by Mirovni pokret AotearoaMaj 21, 2021
Vojna potrošnja alocirana u Proračunu za dobrobit Novog Zelanda za 2021. godinu iznosi 5,188,350,000 američkih dolara - u prosjeku više od 99.7 miliona američkih dolara svake sedmice i 10.6% povećanja stvarne potrošnje u 2020. godini. [1]
Ovogodišnji porast ukazuje na to da vlada ostaje zaglavljena u istim starim razmišljanjima o 'sigurnosti', odlučivši se usredotočiti na zastarjeli uski koncept vojne sigurnosti, a ne na stvarnu sigurnost koja svim Novozelanđanima daje priliku da procvjetaju
Uznemirujuće je što je financiranje oružanih snaga spremnih za borbu i dalje prioritet kad se pred Aotearoom nalazi toliko glavnih problema: bilo da su šokantni nivoi siromaštva i socijalne nejednakosti, nedostatak pristupačnog smještaja, neispravan zdravstveni sistem, neadekvatne pripreme za klimatske promjene i niz drugih područja kojima je potrebna hitna pažnja. Vojna potrošnja negativno utječe na sve to preusmjeravanjem resursa koji bi se mogli bolje iskoristiti.
Slično tome, diplomacija i pregovaranje pozitivniji su načini da se Novi Zeland poveže sa zajednicama u drugim dijelovima svijeta, umjesto da raspoređuje oružane snage spremne za borbu u inozemstvu, ali ukupan iznos dodijeljen Ministarstvu vanjskih poslova (uključujući pomoć u prekomorskom razvoju) je manje od trećine iznosa vojne potrošnje.
Decenijama su uzastopne vlade izjavljivale da za ovu zemlju ne postoji izravna vojna prijetnja, a ako i jesu, oružane snage Novog Zelanda nisu dovoljne veličine da odvrate bilo kakvu vojnu agresiju, ali vojna potrošnja neprestano raste.
Umjesto da se nastavimo usredotočiti na zastarele uske vojne sigurnosne koncepte, hitno moramo prijeći s održavanja oružanih snaga spremnih na borbu na civilne agencije koje zadovoljavaju šire sigurnosne potrebe svih Novozelanđana i naših pacifičkih susjeda. Obzirom na relativno ograničene resurse Novog Zelanda, očajničku potrebu za značajnim povećanjem socijalnog financiranja u zemlji, kao i za hitnu potrebu za klimatskom pravdom u Tihom okeanu i na globalnoj razini, jednostavno nema smisla nastaviti trošiti milijarde na vojnu opremu i aktivnosti.
Zaštitu ribarstva i resursa, kontrolu granica i pomorsko traganje i spašavanje moglo bi bolje obaviti civilna obalna straža s kopnenim i priobalnim sposobnostima, opremljena nizom vozila, plovila i aviona koji su pogodni za našu obalu, Antarktik i Tihi ocean, koji - zajedno s opremanjem civilnih agencija za kopnenu potragu i spašavanje, te za humanitarnu pomoć ovdje i u inostranstvu - bila bi mnogo jeftinija opcija, jer nijedna od njih neće zahtijevati skupi vojni hardver. [2]
Uz to, to bi sigurno bio korisniji doprinos nego što će Novi Zeland i dalje biti uključen u besmislenu skupu diplomatiju brodskih brodova, kakvu pokazuje nedavna odluka o raspoređivanju "najnovijeg i najvećeg broda ikada u mornarici" kao dijela britanskog pomorskog udara sila koja je ove godine obišla Pacifik. [3]
Ako se iz globalne pandemije i eskalirajuće klimatske vanredne situacije mogu naučiti bilo kakve lekcije, sigurno je da je neophodno novo razmišljanje o tome kako najbolje zadovoljiti naše stvarne sigurnosne potrebe. Umjesto da se oslanja na ideologiju koja se fokusira na zastarjele uske koncepte vojne sigurnosti, Novi Zeland bi mogao - i trebao bi - voditi put. Umjesto da nastavimo putem trošenja dodatnih 20 milijardi dolara (pored godišnjeg vojnog budžeta) u narednoj deceniji za povećane borbene sposobnosti, uključujući nove vojne avione i ratne brodove, pravo je vrijeme da odaberemo novi i bolji put naprijed.
Prijelaz sa oružanih snaga spremnih za borbu na civilne agencije, zajedno sa povećanim finansiranjem diplomacije, osigurao bi da Novi Zeland može dati puno pozitivniji doprinos blagostanju i stvarnoj sigurnosti za sve Novozelanđane, i to na regionalnom i globalnom nivou može nastavkom održavanja i preoružavanja malih, ali skupih oružanih snaga. Tek tada ćemo napokon vidjeti istinski budžet za dobrobit koji poboljšava ljudsku sigurnost, otpornost i prosperitet.
Gdje možete dobiti više informacija
- Podijelite ovo ažuriranje na Facebooku, https://www.facebook.com/PeaceMovementAotearoa/posts/3969873849726621 ili Tweet, https://twitter.com/PeaceMovementA/status/1395223392144433152
- Dodatne informacije dostupne su na stranici Aotearoa Novozelandska kampanja o vojnoj potrošnji, http://www.converge.org.nz/pma/gdams.htm
reference
[1] Ovo je ukupan iznos za sva tri proračunska glasanja, u kojima je razvrstana većina vojnih izdataka: Vojske odbrambenih snaga 4,286,638,000 USD; Odbrana glasa 900,536,000 USD; i obrazovanje za glasanje 1,176,000 USD. Ukupni stvarni izdaci za 2020. godinu iznosili su 4,688,700,000 USD - 67,346,000 USD više nego što je dodijeljeno u Proračunu 2020 („Socijalna pomoć ili ratovanje? Vojna potrošnja u Proračunu 2020“, Mirovni pokret Aotearoa, 14. maja 2020.), http://www.converge.org.nz/pma/gdams.htm )
[2] Za više informacija o višestrukim troškovima održavanja oružanih snaga spremnih za borbu i boljim putovima naprijed, pogledajte "Podnesak: Izjava o budžetskoj politici 2021", Mirovni pokret Aotearoa, 15. marta 2021, https://www.facebook.com/PeaceMovementAotearoa/posts/3776646809049327 or www.converge.org.nz/pma/budget2021sub.pdf
[3] Pogledajte, na primjer, pitanja o tome na https://www.facebook.com/PeaceMovementAotearoa/posts/3966660113381328
