Kredit: Getty Images
Medea Benjamin i Nicolas JS Davies, World BEYOND WarJanuar 19, 2022
Predsjednik Bajden i demokrate su bili visoko kritičan vanjske politike predsjednika Trumpa, pa je bilo razumno očekivati da će Bajden brzo otkloniti svoje najgore posljedice. Kao visokom članu Obamine administracije, Bidenu sigurno nije bilo potrebno školovanje o Obaminim diplomatskim sporazumima s Kubom i Iranom, od kojih su oba počela rješavati dugotrajne probleme vanjske politike i pružila modele za obnovljeni naglasak na diplomatiji koji je Bajden obećavao.
Tragično za Ameriku i svijet, Biden nije uspio obnoviti Obamine progresivne inicijative, već je umjesto toga udvostručio mnoge od Trumpovih najopasnijih i destabilizirajućih politika. Posebno je ironično i tužno da je predsjednik koji se tako oštro borio da bude drugačiji od Trumpa bio toliko nevoljan da preokrene svoju regresivu politiku. Sada neuspjeh demokrata da ispune svoja obećanja u pogledu unutrašnje i vanjske politike podriva njihove izglede na novembarskim izborima na sredini mandata.
Evo naše ocjene o Bajdenovom rješavanju deset kritičnih pitanja vanjske politike:
1. Produženje agonije naroda Afganistana. Možda je simptomatično za Bajdenove vanjskopolitičke probleme da je signalno postignuće njegove prve godine na vlasti bila inicijativa koju je pokrenuo Trump, da se Sjedinjene Države povuku iz 20-godišnjeg rata u Afganistanu. Ali Bajdenova implementacija ove politike bila je okaljana isti neuspjeh razumjeti Afganistan koji je osudio i opsjedao najmanje tri prethodne administracije i neprijateljsku vojnu okupaciju SAD-a 20 godina, što je dovelo do brze obnove talibanske vlade i televizijskog haosa u povlačenju SAD-a.
Sada, umjesto da pomogne afganistanskom narodu da se oporavi od dvije decenije razaranja koje su nanijele SAD, Biden je zauzeo 9.4 milijardi $ u avganistanskim deviznim rezervama, dok narod Afganistana pati od očajničke humanitarne krize. Teško je zamisliti kako bi čak i Donald Trump mogao biti okrutniji ili osvetoljubiviji.
2. Provociranje krize sa Rusijom zbog Ukrajine. Bidenova prva godina na vlasti završava opasnom eskalacijom tenzija na granici između Rusije i Ukrajine, situacijom koja prijeti da se pretvori u vojni sukob između dvije najnaoružanije nuklearne države svijeta – Sjedinjenih Država i Rusije. Sjedinjene Države snose veliku odgovornost za ovu krizu podržavajući nasilno svrgavanje izabrane vlade Ukrajine 2014. uz podršku NATO ekspanzija sve do granice Rusije, i naoružavanje i trening ukrajinske snage.
Bajdenov neuspjeh da prizna legitimne sigurnosne zabrinutosti Rusije doveo je do sadašnjeg ćorsokaka, a Hladni ratnici unutar njegove administracije prijete Rusiji umjesto da predlažu konkretne mjere za deeskalaciju situacije.
3. Eskalacija hladnoratovskih tenzija i opasna utrka u naoružanju s Kinom. Predsjednik Trump pokrenuo je tarifni rat s Kinom koji je ekonomski oštetio obje zemlje i ponovo pokrenuo opasni Hladni rat i utrku u naoružanju s Kinom i Rusijom kako bi opravdao sve veći američki vojni budžet.
Nakon a decenija neviđenih američkih vojnih izdataka i agresivne vojne ekspanzije pod Bushom II i Obamom, američki "zaokret u Aziju" je vojno opkolio Kinu, prisiljavajući je da investira u snažnije odbrambene snage i napredno oružje. Tramp je zauzvrat iskoristio ojačanu odbranu Kine kao izgovor za dalje povećanje američke vojne potrošnje, pokrenuvši novu trku u naoružanju koja je podigla egzistencijalni rizik nuklearnog rata na novi nivo.
Bajden je samo pogoršao ove opasne međunarodne tenzije. Uz rizik od rata, njegova agresivna politika prema Kini dovela je do zlokobnog porasta zločina iz mržnje protiv azijskih Amerikanaca i stvorila prepreke prijeko potrebnoj suradnji s Kinom u rješavanju klimatskih promjena, pandemije i drugih globalnih problema.
4. Napuštanje Obaminog nuklearnog sporazuma s Iranom. Nakon što ga sankcije predsjednika Obame protiv Irana u potpunosti nisu uspjele natjerati da zaustavi svoj civilni nuklearni program, on je konačno zauzeo progresivan, diplomatski pristup, što je dovelo do nuklearnog sporazuma JCPOA 2015. Iran je savjesno ispunio sve svoje obaveze prema sporazumu, ali Trump se povukao Sjedinjene Države iz JCPOA 2018. Trampovo povlačenje oštro su osudili demokrati, uključujući kandidata Bidena i senatora Sandersa obećao da se ponovo pridruži JCPOA prvog dana na funkciji ako postane predsjednik.
Umjesto da se odmah pridruži sporazumu koji je funkcionirao za sve strane, Bidenova administracija je mislila da bi mogla izvršiti pritisak na Iran da pregovara o “boljem dogovoru”. Ogorčeni Iranci su umjesto toga izabrali konzervativniju vladu i Iran je krenuo naprijed u jačanju svog nuklearnog programa.
Godinu dana kasnije, i nakon osam rundi šatl diplomatije u Beču, Bajden jeste još nije ponovo pridružen sporazum. Završiti njegovu prvu godinu u Bijeloj kući uz prijetnju još jednog bliskoistočnog rata dovoljno je da Bajdenu da "F" u diplomatiji.
5. Podrška Big Pharma u odnosu na narodnu vakcinu. Bajden je preuzeo dužnost kada su prve vakcine protiv Covida bile odobrene i uvedene širom Sjedinjenih Država i svijeta. Teške nejednakosti u globalnoj distribuciji vakcina između bogatih i siromašnih zemalja bili su odmah očigledni i postali poznati kao „aparthejd vakcina“.
Umjesto proizvodnje i distribucije vakcina na neprofitnoj osnovi kako bi se uhvatili u koštac s pandemijom kao globalnom javnozdravstvenom krizom kakva ona jeste, Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje odlučile su zadržati neoliberalan režim patenata i korporativnih monopola na proizvodnju i distribuciju vakcina. Neuspjeh otvaranja proizvodnje i distribucije cjepiva u siromašnije zemlje dao je virusu Covid slobodu da se širi i mutira, što je dovelo do novih globalnih talasa infekcije i smrti od varijanti Delta i Omicron.
Bajden je sa zakašnjenjem pristao podržati odricanje od patenta za vakcine protiv Covida prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO), ali bez pravog plana za “Narodna vakcina”, Bajdenov ustupak nije utjecao na milione smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti.
6. Osiguravanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja na COP26 u Glasgowu. Nakon što je Trump četiri godine tvrdoglavo ignorirao klimatsku krizu, ekolozi su bili ohrabreni kada je Bajden iskoristio svoje prve dane na vlasti da se ponovo pridruži Pariskom klimatskom sporazumu i otkaže naftovod Keystone XL.
Ali do trenutka kada je Bajden stigao u Glasgow, dozvolio je da središnji dio svog klimatskog plana, Program učinka čiste energije (CEPP), bude skinut zakona Build Back Better u Kongresu po nalogu marioneta Joea Manchina iz industrije fosilnih goriva, pretvarajući američko obećanje o smanjenju emisija za 50% u odnosu na emisije iz 2005. do 2030. godine u prazno obećanje.
Bajdenov govor u Glazgovu istakao je neuspehe Kine i Rusije, zanemarujući da su Sjedinjene Države veće emisije po glavi stanovnika nego bilo koji od njih. Čak i dok se održavao COP26, Bajdenova administracija razbjesnila je aktiviste stavljanjem nafte i plina iznajmljuje na aukciji 730,000 hektara na američkom zapadu i 80 miliona hektara u Meksičkom zaljevu. Na godinu dana, Bajden je progovorio, ali kada je u pitanju suočavanje s Big Oil-om, on ne hoda, a cijeli svijet plaća cijenu.
7. Političko gonjenje žrtava torture Juliana Assangea, Daniela Halea i Guantanama. Pod predsjednikom Bidenom, Sjedinjene Države ostaju zemlja u kojoj je sistematsko ubijanje civila i drugi ratni zločini ostaju nekažnjeni, dok se zviždači koji skupe hrabrosti da te užasne zločine izlože javnosti procesuiraju i zatvaraju kao politički zatvorenici.
U julu 2021. bivši pilot dronova Daniel Hale osuđen je na 45 mjeseci zatvora zbog razotkrivanja ubijanja civila u američkoj ratovi dronova. Izdavač WikiLeaksa Džulijan Assange i dalje čami u zatvoru Belmarsh u Engleskoj, nakon 11 godina borbe protiv izručenja Sjedinjenim Državama zbog razotkrivanja SAD-a ratni zločin.
Dvadeset godina nakon što je uspostavio ilegalni koncentracioni logor u Guantanamo Bayu na Kubi, kako bi zatvorio 779 uglavnom nevinih ljudi kidnapovanih širom svijeta, Ostalo je 39 zatvorenika tamo u nezakonitom, vansudskom pritvoru. Uprkos obećanjima da će zatvoriti ovo grozno poglavlje američke istorije, zatvor i dalje funkcioniše, a Bajden dopušta Pentagonu da zapravo izgradi novu, zatvorenu sudnicu u Gvantanamu kako bi lakše držao rad ovog gulaga skrivenog od pogleda javnosti.
8. Ekonomski opsadni rat protiv naroda Kube, Venecuele i drugih zemalja. Trump je jednostrano poništio Obamine reforme na Kubi i priznao neizabranog Huana Guaida za “predsjednika” Venecuele, dok su Sjedinjene Države stezale zavrtnje na svojoj ekonomiji sankcijama “maksimalnog pritiska”.
Bajden je nastavio Trumpov neuspjeli ekonomski opsadni rat protiv zemalja koje se opiru imperijalnim diktatima SAD-a, nanoseći beskrajan bol svom narodu, a da pritom ne ugrozi, a kamoli ruši njihove vlade. Brutalne američke sankcije i napori na promjeni režima imaju univerzalno propao decenijama, služeći uglavnom potkopavanju vlastitih demokratskih i ljudskih prava Sjedinjenih Država.
Juan Guaidó je sada najmanje popularan opoziciona figura u Venecueli, a istinski pokreti na bazi ljudi koji se protive intervenciji SAD-a dovode popularne demokratske i socijalističke vlade na vlast širom Latinske Amerike, u Boliviji, Peruu, Čileu, Hondurasu – i možda Brazilu 2022. godine.
9. I dalje podržava rat Saudijske Arabije u Jemenu i njenog represivnog vladara. Pod Trumpom, demokrati i manjina republikanaca u Kongresu postepeno su izgradili dvostranačku većinu koja je glasala za povući se iz koalicija predvođena Saudijskom Arabijom napada Jemen i zaustavi slanje oružja u Saudijsku Arabiju. Trump je stavio veto na njihove napore, ali je pobjeda demokrata na izborima 2020. trebala dovesti do okončanja rata i humanitarne krize u Jemenu.
Umjesto toga, Bajden je samo izdao naredbu da prestane s prodajom “ofanziva” oružje u Saudijsku Arabiju, bez jasnog definiranja tog pojma, i nastavio je sa 650 dolara milijardi milion prodaje oružja. Sjedinjene Države i dalje podržavaju saudijski rat, čak i kada je nastala humanitarna kriza ubila hiljade jemenske djece. I uprkos Bajdenovom obećanju da će tretirati saudijskog okrutnog vođu, MBS-a, kao pariju, Bajden je odbio čak i da sankcioniše MBS-a za njegovo varvarsko ubistvo Washington post novinar Jamal Khashoggi.
10. Još uvijek saučesnik u ilegalnoj izraelskoj okupaciji, naseljima i ratnim zločinima. Sjedinjene Države su najveći izraelski dobavljač oružja, a Izrael je najveći svjetski primatelj američke vojne pomoći (otprilike 4 milijarde dolara godišnje), uprkos svojoj ilegalnoj okupaciji Palestine, koja je široko osuđena ratni zločin u Gazi i nelegalno naselje zgrada. Američka vojna pomoć i prodaja oružja Izraelu očito krši SAD Leahy Laws i Zakon o kontroli izvoza oružja.
Donald Trump je bio flagrantan u svom preziru prema palestinskim pravima, uključujući i premještanje američke ambasade iz Tel Aviva na imanje u Jerusalemu koje je samo djelimično unutar međunarodno priznate granice Izraela, potez koji je razbjesnio Palestince i izazvao međunarodnu osudu.
Ali ništa se nije promijenilo pod Bajdenom. Stav SAD o Izraelu i Palestini je nelegitiman i kontradiktoran kao i uvijek, a američka ambasada u Izraelu ostaje na nelegalno okupiranoj zemlji. U maju je Bajden podržao najnoviji izraelski napad na Gazu, u kojem su ubijeni 256 Palestinci, od čega polovina civila, uključujući 66 djece.
zaključak
Svaki dio ovog vanjskopolitičkog fijaska košta ljudske živote i stvara regionalnu – čak i globalnu – nestabilnost. U svakom slučaju, progresivne alternativne politike su lako dostupne. Jedino što nedostaje je politička volja i nezavisnost od korumpiranih interesa.
Sjedinjene Države su proćerdale bogatstvo bez presedana, globalnu dobru volju i istorijsku poziciju međunarodnog vodstva kako bi ostvarile nedostižne imperijalne ambicije, koristeći vojnu silu i druge oblike nasilja i prisile u flagrantnom kršenju Povelje UN-a i međunarodnog prava.
Kandidat Bajden je obećao da će vratiti američku poziciju globalnog vodstva, ali je umjesto toga udvostručio politiku kojom su Sjedinjene Države izgubile tu poziciju na prvom mjestu, pod slijedom republikanske i demokratske administracije. Trump je bio samo posljednja iteracija u američkoj trci do dna.
Bajden je izgubio vitalnu godinu udvostručavajući Trampovu propalu politiku. U narednoj godini, nadamo se da će javnost podsjetiti Bajdena na njegovu duboko ukorijenjenu averziju prema ratu i da će on odgovoriti - iako nevoljko - usvajanjem golubijih i racionalnijih načina.
Medea Benjamin je suosnivač CODEPINK za mir, i autor nekoliko knjiga, uključujući Unutar Irana: prava istorija i politika Islamske Republike Iran.
Nicolas JS Davies je nezavisni novinar, istraživač sa CODEPINK-om i autor časopisa Krv na našim rukama: Američka invazija i uništavanje Iraka.
