Šta ako se sedam navika visoko učinkovitih ljudi primijeni na nacije?

od Al Myttyja, Hronika miraJanuar 31, 2022

Najprodavanija knjiga, 7 navika visoko efikasnih ljudi—moćne lekcije o ličnim promjenama Stephena R. Coveyja objavljena je 1989. U avgustu 2011. vrijeme naveden časopis 7 Habits kao jedna od “25 najuticajnijih knjiga o poslovnom menadžmentu”.

Kada sam prvi put pročitao knjigu 1991. godine, bio sam zauzet u svojoj profesionalnoj karijeri pokušavajući da uskladim posao, život, porodicu, poslovne odnose, društvene ciljeve i svoj duhovni život. Lični mir, mir u odnosima i svjetski mir nisu bili u mojim mislima, vrijednostima i postupcima.

Gledao sam vijesti na televiziji i vjerovao da je američki Zaljevski rat pravedan rat za odbranu naroda Kuvajta i prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt. Kad se Sovjetski Savez raspao, bilo mi je drago. Mislio sam da je demokratija prevladala. SAD su pobedile u Hladnom ratu. Amerikanci su bili dobri momci, ili sam bar tako naivno mislio.

Malo sam obraćao pažnju na skandal Iran-Contra kada su SAD ilegalno prodavale oružje Iranu i koristile profit od te prodaje da podrže Kontraše u Nikaragvi. Malo sam znao o američkoj obuci ubica i o atentatima počinjenim u Centralnoj Americi.

Balkanske države su mi bile zbunjujuće. Ignorirao sam širenje NATO-a, postavljanje oružja mnogo bliže Rusiji, američke vojne baze i instalacije razasute po cijelom svijetu i prijetnju koju su SAD predstavljale svjetskoj stabilnosti.

Tokom godina, moja pažnja prema vanjskoj politici SAD-a je porasla. Shvatio sam da se američka politika prvenstveno fokusira na vojnu moć i silu, dok mi “branimo svoje nacionalne interese”. Naša ovisnost o ratu, militarizmu, vojnim intervencijama, zavjerama CIA-e i državnim udarima, metode su kojima tvrdimo da podržavamo slobodu, demokratiju i vladavinu zakona širom svijeta.

Sada u penziji i posvećujući svoje vrijeme i energiju kao aktivista za mir, ponovo čitam 7 Habits. Pitam se: „Ako te navike stvaraju efektivne ljude i efikasne korporacije, zar ne mogu i djelotvorna društva, pa čak i države? Mogu li ove 7 Habits biti dio okvira za miran svijet?"

Osnova za 7 Habits je obilje mentalitet, način razmišljanja da ima dovoljno resursa za cijelo čovječanstvo. Nasuprot tome, a oskudica način razmišljanja, razmišljanje o igri sa nultom sumom, zasnovano je na ideji da ako neko drugi pobedi, neko mora da izgubi.

Covey opisuje navike koje ljudima treba da pređu od zavisnosti do nezavisnosti i da napreduju do međuzavisnosti. Slično, društva i nacije mogu se kretati od ovisnosti do nezavisnosti do međuzavisnosti. Međutim, nezavisnost (prvo moja zemlja) bez napretka ka međuzavisnosti… vodi do suprotstavljenih odnosa, konkurencije i rata.

Možemo prihvatiti i prihvatiti našu međuovisnost i usvojiti mentalitet obilja, vjerujući da ima dovoljno hrane, vode, prostora, zraka, obnovljive energije, zdravstvene zaštite, sigurnosti i drugih resursa za sve. Tada cijelo čovječanstvo može napredovati, a ne samo preživjeti.

Globalna pandemija bila je prilika da otkrijemo našu međuzavisnost. Ublažavanje globalnih klimatskih promjena je drugo. Trgovina ljudima. Trgovina drogom. Izbjegličke krize. Kršenje ljudskih prava. Nuklearno oružje. Demilitarizacija prostora. Lista se nastavlja. Nažalost, gubimo prilike da budemo efikasni i prihvatimo međuzavisnost, a svijet tone u nasilne sukobe i ratove.

Hajde da vidimo kako se koristi Covey 7 Habits na plemenskom, društvenom i nacionalnom nivou može raditi sa mentalitetom obilja umjesto razmišljanja o igri sa nultom sumom.

Navika 1: Budite proaktivni. Proaktivnost je preuzimanje odgovornosti za vlastitu reakciju na događaje i preuzimanje inicijative za pozitivan odgovor. Naše ponašanje je funkcija naših odluka, a ne naših uslova. Mi imamo odgovornost da se stvari dogode. Pogledajte riječ odgovornost—„sposobnost odgovora“—sposobnost da odaberete svoj odgovor. Proaktivni ljudi prepoznaju tu odgovornost.

Na društvenom i nacionalnom nivou, nacije mogu odlučiti kako će odgovoriti na događaje u svijetu. Oni mogu tražiti nove sporazume, posredovanje, nenaoružanu zaštitu civila, Međunarodni sud pravde, Međunarodni krivični sud, reformisanu Generalnu skupštinu UN-a, sve kao načine da proaktivno traže rješenja za sukobe.

Navika 2: “Počnite s ciljem na umu”. Šta je individualna, društvena, nacionalna vizija budućnosti – izjava o misiji?

Za SAD, izjava misije je Preambula Ustava: "MI NARODI SJEDINJENIH DRŽAVA, da bismo formirali savršeniju uniju, uspostavili pravdu, osigurali domaći spokoj, osigurali zajedničku odbranu, promovirali opću dobrobit i osigurali blagoslove slobode za sebe i svoje potomstvo, odredite i uspostavite ovaj ustav za Sjedinjene Države Amerike.”

Za UN, izjava o misiji je Preambula Povelje: “MI NARODI UJEDINJENIH NACIJA ODLUČILI spasiti naredne generacije od pošasti rata koji je dvaput u našem životu donio neizrecivu tugu čovječanstvu i potvrditi vjeru u osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe, u jednaka prava muškaraca i žena i velike i male nacije, te uspostaviti uslove pod kojima se može održati pravda i poštovanje obaveza koje proizilaze iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava, te promovirati društveni napredak i bolje standarde života u većoj slobodi,

I ZA OVE KRAJEVE da praktikujemo toleranciju i živimo zajedno u miru jedni s drugima kao dobri susedi, i da ujedinimo naše snage za održavanje međunarodnog mira i bezbednosti, i da obezbedimo, prihvatanjem principa i instituciju metoda, da se oružana sila neće koristiti, osim u zajedničkom interesu, i da koristi međunarodne mašinerije za promicanje ekonomskog i društvenog napretka svih naroda,

Dakle, ispunjavaju li SAD svoju izjavu o misiji? Šta je sa Ujedinjenim nacijama i njihovim članicama? Pred nama je dug put ako želimo "efikasan" svijet.

Navika 3: “Stavi na prvo mjesto”. Covey govori o tome šta je važno u odnosu na ono što je hitno.

Prioritet bi trebao biti sljedeći redoslijed:

• Kvadrant I. Hitno i važno (učiniti)
• Kvadrant II. Nije hitno, ali važno (Plan)
• Kvadrant III. Hitno, ali nije važno (Delegat)
• Kvadrant IV. Nije hitno i nije važno (eliminirati)

Redosled je važan. Koji su hitni i važni problemi sa kojima se svijet suočava? Globalne klimatske promjene? Izazovi izbjeglica i migracija? Izgladnjivanje? Nuklearno i drugo oružje za masovno uništenje? Globalne pandemije? Sankcije koje su moćni nametnuli drugima? Previsoke količine potrošene na militarizam i pripremu za rat? Ekstremisti?

Kako bi odlučili narodi svijeta? Šta je sa Generalnom skupštinom UN-a, bez prijetnje veta od strane Vijeća sigurnosti?

Međuzavisnost. Sljedeće tri navike se bave međuovisnost– rad sa drugima. Zamislite svijet u kojem svi ljudi prepoznaju svoju međuzavisnost. Kako bismo upravljali pandemijama, globalnim klimatskim promjenama, glađu, prirodnim katastrofama, neprijateljstvima i nasiljem? Razmišljajte sa "mentalitetom obilja". Možemo li raditi zajedno kako bi čovječanstvo opstalo?

Navika 4: „Mislite win-win“. Tražite obostrano korisno, win-win rješenja ili sporazuma. Vrednovanje i poštovanje drugih tražeći „pobedu“ za sve je bolje nego da jedan pobeđuje, a drugi gubi.

Razmislite o našem današnjem svijetu. Tražimo li win-win, ili mislimo da moramo pobijediti po svaku cijenu? Postoji li način da obje strane pobijede?

Navika 5: „Prvo tražite da razumete, a zatim da budete shvaćeni”, Koristite empatičan iskreno slušajući razumjeti drugu poziciju. To empatično slušanje se odnosi na sve strane. Svi narodi i nacije treba da nastoje da shvate šta žele njihovi protivnici. Zamislite kada bi traženje da se prvo shvati moglo postati navika. Razumijevanje ne znači slaganje.

Nesuglasice i sukobi će uvijek biti. Međutim, rat i masovna pokolja bit će manje vjerovatni kada se ljudi iskreno razumiju.

Navika 6: „Sinergije“. Sinergija znači da je cjelina veća od zbira njenih dijelova. Zamislite šta bi društva i nacije mogle postići kada traže odnose na dobitku, nastoje da razumiju jedni druge i rade zajedno na ciljevima koje ne mogu sami!

Navika 7: “Naoštriti testeru”. Baš kao što pojedinci treba da vode računa o svojim alatima, tako i nacije treba da procene i usavrše veštine i alate potrebne da bi bili efikasni. Oruđa rata i nasilja nisu donijela mir. Ostali alati su dostupni i spremni za upotrebu.

“Svjetski mir nenasilnim sredstvima nije ni apsurdan ni nedostižan. Sve druge metode nisu uspjele. Dakle, moramo početi iznova. Nenasilje je dobra polazna tačka.” dr. Martin Luther King, Jr.

Kada ćemo usvojiti novi način razmišljanja? Moramo zamijeniti naše navike uništavanja okoliša, rata, militarizma i nasilja novim navikama. Dr King nam je također rekao da čovječanstvo mora stati na kraj ratu, ili će rat stati na kraj čovječanstvu.