By Columbia Journal of Transnational LawApril 17, 2021
23. marta 2021. dvojica jemenskih muškaraca podnio žalbu u njemačkom saveznom ustavnom sudu ( Savezni ustavni sud), inaugurirajući odluku koja će vjerovatno promijeniti američko vojno prisustvo u Njemačkoj i šire.
Uz pomoć neprofitnih organizacija, uključujući Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR) \ t i Reprieve, Ahmed i Khalid bin Ali Jaber (“Tužitelji”) su podnijeli peticiju najvišem njemačkom ustavnom sudu za deklaratornu i zabranu. Oni navoditi da su dvojica njihovih rođaka — Salem i Waleed bin Ali Jaber — ubijeni u američkom napadu dronom na Khashamir u Jemenu u avgustu 2012. Prema Al-Jazeeri, Sjedinjene Države još uvijek nisu priznale napad.
S obzirom na ogromnu udaljenost između kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država i Bliskog istoka i sjeverne Afrike (“MENA”), Sjedinjenim Državama je potrebna posredna satelitska postaja za upravljanje bespilotnim letjelicama u regiji. Njemačka je odgovorila na poziv dozvoljavajući Sjedinjenim Državama korištenje Ramstein, vojnu bazu koja se nalazi u pokrajini Rajnland Pfalz, za izvođenje takvih napada dronovima. Zato što je napad u kojem su ubijeni rođaci tužitelja upravljao iz Ramsteina, Tužitelji su tražili pomoć pred njemačkim sudovima.
Ovaj najnoviji apel potiče od a duga pravna bitka nastojeći natjerati Njemačku da proglasi da su ovi napadi dronovima nezakoniti i da uskrati Sjedinjenim Državama pristup Ramsteinu kako bi spriječila daljnje napade.
Proceduralna istorija i pozadina
2015. godine, tužioci prvo potražio pomoć u Sjedinjenim Državama kao zemlji koja je prvenstveno odgovorna za napad dronom 2012. u kojem su poginuli članovi njihovih porodica. Konkretno, tužioci su tražili deklaratornu presudu da je napad prekršio domaći zakon prema Zakon o zaštiti žrtava torture (“TVPA”) a Statut o deliktu za strance ("ATS"), pored kršenja principa međunarodnog prava u vezi sa upotrebom vojne sile. Okružni sud DC odbačen slučaj na osnovu političkih pitanja, smatrajući da su tužbe tužioca neopravdane. DC kolo potvrđen, navodeći isključivu nadležnost Izvršne vlasti nad vojnom akcijom. Vrhovni sud SAD odbijen certiorari u 2017.
Srećom, Tužitelji su već pokrenuli istovremeni postupak u Njemačkoj za ulogu te zemlje u omogućavanju američkih udara dronova iz Ramsteina. Tužioci prvi put podneo peticiju Upravni sud u Kelnu ( Verwaltungsgericht Köln), stvarajući istoriju kao “prvi put da je sud u zemlji koja daje vojnu ili tehničku podršku za američki program bespilotnih letjelica, dozvolio da se takav slučaj sasluša.” Tužioci tražio zabranu da Njemačka zaustavi upotrebu Ramsteina u SAD-u za napade dronovima i deklarativno priznanje da su ovi napadi bili nezakoniti.
Iako je sud odbio oba ova pravna lijeka kao pitanje domaćeg i međunarodnog prava, važno je utvrdio da su tužioci, iako strani, ipak imali pravni status za tužbu u Njemačkoj. U svom Odluka iz 2015, sud je naveo “pravo na život” i “pravo na fizički integritet” (Schutzpflicht) sadržano u Član 2(2) njemačkog Ustava, Također poznat kao osnovni zakon (GG) ili “Osnovni zakon”. Dozvoljavajući da se tužbe tužioca nastave, sud je preliminarno usvojio a eksteritorijalna primjena ovog ustavnog prava s obzirom na povezanost Njemačke sa smrtonosnim zračnim napadima.
Opremljeni ovim pravom, tužitelji su se potom žalili na ovu odluku Višem upravnom sudu Sjeverne Rajne-Vestfalije u Minsteru ( Oberverwaltungsgericht für das Land Nordrhein-Westfalen). U 2019. ovaj sud pronađeno da je njemačka vlada mora aktivno osigurati da su američke aktivnosti izvan Ramsteina u skladu s međunarodnim pravom protiv proizvoljnih ubistava.
Ipak, Savezni upravni sud u Lajpcigu ( Bundesverwaltungsgericht) poništio je ovu odluku u novembru 2020. godine. Utvrdio je da trenutni odnosi Njemačke sa Sjedinjenim Državama dovoljno kako bi se osiguralo da američki dronovi napadaju Ramstein u skladu s međunarodnim pravom. Ova odluka je poništila prethodne pobjede tužitelja, jer je Sjedinjenim Državama dala carte blanch nastavljaju sa napadima dronova iz Ramštajna bez nemačke intervencije.
Instant Appeal
Ove kolebljive odluke predstavljaju pozadinu za trenutnu žalbu Savezni ustavni sud: Vrhovni ustavni sud zadužen za tumačenje Osnovnog zakona.
Dana 23. marta 2021. godine, tužioci su podneli tužbu sudu, tvrdeći to: (1) “sud je trebao obavezati njemačku vladu da učini više da zaštiti pravo tužitelja na život” (Schutzpflicht); (2) „da je Ramsteinov značaj za američke napade dronovima u Jemenu mnogo veći nego što sud pretpostavlja“; i (3) „da stepen u kojem napadi američkih dronova krše međunarodno pravo nije dovoljno procijenjen.”
Tvrdnje tužilaca nalaze značajnu podršku u njemačkom ustavnom pravu, pored međunarodnog prava. Kao što je ranije spomenuto, Član 2(2) Osnovnog zakona predviđa pravo „svakog lica . . . na život i fizički integritet”, smatrajući “[s]slobodu osobe [da] bude neprikosnovena.” Ovo pravo je prvobitno dato eksteritorijalno razmatranje od strane Upravnog suda u Kelnu. To bi opet moglo imati ključnu ulogu u razmatranju od strane Saveznog ustavnog suda o dvije smrti koje se ovdje konkretno navode.
Međutim, podjednako uvjerljivo je i sama inkorporacija međunarodnog prava u Osnovni zakon Član 25. Ova odredba jasno pokazuje da je međunarodno pravo „sastavni dio saveznog zakona“ koji „ima prvenstvo“ nad domaćim pravom. S obzirom na ovo poštovanje, Savezni ustavni sud je dužan da razmotri instrumente međunarodnog prava koje još nisu ocijenili niže navedeni sudovi.
Na primjer, sud će se vjerovatno osloniti na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR), koji Njemačka je ratifikovala. Ispod Član 6 ovog ugovora, „[svako] ljudsko biće ima inherentno pravo na život“ bez proizvoljnog lišavanja. Ovo pravo prema međunarodnom pravu stoga dopunjuje i podržava njemačko ustavno pravo prema Osnovnom zakonu.
Drugim riječima, čak i ako bi zahtjev tužitelja bio neuspješan prema domaćem ustavnom pravu, njemačke obaveze prema međunarodnom pravu bi vjerovatno mogle premostiti jaz, s obzirom na to da Osnovni zakon inkorporira ove obaveze.
Ipak, da bi ova logika funkcionirala, Savezni ustavni sud mora prvo pronaći dovoljnu vezu između tužitelja i Njemačke tako da su eksteritorijalni tužitelji zaštićeni Osnovnim zakonom. Sud se može direktno obratiti Upravnom sudu u Kelnu nalaz stajanja, ili posebno priznaju ulogu Njemačke u ovim nezakonitim napadima.
Važnost Odluke u Njemačkoj i šire
Bez obzira na ishod, odluka suda će uticati na aktivnosti američkih dronova u regionu, ako ne i početi da opada nastavak kršenja međunarodnog prava SAD u širem smislu.
Ako tužitelji prevladaju, sud bi mogao zatvoriti Ramstein za aktivnosti američkih dronova, što bi destabiliziralo trenutne američke zračne napade. Jer Ramstein je najveća američka zračna baza izvan Sjedinjenih Država i „visokotehnološko srce američkog programa dronova,” zatvaranje baze bi moglo ozbiljno tetive koljena Operacije američkih dronova u MENA.
Rečeno, Jemen nije jedina meta američkih zračnih napada posljednjih godina. Sjedinjene Države imaju isto tako napadnut druge zemlje u regionu, uključujući Pakistan i Avganistan, navodno uništavajući terorističke ćelije, ali ubijajući hiljade nedužnih civila u tom procesu. Somalija posebno svjedočio an neviđen porast zračnih napada u 2020, ostavljajući civile da "plate cijenu". A ovo bi mogao biti samo vrh ledenog brijega jer dodatni smrtni slučajevi ostaju neprijavljeni. 2019. bivši predsjednik Trump stavio tačku na objavljivanje smrti civila, nazivajući praksu "suvišnom" i "ometajućim".
Iako su ove statistike skrivene, ostaje očito da se Sjedinjene Države i dalje oslanjaju na vojne baze u Europi kako bi upravljale i raspoređivale dronove u Bliskom istoku i Africi. Na primjer, Italija ima američku zračnu bazu na Siciliji poznatu kao Naval Air Station Sigonella, koji ima zeleno osvijetljeni napadi američkih dronova na Libiju.
Pored Ramštajna, Nemačka takođe ima još jednu američku bazu poznatu kao “Africom” (američka Afrička komanda). Ova baza je bila uključeni u porastu američkih napada na Somaliju. I dok bivši predsjednik Trump najavili su planove u avgustu 2020 da se smanji broj američkih vojnika stacioniran u Njemačkoj, predsjednik Bajden je pokrenuo ovo povlačenje pauza.
Uprkos ovoj neizvjesnosti, odluka Saveznog ustavnog suda bi ipak mogla dati ton evropskom učešću u ovim napadima. Ukoliko Njemačka zauzme jači stav protiv Sjedinjenih Država i spriječi Ramsteinovo učešće u daljim napadima dronovima, odluka bi mogla imati značajne posljedice.
To bi zaista moglo signalizirati drugim evropskim zemljama da se mogu i moraju suprotstaviti ilegalnim američkim dronovima zatvaranjem svojih domaćih baza za upotrebu u SAD. U konačnici, korištenjem svojih bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama, Njemačka i druge europske zemlje mogle bi početi preokrenuti val američkih udara bespilotnih letjelica i kršenja međunarodnog prava.
Matthew E. Dwelle je student druge godine Pravnog fakulteta Columbia i član osoblja Columbia Journal of Transnational Law. Diplomirao je na Univerzitetu Brown 2019.
