By World BEYOND WarAvgust 6, 2023
U sljedećem videu Héctor Béjar, Ricardo Soberón, Aida García Naranjo, Ruben Dario Apaza i David Swanson opisuju trenutni kontekst Perua, prijetnje demokraciji, socijalne proteste i iznose pritužbe na pravi razlog prisustva Vojne trupe Sjedinjenih Država na teritoriji Perua.
En el siguiente video Héctor Béjar, Ricardo Soberón, Aida García Naranjo, Ruben Dario Apaza i David Swanson, opisuju stvarni kontekst Perua, las amenazas a la democracia, las protestas sociales y presentan la denuncia de la verdadera presenciaón de las tropas militares de Estados Unidos en territorio peruano.
Napomene Davida Swansona:
Ja sam uglavnom ovdje da učim od vas ostalih o Peruu.
Ne mogu čak ni ponuditi puno smjernica o stvaranju nenasilnog aktivizma ljudima koji su izazvali snažne demonstracije, pa čak i svrgnuli vlade, dok sjedim u Sjedinjenim Državama gdje ni siromaštvo ni nepravda, ni ekološki kolaps ni pristup nuklearnog rata ne mogu natjerati ljude da stanu. gore, gase televizore i protestuju na ulicama.
Mogu ponuditi solidarnost iz srca američkog carstva.
I mogu ponuditi upozorenje od nekoga ko je dao neku studiju o tome šta američka vlada radi u inostranstvu, kao i o omogućavanju mira i nenasilja, a ne rata i militarizovane policije.
Znam da su neki u Peruu nedavno proslavili svoju nezavisnost od Španije 1821. Godine 1823. američki predsjednik Monroe proglasio je Peru i sve njegove susjede dijelom zone pod kontrolom SAD-a. Do 1835. postojali su američki marinci u Peruu koji su branili Peru, ne od Evropljana, već od Peruanaca.
SAD nisu uvijek činile krivo Peruu, ali opća tema antidemokratskog prezira - i rasizma koji je opisao Rubén Dario Apaza - prenijela je do sadašnjeg trenutka. Kao što smo upravo čuli od Aide Garcia Naranjo stvari se vrlo sporo mijenjaju. Sadašnjeg američkog ambasadora u Peruu obučavala je CIA, a ne bilo koja institucija sa znanjem o diplomatiji ili demokratskom upravljanju.
Umjesto da se protivi nepopularnoj i neizabranoj vladavini lidera koji se suočava sa ogromnim protestima žrtava nepravde, gladi i nasilja militarizirane policije, američka vlada šalje oružje, trenere i trupe - trupe da izvode ratne probe. Ali rat s kim? Ko napada Peru?
Za razliku od Sjedinjenih Država, Peru ne stvara sebi neprijatelje širom svijeta. Peru je potpisnik Međunarodnog krivičnog suda, Konvencije o kasetnoj municiji, Ugovora o zabrani nuklearnog oružja i zone bez nuklearne energije. Peru nije okupirao ili čak pomogao okupaciju nijedne zemlje u zapadnoj Aziji i nema baze nametnute na drugim zemljama.
Čini se da je peruanski narod najvjerovatniji neprijatelj peruanske vojske.
Problem sa posetama američkih trupa je taj što oni obično ne odlaze. Sjedinjene Države imaju trupe u gotovo svakoj zemlji na Zemlji, uključujući preko 900 stranih baza. Mnoge od tih trupa prvo su stigle u navodno privremene i humanitarne svrhe - ili da se navodno bore protiv droge, a ne protiv ljudi. Jeste li ikada pozvali gosta u svoju kuću koji jednostavno nije htio otići? Zamislite da ne bi otišli i počeli dizati stvari u zrak, trovati lokalnu vodu, voziti pijani, silovati djevojke i izjaviti da lokalni zakoni ne važe za goste.
Problem sa američkom vojnom obukom i naoružanjem je ono što se s tim može učiniti. Od prošle sedmice bilo je 11 puča koje su izvršile američke trupe u zapadnoj Africi od 2008.
Problem sa militariziranom policijom je u tome što oni vjeruju da su u ratu, a svaki rat zahtijeva neprijatelja.
Kada se ljudi hapse i ubijaju zbog protesta, i kada nelegitimni predsjednik traži više moći u ime borbe protiv kriminala (iako se mali kriminal daleko lakše rješava rješavanjem siromaštva), i kako nam je Héctor Béjar upravo rekao javni prostori se zatvaraju, poslednja stvar koja je potrebna su američke trupe. I kao što nam je Ricardo Soberón upravo rekao, američki obučeni oficiri su na visokim pozicijama u peruanskoj vojsci.
Šta će Peru učiniti da riješi svoju političku krizu, treba da zavisi od Perua. Ne američka vlada. A ne američke ili peruanske snage koje nose američko oružje i stavove. Američko oružje dolazi sa američkim trenažerima. Baš kao što vam kompjuterski programi prisiljavaju na ažuriranje, kompanije koje se bave oružjem stalno ažuriraju. Ovo je dio zašto trupe nikada ne odlaze. Oni također stvaraju institucije koje oduzimaju moć legitimnijim strukturama. Kolumbija je sada partner NATO-a i od nje se očekuje da uradi ono što NATO kaže, bez obzira na to šta Kolumbijci kažu. Peru bi to trebao izbjegavati po svaku cijenu. Sumnjam da narod Perua želi da ratuje sa Kinom.
Nedavno smo radili sa prijateljima i saveznicima na isporuci peticiju ključnim uredima u američkom Kongresu i za podršku demonstracijama u ambasadi i konzulatu u Sjedinjenim Državama. U peticiji (koja se može potpisati na linku u chatu) stoji:
“Pozivam Kongres Sjedinjenih Država da obustavi svu američku vojnu saradnju s Peruom i povuče 1,200 američkih vojnika koji su ušli u zemlju prošlog juna. Prestanite sa slanjem oružja i trupa u zemlju, što samo doprinosi povećanju unutrašnjeg nasilja. Strano vojno prisustvo u obalnoj zoni Perua još je jedan znak da postoji malo poštovanja prema civilnom stanovništvu, koje živi na području gdje su policija i vojska provodile vansudska pogubljenja, višestruka kršenja ljudskih prava, uključujući korištenje nesrazmjernih , smrtonosne sile, kao i zatvaranja seljaka i starosjedilaca, tokom protesta protiv vlade Dine Boluartea. Vlada Dine Boluartea, koja je nastala raspadom demokratskog poretka u Peruu, ne treba nastaviti da se jača i demokratiju treba odmah ponovo uspostaviti poštujući opštu volju naroda.”
Siguran sam da u kući Huana Guaidóa na Floridi ima praznih soba za goste u kojima se mogu sakriti drugi nelegitimni vladari.
World BEYOND War je rastući globalni pokret koji se bavi edukativnim i aktivističkim radom. Nedavno smo unajmili Gabriela Aguirrea da nam pomogne u formiranju ogranaka i pridruživanju drugim organizacijama u Latinskoj Americi. Nadam se da ćemo u budućnosti, čak i ako borba bude trajna, kao što je Rubén rekao, možemo raditi kao globalna zajednica sa narodom Perua i učiti od njih koji će nenasilno preuzeti kontrolu nad svojom zemljom i učiniti je primjerom otpora militarizmu, otpora oligarhiji i promicanja mira.