Kine da ne razmatra isporuku oružja Rusiji, Reuters izvještava da Bidenova administracija prati puls zemalja G-7 kako bi vidjela hoće li odobriti nove sankcije protiv Kine ako ta zemlja Rusiji pruži vojnu podršku.

Ideju da bi Kina mogla odigrati pozitivnu ulogu odbacio je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao: “Kina nema veliki kredibilitet jer nisu bili u stanju da osude ilegalnu invaziju na Ukrajinu.”

Isto od američkog državnog sekretara Antonija blic, koji je za ABC Good Morning America rekao: „Kina je pokušavala da to bude u oba smjera: s jedne strane pokušava se javno predstaviti kao neutralna i traži mir, dok istovremeno govori o lažnoj priči Rusije o ratu .”

Lažna priča ili drugačija perspektiva?

U avgustu 2022. kineski ambasador u Moskvi naplaćeno da su Sjedinjene Države bile “glavni pokretač” ukrajinskog rata, provocirajući Rusiju širenjem NATO-a na ruske granice.

Ovo nije neuobičajena perspektiva i dijeli je i ekonomista Jeffrey Sachs koji je 25. februara 2023.  video usmjeren na hiljade antiratnih demonstranata u Berlinu, rekao je da rat u Ukrajini nije počeo prije godinu dana, već prije devet godina kada su SAD podržale državni udar kojim je svrgnut Janukovič nakon što je preferirao uslove kredita Rusije nego ponudu Evropske unije.

Ubrzo nakon što je Kina objavila svoj mirovni okvir, Kremlj je odgovorio opreznohvaleći kineske napore da pomognu, ali dodajući da detalje “treba pažljivo analizirati uzimajući u obzir interese svih različitih strana”. Što se tiče Ukrajine, predsjednik Zelinsky se nada da će se uskoro sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi istražio kineski mirovni prijedlog i odvratio Kinu od isporuke oružja Rusiji.

Mirovni prijedlog naišao je na pozitivniji odgovor zemalja koje su susjedne zaraćenim državama. Putinov saveznik u Bjelorusiji, lider Aleksandar Lukašenko, rekao njegova zemlja "u potpunosti podržava" plan Pekinga. Kazahstan odobrio kineski mirovni okvir u izjavi u kojoj se opisuje kao "vrijedan podrške". premijer Mađarske Viktor Orban–koji želi da njegova zemlja ostane van rata – također je pokazao podršku za prijedlog.

Kineski poziv na mirno rješenje stoji u oštroj suprotnosti s ratnim huškanjem SAD-a prošle godine, kada je ministar odbrane Lloyd Austin, bivši član odbora Raytheona, rekao da SAD imaju za cilj oslabiti Rusiju, vjerovatno za promjenu režima – strategija koja je nesretno propala u Afganistanu gdje je skoro 20-godišnja američka okupacija zemlju ostavila slomljenom i gladnom.

Podrška Kine deeskalaciji je u skladu s njenim dugogodišnjim protivljenjem širenju SAD/NATO-a, koje se sada proteže na Pacifik sa stotinama američkih baza koje okružuju Kinu, uključujući novu bazu u Guam to smjestiti 5,000 marinaca. Iz kineske perspektive, američki militarizam ugrožava mirno ponovno ujedinjenje Narodne Republike Kine sa njenom otcijepljenom pokrajinom Tajvanom. Za Kinu je Tajvan nedovršen posao, zaostao iz građanskog rata prije 70 godina.

U provokacijama koje podsjećaju na Mešanje SAD u Ukrajini, što je prošle godine odobrio Kongres jastreba 10 milijardi $ u naoružanju i vojnoj obuci za Tajvan, dok je čelnica Predstavničkog doma Nancy Pelosi odletjela u Tajpej – preko protesti od njenih birača – da podignu napetost u potezu koji je američko-kinesku klimatsku saradnju doveo do a zaustavi se.

Spremnost SAD-a da rade s Kinom na mirovnom planu za Ukrajinu mogla bi ne samo pomoći u zaustavljanju svakodnevnog gubitka života u Ukrajini i spriječiti nuklearnu konfrontaciju, već bi i utrla put saradnji s Kinom po svim vrstama drugih pitanja – od medicine do obrazovanje do klime – koje bi koristilo cijelom svijetu.

Medea Benjamin je suosnivač CODEPINK, i autor nekoliko knjiga, uključujući Rat u Ukrajini: Osmišljavanje besmislenog sukoba.

Marcy Winograd je kopredsjedavajući Koalicije za mir u Ukrajini, koja poziva na prekid vatre, diplomatiju i prekid isporuke oružja koje eskaliraju rat u Ukrajini.

Wei Yu je koordinator kampanje Kina nije naš neprijatelj za CODEPINK.