Danaka Katovich, CODEPINKJun 9, 2021
U nekom trenutku pre leta 2018. godine, ugovor o naoružanju iz SAD-a u Saudijsku Arabiju je zapečaćen i isporučen. Laser navođena bomba od 227 kg koju je proizveo Lockheed Martin, jedna od mnogo hiljada, bila je dio te prodaje. 9. avgusta 2018. jedna od onih bombi Lockheed Martin bila je pao u školski autobus pun jemenske djece. Krenuli su na izlet, kad su im se životi iznenada završili. Usred šoka i tuge, njihovi najmiliji bi saznali da je Lockheed Martin odgovoran za stvaranje bombe koja je ubila njihovu djecu.
Ono što možda ne bi znali je da je vlada Sjedinjenih Država (predsjednik i State Department) odobrila prodaju bombe koja je ubila njihovu djecu, obogaćujući Lockheed Martin, koji svake godine zaradi milione profita od prodaje oružja.
Iako je Lockheed Martin tog dana profitirao smrću četrdeset jemenske djece, vodeće američke kompanije za proizvodnju oružja i dalje prodaju oružje represivnim režimima širom svijeta, ubivši još bezbroj ljudi u Palestini, Iraku, Afganistanu, Pakistanu i još mnogo toga. I u mnogim slučajevima javnost Sjedinjenih Država nema pojma da se to radi u naše ime u korist najvećih privatnih kompanija na svijetu.
Sada, najnovije $ 735 miliona u precizno navođenom oružju koje se prodaje Izraelu - predodređeno je da ima sličnu sudbinu. Vijest o ovoj prodaji izbila je usred najnovijeg izraelskog napada na Gazu koji je ubio preko 200 Palestinaca. Kad Izrael napadne Gazu, to čini bombama i ratnim avionima američke proizvodnje.
Ako osudimo gnusno uništavanje života koje se dogodi kada Saudijska Arabija ili Izrael ubijaju ljude oružjem proizvedenim u SAD-u, što možemo učiniti s tim?
Prodaja oružja zbunjuje. Povremeno će se pojaviti vijest o određenoj prodaji oružja iz Sjedinjenih Država nekim drugim zemljama širom svijeta koja vrijedi milione ili čak milijarde dolara. A kao Amerikanci, mi praktično nemamo pravo glasa kuda idu bombe s natpisom „MADE IN THE USA“. Dok čujemo o prodaji, izvozne dozvole su već odobrene, a tvornice Boeinga proizvode oružje za koje nikada nismo ni čuli.
Čak i ljudi koji se smatraju dobro informiranima o vojno-industrijskom kompleksu, znaju se izgubiti u mreži procedura i vremena prodaje oružja. Postoji grubi nedostatak transparentnosti i informacija dostupnih američkim narodima. Generalno, evo kako funkcionira prodaja oružja:
Postoji period pregovora koji se odvijaju između zemlje koja želi kupiti oružje i američke vlade ili privatne kompanije poput Boeinga ili Lockheeda Martina. Nakon što se postigne dogovor, prema Stejt departmentu Zakon o kontroli izvoza oružja mora obavijestiti Kongres. Nakon što Kongres primi obavještenje, oni to i dobivaju 15 ili 30 dana za uvođenje i polaganje Odluka o zajedničkom neodobravanju radi blokiranja izdavanja izvozne dozvole. Količina dana ovisi o tome koliko su Sjedinjene Države bliske državi koja kupuje oružje.
Za Izrael, zemlje NATO-a i nekoliko drugih, Kongres ima 15 dana da blokira prodaju. Svako ko je upoznat s mukotrpnim načinom rada Kongresa, može shvatiti da 15 dana zapravo nije dovoljno vremena da se pažljivo razmotri da li je prodaja miliona / milijardi dolara oružja u političkom interesu Sjedinjenih Država.
Šta ovaj vremenski okvir znači za zagovornike prodaje oružja? To znači da imaju mali prozor mogućnosti da dođu do članova Kongresa. Uzmimo za primjer najnoviju i kontroverznu prodaju Boeinga Izraelu u iznosu od 735 miliona dolara. Priča je pukla samo nekoliko dana prije isteka tih 15 dana. Evo kako se to dogodilo:
Kongres je 5. maja 2021. obavešten o prodaji. Međutim, budući da je prodaja bila komercijalna (od Boeinga do Izraela) umjesto od vlade do vlade (od Sjedinjenih Država do Izraela), postoji veći nedostatak transparentnosti jer postoje različiti postupci komercijalne prodaje. Zatim 17. maja, sa samo nekoliko dana preostalih u periodu od 15 dana, Kongres mora blokirati prodaju, priča o prodaji je pukla. Kao odgovor na prodaju posljednjeg dana 15 dana, zajednička odluka o neodobravanju uvedena je u kuću 20. maja. Sljedećeg dana, Senator Sanders predstavio je svoje zakonodavstvo da blokira prodaju u Senatu, kada je isteklo 15 dana. Izvoznu dozvolu već je istog dana odobrio State Department.
Zakon koji su senator Sanders i predstavnik Ocasio-Cortez uveli kako bi blokirali prodaju bio je gotovo beskoristan kako je vrijeme istjecalo.
Međutim, sve nije izgubljeno, jer postoji nekoliko načina na koje se prodaja ipak može zaustaviti nakon izdavanja izvozne dozvole. State Department može opozvati licencu, predsjednik može zaustaviti prodaju, a Kongres može uvesti specifične zakone koji će blokirati prodaju u bilo kojem trenutku dok oružje stvarno ne bude isporučeno. Posljednja opcija nikada prije nije bila učinjena, ali postoji nedavni presedan koji sugerira da možda neće biti besmisleno pokušavati.
Kongres je usvojio dvostranačku zajedničku rezoluciju o neodobravanju 2019. blokirati prodaju oružja Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tada je predsjednik Donald Trump stavio veto na ovu rezoluciju i Kongres nije imao glasove da je nadjača. Međutim, ova situacija pokazala je da obje strane prolaza mogu zajedno raditi na blokiranju prodaje oružja.
Zamišljeni i zamorni načini na koje prolazi prodaja oružja postavljaju dva važna pitanja. Treba li uopće prodavati oružje tim zemljama? I da li treba izvršiti temeljnu promjenu u proceduri prodaje oružja kako bi Amerikanci mogli više reći?
Prema našem zakon, Sjedinjene Države ne bi smjele slati oružje u zemlje poput Izraela i Saudijske Arabije (između ostalih). Tehnički se to protivi Zakonu o stranoj pomoći, koji je jedan od glavnih zakona koji regulira prodaju oružja.
Član 502B Zakona o stranoj pomoći kaže da oružje koje prodaju Sjedinjene Države ne može se koristiti za kršenje ljudskih prava. Kada je Saudijska Arabija bacila bombu Lockheed Martin na onu jemensku djecu, nije se mogao iznijeti argument za "legitimnu samoodbranu". Kada su primarna meta saudijskih zračnih napada u Jemenu vjenčanja, sahrane, škole i stambene četvrti u Sani, Sjedinjene Države nemaju legitimno opravdanje za svoju upotrebu oružja proizvedenog u SAD-u. Kada Izrael koristi zajedničku direktnu napadačku municiju Boeing za poravnavanje stambenih zgrada i međunarodnih medijskih stranica, to ne čini iz "legitimne samoodbrane".
U današnje doba kada su video snimci američkih saveznika koji čine ratne zločine lako dostupni na Twitteru ili Instagramu, niko ne može tvrditi da ne zna za šta se koristi oružje američke proizvodnje širom svijeta.
Kao Amerikanci, treba poduzeti važne korake. Jesmo li voljni uložiti napore u promjenu postupka prodaje oružja kako bismo uključili više transparentnosti i odgovornosti? Jesmo li spremni pozivati se na vlastite zakone? Još važnije: da li smo voljni uložiti napore u drastične promjene naše ekonomije, tako da jemenski i palestinski roditelji koji ulažu svaku trunku ljubavi u odgajanje svoje djece ne moraju živjeti u strahu da bi im cijeli svijet mogao biti oduzet u trenutku? Kakva je sada, naša ekonomija ima koristi od prodaje alata za uništavanje drugim zemljama. To je nešto što Amerikanci moraju shvatiti i pitati se postoji li bolji način da postanete dio svijeta. Sljedeći koraci za ljude koji su zabrinuti zbog ove najnovije prodaje oružja Izraelu trebali bi biti podnošenje zahtjeva za State Department i traženje od svojih članova Kongresa da uvedu zakone koji će blokirati prodaju.
Danaka Katovich je koordinatorica kampanje u CODEPINK-u, kao i koordinatorica CODEPINK-ove omladinske kohorte Mirovnog kolektiva. Danaka je diplomirala na političkim naukama u novembru 2020. godine sa univerzitetom DePaul sa fokusom na međunarodnu politiku. Od 2018. radi na zaustavljanju američkog sudjelovanja u ratu u Jemenu, usredotočujući se na Kongresne ratne moći. U CODEPINK-u radi na informiranju mladih kao facilitatorica Mirovnog kolektiva koji se fokusira na antiimperijalističko obrazovanje i dezinvestiranje.
