Stop the War Coalition i CND marširaju Londonom za mir u Ukrajini. Fotografija: Stop the War Coalition
Medea Benjamin i Nicolas JS Davies, World BEYOND WarMaj 30, 2023
Kada je Japan pozvao lidere Brazila, Indije i Indonezije da prisustvuju samitu G7 u Hirošimi, svjetluca nade da bi to mogao biti forum za ove rastuće ekonomske sile sa globalnog juga da razgovaraju o svom zalaganju za mir u Ukrajini sa bogatim zapadnim zemljama G7 koje su vojno savezničke s Ukrajinom i do sada su bile gluve na molbe za mir.
Ali nije trebalo biti. Umjesto toga, čelnici Globalnog juga bili su prisiljeni sjediti i slušati dok su njihovi domaćini najavljivali svoje najnovije planove za pooštravanje sankcija Rusiji i daljnju eskalaciju rata slanjem američkih ratnih aviona F-16 u Ukrajinu.
Samit G7 je u oštroj suprotnosti sa naporima lidera iz cijelog svijeta koji pokušavaju okončati sukob. U prošlosti su se čelnici Turske, Izraela i Italije pojačali u pokušaju da posreduju. Njihovi napori su urodili plodom još u aprilu 2022. godine, ali jesu blokirano Zapada, posebno SAD-a i Velike Britanije, koji nisu željeli da Ukrajina sklopi nezavisni mirovni sporazum sa Rusijom.
Sada kada se rat odužio više od godinu dana i ne nazire mu se kraj, drugi lideri su istupili kako bi pokušali gurnuti obje strane za pregovarački sto. U intrigantnom novom razvoju događaja, Danska, zemlja NATO-a, istupila je i ponudila da bude domaćin mirovnih pregovora. Dana 22. maja, samo nekoliko dana nakon sastanka G-7, danski ministar vanjskih poslova Lokke Rasmussen rekao da bi njegova zemlja bila spremna da bude domaćin mirovnog samita u julu ako se Rusija i Ukrajina dogovore da razgovaraju.
"Moramo uložiti neke napore u stvaranje globalne posvećenosti organizovanju takvog sastanka", rekao je Rasmusen, napomenuvši da će za to biti potrebna podrška Kine, Brazila, Indije i drugih nacija koje su izrazile interes za posredovanje u mirovnim pregovorima. To što članica EU i NATO-a promoviše pregovore može biti odraz promjene u načinu na koji Evropljani gledaju na put naprijed u Ukrajini.
Ovu promjenu također odražava a izvještaj Seymour Hersh, pozivajući se na američke obavještajne izvore, da čelnici Poljske, Češke, Mađarske i tri baltičke države, sve članice NATO-a, razgovaraju s predsjednikom Zelenskim o potrebi okončanja rata i početka obnove Ukrajine kako bi pet miliona izbjeglica sada žive u svojim zemljama mogu početi da se vraćaju kući. Dana 23. maja desničarski mađarski predsjednik Viktor Orban rekao, „Gledajući činjenicu da NATO nije spreman da pošalje trupe, očigledno je da nema pobede za jadne Ukrajince na bojnom polju,” i da je jedini način da se okonča sukob bio da Vašington pregovara sa Rusijom.
U međuvremenu, kineska mirovna inicijativa napreduje, uprkos strepnji SAD-a. Li Hui, Specijalni predstavnik Kine za evroazijska pitanja i bivši ambasador u Rusiji jeste susreo se sa Putin, Zelenski, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba i drugi evropski lideri za nastavak dijaloga. S obzirom na svoju poziciju najvećeg trgovinskog partnera Rusije i Ukrajine, Kina je u dobroj poziciji da sarađuje s obje strane.
Još jedna inicijativa došla je od brazilskog predsjednika Lule da Silve, koji stvara “mirovni klub” zemalja iz cijelog svijeta da zajedno rade na rješavanju sukoba u Ukrajini. Za svog mirovnog izaslanika imenovao je poznatog diplomatu Celsa Amorima. Amorim je bio brazilski ministar vanjskih poslova od 2003. do 2010. godine, a proglašen je "najboljim ministrom vanjskih poslova svijeta" Spoljna poslova časopis. On je također bio brazilski ministar odbrane od 2011. do 2014. godine, a sada je glavni savjetnik predsjednika Lule za vanjsku politiku. Amorim je već imao Sastanci sa Putinom u Moskvi i Zelenskim u Kijevu, a obje strane su ga dobro prihvatile.
Dana 16. maja, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa i drugi afrički lideri ušli su u borbu, odražavajući koliko ozbiljno ovaj rat utiče na globalnu ekonomiju kroz povećanje cijena energije i hrane. Ramaphosa objavio misiju na visokom nivou šest afričkih predsjednika, predvođenih predsjednikom Macky Sallom iz Senegala. On je donedavno bio predsjedavajući Afričke unije i, u tom svojstvu, snažno je govorio za mir u Ukrajini na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2022.
Ostali članovi misije su predsjednici Nguesso iz Konga, Al-Sisi iz Egipta, Musevini iz Ugande i Hichilema iz Zambije. Afrički lideri pozivaju na prekid vatre u Ukrajini, nakon čega će uslijediti ozbiljni pregovori kako bi se postigao "okvir za trajni mir". Generalni sekretar UN Guterres je bio upoznati na njihove planove i "pozdravio je inicijativu".
Papa Franjo i Vatikan su također traži da posreduje u sukobu. “Ne navikavajmo se na sukobe i nasilje. Nemojmo se navikavati na rat”, rekao je Papa propovijedao. Vatikan je već pomogao u omogućavanju uspješne razmjene zarobljenika između Rusije i Ukrajine, a Ukrajina je zatražila papinu pomoć u ponovnom spajanju porodica koje su bile razdvojene sukobom. Znak Papine predanosti je njegovo imenovanje veterana pregovarača kardinala Mattea Zuppija za svog mirovnog izaslanika. Zuppi je bio ključan u posredovanju u razgovorima koji su okončali građanske ratove u Gvatemali i Mozambiku.
Hoće li neka od ovih inicijativa uroditi plodom? Mogućnost da se Rusija i Ukrajina navedu na razgovor zavisi od mnogih faktora, uključujući njihovu percepciju potencijalnih dobitaka od nastavka borbe, njihovu sposobnost da održe adekvatne zalihe oružja i porast unutrašnje opozicije. Ali to takođe zavisi od međunarodnog pritiska, i zato su ovi spoljni napori toliko kritični i zašto se protivljenje SAD i zemalja NATO-a pregovorima mora nekako preokrenuti.
Američko odbacivanje ili odbacivanje mirovnih inicijativa ilustruje nepovezanost između dva dijametralno suprotna pristupa rješavanju međunarodnih sporova: diplomatije protiv rata. Takođe ilustruje prekid veze između porast javnog raspoloženja protiv rata i odlučnosti kreatora američke politike da ga produže, uključujući većinu demokrata i republikanaca.
Sve veći pokret u SAD-u radi na tome da to promijeni:
- U maju su eksperti za spoljnu politiku i aktivisti na lokalnom nivou objavili plaćene reklame u The New York Times i The Hill da potakne američku vladu da bude snaga mira. Hill oglas je podržalo 100 organizacija širom zemlje, a organizirali su se i lideri zajednice desetine kongresnih okruga da dostave oglas svojim predstavnicima.
- Lideri zasnovani na vjeri, njih preko 1,000 potpisan pismo predsjedniku Bidenu u decembru u kojem se poziva na božićno primirje, pokazuju svoju podršku mirovnoj inicijativi Vatikana.
- Američka konferencija gradonačelnika, organizacija koja predstavlja oko 1,400 gradova širom zemlje, jednoglasno je usvojen rezoluciju koja poziva predsjednika i Kongres da „maksimiziraju diplomatske napore da okončaju rat što je prije moguće radeći s Ukrajinom i Rusijom na postizanju trenutnog primirja i pregovaranju uz međusobne ustupke u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, znajući da su rizici od širi rat raste što se rat duže nastavlja.”
- Ključni američki ekološki lideri prepoznali su koliko je ovaj rat katastrofalan za okoliš, uključujući mogućnost katastrofalnog nuklearnog rata ili eksplozije u nuklearnoj elektrani, te su poslali pismo predsjedniku Bajdenu i Kongresu koji pozivaju na sporazumno rješenje.,
- Američki aktivisti će se od 10. do 11. juna pridružiti mirovnjacima iz cijelog svijeta u Beču, Austrija, na Međunarodni samit za mir u Ukrajini.
- Neki od kandidata koji se kandiduju za predsjednika, i demokratske i republikanske, podržavaju mir u Ukrajini, uključujući Robert F Kennedy i Donald Trump.
Prvobitna odluka Sjedinjenih Država i zemalja članica NATO-a da pokušaju pomoći Ukrajini da se odupre ruskoj invaziji bila je široka javna podrška. Kako god, blokiranje obećavajući mirovne pregovore i namjerno birajući produženje rata kao šansu za to "pritisnuti" i "oslabiti" Rusija je promijenila prirodu rata i ulogu SAD u njemu, čineći zapadne lidere aktivnim stranama u ratu u kojem neće čak ni svoje snage staviti na kocku.
Moraju li naši lideri čekati dok ubilački rat iscrpljivanja ne ubije cijelu generaciju Ukrajinaca i ostavi Ukrajinu u slabijoj pregovaračkoj poziciji nego što je bila u aprilu 2022., prije nego što odgovore na međunarodni poziv za povratak za pregovarački sto?
Ili nas naše vođe moraju odvesti na rub Trećeg svjetskog rata, sa svim našim životima na kocki u totalnom napadu nuklearni rat, prije nego što dopuste prekid vatre i dogovoreni mir?
Umjesto da ulazimo u treći svjetski rat ili u tišini gledamo ovaj besmisleni gubitak života, gradimo globalni pokret za podršku inicijativama lidera iz cijelog svijeta koje će pomoći da se ovaj rat brzo okonča i uspostavi stabilan i trajan mir. Pridruži nam se.
Medea Benjamin je suosnivač CODEPINK za mir, i autor nekoliko knjiga, uključujući i Unutar Irana: prava istorija i politika Islamske Republike Iran.
Nicolas JS Davies je nezavisni novinar, istraživač sa CODEPINK-om i autor časopisa Krv na našim rukama: Američka invazija i uništavanje Iraka.
