Intervju sa Reinerom Braunom: Ponovno osmišljavanje boljeg svijeta

autor Reto Thumiger, Pressenza, Oktobar 12, 2021

Nekoliko dana prije Svjetskog mirovnog kongresa IPB 2021. u Barceloni razgovarali smo s Reinerom Braunom, izvršnim direktorom Međunarodnog ureda za mir (IPB) o tome kako se mirovni pokret, sindikati i pokreti za zaštitu okoliša mogu ujediniti, zašto nam je potreban mir kongres ohrabrenja i mladosti, koji će se održati potpuno hibridno od 15. do 17. oktobra u Barceloni i zašto je to baš pravi trenutak za to.

Reto Thumiger: Hvala vam što ste odvojili vrijeme za intervju, dragi Reineru.

Vaše decenije neumorne posvećenosti miru učinile su Vas dobrom figurom u mirovnom pokretu. Pošto se nadam da će mnogi ljudi koji još nisu mirovni aktivisti pročitati ovaj intervju, molim vas da se ukratko predstavite.

Reiner Braun: Učestvovao sam u oblikovanju mirovnog pokreta na nacionalnom i međunarodnom nivou već dobrih 40 godina, na vrlo različitim odgovornim pozicijama: kao član osoblja Krefeldskog apela 1980-ih, kao izvršni direktor Prirodoslovaca za mir, kasnije IALANA-e (Advokati protiv nuklearnog oružja) i VDW (Udruženje njemačkih naučnika). U posljednjih nekoliko godina bio sam prvo predsjednik, a potom i izvršni direktor IPB (International Peace Bureau) do danas. Ono što je za mene oduvijek bilo posebno važno je da sam bio aktivan u kampanjama protiv nuklearnog oružja, za „Stop Ramstein Air Base” iu kampanji „Razoružaj umjesto naoružaj”. Imao sam veliko zadovoljstvo da budem deo stotina, možda čak i hiljada malih akcija i aktivnosti, ali i velikih događaja; demonstracije u Bonu, protiv rata u Iraku, na Artists for Peace, ali i na akcijama Svjetskog socijalnog foruma. Ukratko, mir je imao odlučujući uticaj na moj život. Uprkos svim poteškoćama, problemima i kontroverzama, bile su to sjajne godine sa nevjerovatno zanimljivim ljudima i puno solidarnosti i strasti. To ne mijenja moje uvjerenje da je trenutna situacija ne samo opasna već i duboko depresivna. Zar možda ne živimo u predratnoj eri novog velikog rata s nuklearnim oružjem koje dolazi iz indo-pacifičke regije?

Imamo dovoljno prijedloga da spasimo svijet

The IPB Svjetski mirovni kongres, koji se održava u Barseloni od 15. do 17. oktobra, nadovezuje se na istoimeni kongres održan u Berlinu 2016. godine, koji je bio veoma uspešan. Mnogo toga se desilo u ovih 5 godina. Koje su fokusne tačke ovog puta, koje ciljeve i nade povezujete sa kongresom?

Svijet se nalazi na fundamentalnoj raskrsnici: klizeći u socijalnu i ekološku katastrofu s politikom konfrontacije i rata, ili pronalaženju izlaza, što bih opisao kao temeljnu društveno-ekološku transformaciju mira. Pomoć u pronalaženju izlaza iz ove situacije veliki je cilj Svjetskog kongresa IPB. Riječ je o velikim izazovima našeg vremena. Ne radi se o 100. strateškom dokumentu – imamo dovoljno prijedloga da spasimo svijet. Više se radi o subjektima promjena kao io njihovoj izgradnji koalicija i sve više i međunarodno umreženim akcijama. Ljudi oblikuju istoriju: to je ono čemu ovaj kongres treba da doprinese i ohrabri. Kako se mirovni pokret i sindikati, ekološki pokret i mir mogu spojiti? Koji su novi pristupi novih aktivista iz Fridays for Future mirovnom pokretu, a da ga ne instrumentaliziraju i odvlače pažnju od vlastitih kauzalnih briga? Ovo su pitanja na koja kongres želi da odgovori zajedno sa svima koji su uključeni u različite pokrete.

Prava internacionalnost i raznolikost treba da ga karakterišu. Tematski će ga oblikovati Azija, „kontinent budućnosti“, a možda i „ratni kontinent“ budućnosti sa još većim ratovima. Konfrontacija NATO-a s Rusijom, malokalibarsko oružje i Latinska Amerika, mirovne posljedice pandemije, ali i Australija i nove nuklearne podmornice, samo su nekoliko centralnih tačaka.

Kako san o mirnom i pravednom svijetu može postati stvarnost?


Rodni izazovi, posebno ugnjetavanje autohtonih naroda – pitanja koja također uvijek imaju veze s ratom i mirom.

Naravno, zahtjevi za razoružanjem, svijetom bez nuklearnog oružja, mirnim rješavanjem sukoba i mirovnim obrazovanjem su važne komponente Svjetskog kongresa. Ali sve je podređeno misli pjesme “Imagine” Johna Lennona: kako san o mirnom i pravednom svijetu može postati stvarnost. Šta možemo svi zajedno da učinimo za ovo, odakle god da dolazimo, šta god da mislimo, šta god je krojilo naše živote do sada. Moramo se udružiti u više, većih i međunarodnih akcija za budućnost – da napustimo letargiju, status posmatrača.

Tu vjerovatno dolazi i moto Foruma: “(Pre)zamislite naš svijet: Akcija za mir i pravdu”: Akcija za mir i pravdu”?

Da, ovaj moto ima za cilj da podsjeti, izazove vizije i pozove na akciju: sami ste možda preslab, zajedno možemo to učiniti. Nije unaprijed programirano da nas korporacije i vladajuća politika tjeraju u ambis. To je, dakle, i kongres ohrabrenja, bez ikakvih iluzija o tome koliko će borbe biti teške i mladosti. Ne samo da smo samostalno osmislili različite aktivnosti IPB mladih na kongresu, već je 40% svih govornika mlađe od 40 godina.

Hibridno učešće je moguće do poslednjeg trenutka i Barselona je uvek vredna putovanja.

Dosadašnjih 2400 online i offline registracija iz 114 zemalja daje nam hrabrost i samopouzdanje da smo barem blizu našim ciljevima.

Svi detalji o programu, njegovoj raznolikosti i pluralnosti, njegovoj internacionalnosti i njegovoj kompetenciji mogu se pronaći na web stranici. Tamo ćete također pronaći detaljne opise gotovo 50 radionica, rubnih događaja, kulturnih događaja i pozivnicu za dodjelu nagrade MacBride u subotu navečer. Zaista vredi pogledati sve ovo, a mogu da zamislim da će neki od vas reći: I ja bih voleo da budem tamo. Hibrid je moguć do zadnjeg trenutka. Barselona je uvijek vrijedna putovanja, a pridruživanje nam se putem interneta sigurno će donijeti nove uvide, a možda i malo nove snage za mir.

Bez prevazilaženja kapitalizma, nećemo postići ni mir ni globalnu i klimatsku pravdu

Ako su nas posljednjih nekoliko godina nečemu naučile, to je da su veliki problemi, velike prijetnje čovječanstvu, vrlo složeni, međusobno povezani i da su pojedinačne zemlje ili regije nemoćne protiv njih. To znači da su nam potrebni koherentni pristupi rješenjima i međunarodna saradnja. Ono što mi doživljavamo je apsurdno suprotno.

Nažalost, razmišljanje u složenosti, međupovezanosti i, dodao bih, u dijalektici često se gubi u korist crno-bijelog pojednostavljivanja i pojednostavljivanja otpornog na činjenice. Politički, ovaj pristup se također namjerno koristi da se negira dimenzija izazova i da se zahtijeva nastavak tzv. reformi. Ono što nam zapravo treba je – znam da nije u modi da koristim tu riječ – je revolucija: temeljna i, dodao bih, demokratski participativna transformacija svih odnosa dominacije, moći i vlasništva, uključujući potpuno novi odnos prema priroda. Sada to zvuči kao slogan, ali takvi su intervjui: bez prevladavanja kapitalizma nećemo postići ni mir ni globalnu i klimatsku pravdu. Jean Jaures je to već formulirao jedinstveno za mir 1914. godine, kada je naglasio da kapitalizam nosi rat u sebi, kao što oblak nosi kišu. Nećemo riješiti klimatski izazov bez ponovnog promišljanja ideologije rasta, a to je u osnovi kontradiktorno kapitalističkim akumulacijskim potrebama i interesima profita i niko ne bi trebao vjerovati da možemo imati globalno! pravda bez odlaska u same temelje korporativne moći i eksploatacije.

“Uvjeren sam da promjene moraju i da će biti mnogo dublje, fundamentalnije, bazičnije.”

Dakle, ono što nam je potrebno sada i odmah je saradnja, politika zajedničke sigurnosti – ovo je objava rata Bajdenu i NATO-u – jer samo tada možemo otvoriti puteve za izgradnju mirne, ekološke budućnosti.

Lično sam, međutim, duboko uvjeren da promjene moraju i da će biti mnogo dublje, fundamentalnije, fundamentalnije. Diskusija o tome je svakako neophodna, ali nas ne smije spriječiti da zajedno preduzmemo hitno potrebne prve korake, mjere i radnje, posebno sa mnogima koji ne dijele moj stav. Diskusija bez isključenja i tabua, ali sa puno razumijevanja za drugoga neophodna je ako želimo da postignemo temeljnu transformaciju na participativni način i tako učinimo mir sigurnijim.

“Moramo brzo prevladati izolaciju koja je nastala kao rezultat korona krize u korist akcije zasnovane na solidarnosti.”

U Evropi se suočavamo s mogućim prekidom pandemije, dok su drugi dijelovi svijeta još uvijek usred nje. Da li je ovo pravi trenutak za međunarodni mirovni kongres?

Dobro znamo koliki su izazovi za ovaj Kongres bili u uslovima Corone tokom čitavog perioda priprema. Da budem jasan: nema boljeg vremena, ne samo zato što je takav svjetski kongres politički apsolutno neophodan. Važniji razlog je taj što hitno moramo vrlo brzo i solidarno prevladati izolaciju koja je nastala kao posljedica korona krize u korist akcija solidarnosti. Moramo se vratiti na ulice i trgove. Digitalno, krenuli smo zajedno, sada to mora postati i politički vidljivije. Nakon 18 mjeseci obuzdavanja pandemije, postoji zaista veliko interesovanje za susrete i razmjenu ideja, pa čak i za ponovno zagrljaje i pozdrav. Potrebna nam je ova empatija. Nadam se da će se malo proširiti na sve one koji budu učestvovali online. Potrebna nam je atmosfera novih početaka i nadam se da će kongres tome doprinijeti.

Lula, Vandana Shiva, Jeremy Corbyn, Beatrice Finn i mnogi drugi…

Kongres je svakako eksperiment u svojim brojnim hibridnim oblicima, ali značajan i pun nade. Prilično sam uvjeren da će hibridni formati biti koncept budućnosti. Omogućuju sveobuhvatno međunarodno umrežavanje.

U programu su najavljena neka velika imena. Koga očekujete lično ili putem video linka?

Biće prisutne sve "slavne ličnosti" koje su najavljene u programu, bilo hibridi poput bivšeg predsednika Lule ili Vandane Šive, druge poput Džeremija Korbina ili Beatris Fin, moći ćemo da dočekamo na licu mesta. Biće prisutni centralni govornici plenarnih izlaganja u subotu i nedelju. Za radionice će biti podijeljeno. Vrlo zanimljive, poput one na AUKUS-u, biće online, radionice o nuklearnom oružju ili zajedničkoj sigurnosti u prisustvu/hibridu.

Sigurno će biti dovoljno prilika za razmjenu i diskusiju. Da ne zaboravimo javni skup sa svim učesnicima otvaranja, na kojem ćemo svojim mobilnim telefonima formirati znak mira.

Za temeljne promjene nisu potrebne samo izvanredne ličnosti, već su svi mi pred izazovom. Zašto bi na kongresu učestvovao aktivista čije aktivnosti nisu usmjerene na mir ili osoba koja nije društveno ili politički aktivna?

Već prilikom registracije za kongres uočili smo raznolikost učesnika. Različiti jer zaista dolaze iz različitih dijelova svijeta, ali i različiti u svojoj predanosti. Svi dijele osnovne ideje velike društveno-ekološke transformacije mira. Mir je nezamisliv bez globalne pravde i klimatske pravde, a klimatske pravde neće biti bez okončanja ratova i oružanih sukoba. Ovo su 2 strane istog novčića. Želimo produbiti ove misli i učiniti ih djelotvornijim. Želimo da jasno stavimo do znanja da su odnosi prirode također uvijek odnosi dominacije i moći, koji se moraju prevazići ili demokratizovati i oblikovati na participativan način u i za mir.

Koje su mogućnosti za učešće (na sajtu i online), koji su jezici podržani? I iznad svega, koje mogućnosti postoje za aktivno učešće?

Nezavisni dizajn je izazov za online dizajn. Za to smo nabavili tehnički sistem koji omogućava individualnu diskusiju, razvoj malih grupa, prezentaciju postera i dokumenata, pa čak i individualnu razmjenu. To svakako nije ono što će učesnici doživjeti na licu mjesta – čak i posebno pored zvaničnog programa, ali stvara mnogo prostora za komunikaciju. Glavni jezici će biti engleski, katalonski i španski. Ali u slučaju sumnje, žene i muškarci mogu komunicirati i rukama i nogama.

Sam kongres je komunikacijski mrežni sastanak i svi će kući otići sa mnogo novih utisaka i iskustava – u to sam sasvim siguran.

“Nisam tuđe pasivno žrtveno jagnje”


Reiner Braun Archive photo by C. Stiller

Sada, konačno, jedno lično pitanje za vas. Kako uspijevate održati svoju posvećenost i samopouzdanje u ovim vremenima? Šta ti daje nadu?

Samopouzdanje i optimizam potiču iz mog dubokog uvjerenja da ljudi pišu istoriju i da se na povijest može utjecati, pa čak i odrediti djelovanje ljudi. Želim da učestvujem u tome, a ne da budem tuđe „pasivno žrtveno jagnje“. Osjećam se dijelom svjetske zajednice solidarnosti – o kojoj je također dozvoljeno raspravljati – koja želi postići bolji, mirniji i pravedniji svijet. U svom životu sam iskusio toliko solidarnosti i zajedništva u raznim akcijama, upoznao mnoge ljude koji su hodali uspravno u najtežim uslovima – to je uticalo i oblikovalo na mene.

Taj osjećaj solidarnosti, ovo razumijevanje zajednice ljudi koji razmišljaju i djeluju na sličan način ne čini neuspjehe ili bolne političke poraze lakim već podnošljivijim, daje nadu i kompas za budućnost čak i u znacima velikih poteškoća i neizvjesnosti .

Ni ja to jednostavno ne mogu pustiti, odustajanje nije opcija, jer ne mogu i neću odustati od sebe. Dostojanstvo – posebno u teškoćama, sukobima i porazima oduvijek sam se divio i čini uspjehe još vrijednijim.

Za mene kapitalizam nije kraj priče. U poređenju sa milijardama drugih ljudi na ovoj planeti, ja sam i dalje u privilegovanoj situaciji i voleo bih da dam malo toga i da se pobrinem da i drugi žive bolje i da se očuva životna sredina. Mir sa prirodom je i lični izazov.

Šta bolje mogu učiniti nego raditi zajedno sa mnogima za bolji život, za pravdu i mir. I mene to čini srećnom.

Kliknite ovdje za registraciju: https://www.ipb2021.barcelona/register/

Pressenza održava radionicu o nenasilnom novinarstvu u subotu 16. oktobra od 11:30 – 12:00.

Ostavite odgovor

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Vezani članci

Naša teorija promjene

Kako okončati rat

WBW filmski festival 2024
Antiwar Events
Pomozite nam da rastemo

Mali donatori nas vode dalje

Ako odaberete da dajete stalni doprinos od najmanje 15 USD mjesečno, možete odabrati poklon zahvale. Zahvaljujemo se našim stalnim donatorima na našoj web stranici.

Ovo je vaša prilika da ponovo zamislite a world beyond war
WBW Shop
Prevedi na bilo koji jezik