Osam razloga zašto je sada dobro vrijeme za ukrajinsko primirje i mirovne pregovore

Britanski i njemački vojnici igraju fudbal u Ničijoj zemlji tokom Božićnog primirja 1914.
Foto: Arhiv Univerzalne istorije

Medea Benjamin i Nicolas JS Davies, World BEYOND WarNovembar 30, 2022

Kako se rat u Ukrajini odugovlači već devet mjeseci i dolazi hladna zima, ljudi širom svijeta su pozivajući za božićno primirje, podsjećajući na inspirativno Božićno primirje iz 1914. godine. Usred Prvog svjetskog rata, zaraćeni vojnici odložili su oružje i zajedno proslavili praznik u ničijoj zemlji između svojih rovova. Ovo spontano pomirenje i bratimljenje su tokom godina bio simbol nade i hrabrosti.

Evo osam razloga zašto i ova praznična sezona nudi potencijal za mir i priliku da se sukob u Ukrajini pomjeri sa bojnog polja na pregovarački sto.

1. Prvi i najhitniji razlog je nevjerovatna, svakodnevna smrt i patnja u Ukrajini, i šansa da se spasu još milioni Ukrajinaca od prisiljavanja da napuste svoje domove, svoje stvari i regrutovane muškarce koje možda nikada više neće vidjeti.

Uz rusko bombardovanje ključne infrastrukture, milioni ljudi u Ukrajini trenutno nemaju grijanje, struju ili vodu jer temperature padaju ispod nule. Izvršni direktor najveće ukrajinske električne korporacije pozvao je još milione Ukrajinaca na to napustiti zemlju, navodno na samo nekoliko mjeseci, kako bi se smanjila potražnja za ratom oštećenom električnom mrežom.

Rat uništio je najmanje 35% ekonomije zemlje, izjavio je ukrajinski premijer Denys Shmyhal. Jedini način da se zaustavi krah ekonomije i patnje ukrajinskog naroda je okončanje rata.

2. Nijedna strana ne može postići odlučujuću vojnu pobjedu, a sa svojim nedavnim vojnim dobitcima, Ukrajina je u dobroj pregovaračkoj poziciji.

Postalo je jasno da vojni lideri SAD i NATO-a ne vjeruju, a vjerovatno i nikada nisu vjerovali, da je njihov javno izrečeni cilj pomoći Ukrajini da silom povrati Krim i cijeli Donbas vojno ostvariv.

Zapravo, načelnik ukrajinskog vojnog štaba upozorio je predsjednika Zelenskog u aprilu 2021. da će takav cilj nije ostvarivo bez “neprihvatljivih” nivoa civilnih i vojnih žrtava, što ga je navelo da odustane od planova za eskalaciju građanskog rata u to vrijeme.

Bajdenov glavni vojni savjetnik, predsjedavajući Združenog generalštaba Mark Milley, rekao je Ekonomski klub New Yorka 9. novembra, „Mora postojati obostrano priznanje da se vojna pobjeda vjerovatno, u pravom smislu riječi, ne može postići vojnim sredstvima…”

Navodno su francuske i nemačke vojne recenzije ukrajinske pozicije pesimističniji nego američki, ocjenjujući da će sadašnja pojava vojnog pariteta između dvije strane biti kratkog vijeka. Ovo dodaje težinu Milleyjevoj procjeni i sugerira da bi ovo mogla biti najbolja šansa da Ukrajina pregovara sa pozicije relativne snage.

3. Zvaničnici američke vlade, posebno u Republikanskoj stranci, počinju da sumnjaju u mogućnost da nastave sa ovim ogromnim nivoom vojne i ekonomske podrške. Pošto su preuzeli kontrolu nad Domom, republikanci obećavaju više pažnje u pogledu pomoći Ukrajini. Kongresmen Kevin McCarthy, koji će postati predsjedavajući Predstavničkog doma, upozorio da republikanci ne bi napisali "prazni ček" za Ukrajinu. Ovo odražava rastuću opoziciju u bazi Republikanske stranke, s novembarskim Wall Street Journalom anketa pokazujući da 48% republikanaca kaže da SAD čini previše da pomogne Ukrajini, u odnosu na 6% u martu.

4. Rat izaziva potrese u Evropi. Sankcije ruskoj energetici dovele su do vrtoglavog porasta inflacije u Evropi i izazvale razorni pritisak na zalihe energenata koji onesposobljavaju proizvodni sektor. Evropljani sve više osjećaju ono što njemački mediji nazivaju Kriegsmudigkeit.

Ovo se prevodi kao „umor od rata“, ali to nije sasvim tačna karakterizacija rastućeg narodnog raspoloženja u Evropi. “Ratna mudrost” bi to mogla bolje opisati.

Ljudi su imali mnogo mjeseci da razmotre argumente za dug, eskalirajući rat bez jasnog kraja – rat koji njihove ekonomije tone u recesiju – i više njih nego ikada sada kaže anketarima da bi podržali obnovljene napore za pronalaženje diplomatskog rješenja . To uključuje 55% u Njemačkoj, 49% u Italiji, 70% u Rumuniji i 92% u Mađarskoj.

5. Većina svijeta poziva na pregovore. Čuli smo to na Generalnoj skupštini UN-a 2022. godine, gdje je jedan za drugim 66 svjetskih lidera, koji predstavljaju većinu svjetske populacije, elokventno govorili za mirovne pregovore. Philip Pierre, premijer Svete Lucije, bio je jedan od njih, moleći sa Rusijom, Ukrajinom i zapadnim silama „da odmah okončaju sukob u Ukrajini, preduzimajući hitne pregovore za trajno rješavanje svih sporova u skladu s principima Ujedinjenih naroda“.

kao Amir iz Katara rekao je Skupštini: „Potpuno smo svjesni složenosti sukoba između Rusije i Ukrajine, te međunarodne i globalne dimenzije ove krize. Međutim, mi i dalje pozivamo na hitan prekid vatre i mirno rješenje, jer će se to u konačnici dogoditi bez obzira na to koliko će ovaj sukob trajati. Perpetuiranje krize neće promijeniti ovaj rezultat. To će samo povećati broj žrtava i povećati katastrofalne posledice po Evropu, Rusiju i globalnu ekonomiju.”

6. Rat u Ukrajini, kao i svi ratovi, je katastrofalan za životnu sredinu. Napadi i eksplozije svode sve vrste infrastrukture – željeznice, električne mreže, stambene zgrade, skladišta nafte – na ugljenisane ruševine, pune zrak zagađivačima i prekrivaju gradove otrovnim otpadom koji kontaminira rijeke i podzemne vode.

Sabotaža ruskih podvodnih gasovoda Sjeverni tok kojim se ruski gas snabdijeva Njemačkoj dovela je do onoga što je možda bilo najveće izdanje emisije gasa metana ikada zabilježene, što iznosi godišnje emisije od milion automobila. Granatiranje ukrajinskih nuklearnih elektrana, uključujući Zaporožje, najveće u Evropi, izazvalo je opravdane strahove od smrtonosnog zračenja koje se širi Ukrajinom i šire.

U međuvremenu, američke i zapadne sankcije ruskoj energetici pokrenule su bonancu za industriju fosilnih goriva, dajući im novo opravdanje da povećaju svoje istraživanje i proizvodnju prljave energije i drže svijet na čvrstom kursu za klimatsku katastrofu.

7. Rat ima razoran ekonomski uticaj na zemlje širom svijeta. Lideri najvećih svjetskih ekonomija, Grupa 20, rekao u deklaraciji na kraju njihovog novembarskog samita na Baliju da rat u Ukrajini „prouzrokuje ogromnu ljudsku patnju i pogoršava postojeće krhkosti u globalnoj ekonomiji – ograničava rast, povećava inflaciju, narušava lance snabdevanja, povećava energetsku i prehrambenu nesigurnost i podiže finansijsku stabilnost rizici.”

Naš dugogodišnji neuspjeh da uložimo relativno mali dio naših resursa potrebnih za iskorjenjivanje siromaštva i gladi na našoj inače bogatoj i bogatoj planeti već osuđuje milione naše braće i sestara na siromaštvo, bijedu i ranu smrt.

Sada se ovo pogoršava klimatskom krizom, jer su čitave zajednice odnešene poplavnim vodama, izgorjele u šumskim požarima ili izgladnjele od višegodišnjih suša i gladi. Međunarodna saradnja nikada nije bila hitnija za suočavanje s problemima koje nijedna država ne može sama riješiti. Ipak, bogate nacije i dalje radije ulažu svoj novac u oružje i rat umjesto da se adekvatno bave klimatskom krizom, siromaštvom ili gladom.

8. Posljednji razlog, koji dramatično pojačava sve ostale razloge, je opasnost od nuklearnog rata. Čak i da su naši lideri imali racionalne razloge da favorizuju otvoreni rat koji sve više eskalira u odnosu na dogovoreni mir u Ukrajini – a svakako postoje moćni interesi u industriji oružja i fosilnih goriva koji bi od toga profitirali – egzistencijalna opasnost od onoga što ovo može dovesti do apsolutno mora preokrenuti ravnotežu u korist mira.

Nedavno smo vidjeli koliko smo blizu mnogo šireg rata kada je jedna zalutala ukrajinska protivvazdušna raketa sletjela u Poljsku i ubila dvije osobe. Predsjednik Zelenskyy je odbio vjerovati da to nije ruski projektil. Da je Poljska zauzela isti stav, mogla bi se pozvati na sporazum NATO-a o međusobnoj odbrani i pokrenuti rat punog razmjera između NATO-a i Rusije.

Ako još jedan predvidljivi incident poput ovog navede NATO da napadne Rusiju, može biti samo pitanje vremena kada će Rusija vidjeti upotrebu nuklearnog oružja kao svoju jedinu opciju suočena sa nadmoćnom vojnom silom.

Iz ovih i više razloga, pridružujemo se vjerskim vođama širom svijeta koji pozivaju na Božićno primirje, deklaracija da sezona praznika predstavlja „preko potrebnu priliku da prepoznamo naše suosjećanje jedni prema drugima. Zajedno smo uvjereni da se ciklus razaranja, patnje i smrti može prevazići.”

Medea Benjamin i Nicolas JS Davies su autori Rat u Ukrajini: Osmišljavanje besmislenog sukoba, dostupno u OR Books u novembru 2022.

Medea Benjamin je suosnivač CODEPINK za mir, i autor nekoliko knjiga, uključujući i Unutar Irana: prava istorija i politika Islamske Republike Iran.

Nicolas JS Davies je nezavisni novinar, istraživač sa CODEPINK-om i autor časopisa Krv na našim rukama: Američka invazija i uništavanje Iraka.